Previous Page  7 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 7 / 48 Next Page
Page Background

7

Pobjeda

Srijeda, 13. jun 2018.

Društvo

najvećem broju po tužbama

službenika i namještenika Mi-

nistarstva unutrašnjih poslova,

ali i Ministarstva odbrane.

Predmet postupaka su nakna-

de za rad van redovnog vreme-

na, naknade za neiskorišćene

godišnje odmore, za službena

putovanja, za troškove struč-

nog osposobljavanja, za povre-

de na radu, za nagrade, za radu

radnim grupama... Gotovo da

nema segmenta radnog prava

(pa i šire) adazaposleni, držav-

ni službenici i namještenici,

bez razlikepovrsti posla i ovla-

šćenja nijesu utvrdili da su

uskraćeni u tom smislu – napi-

sano je u izvještaju.

Centar za posredovanje lani je

dobio 169 tužbi u kojima je dr-

žavabila tužena, odčega jeu29

predmetapostignut sporazum,

au28nijeprihvaćenoposredo-

vanje, dok je 74 prenijeto u ovu

godinu.

-Problematikaradnihsporova

morabiti prvenstvenorješava-

na u organima državne uprave

koji imaju svoje pravne službe

i koji su o svim presudama i

sudskoj praksi uovimsporovi-

ma upoznati, te koji bi blago-

vremenim isplatama osnova-

nih zahtjeva znatno smanjili

troškove postupaka pred su-

dom,aposebnopostupakakod

javnih izvršitelja– istakntuo je

u izvještaju, kao i da se broj

tužbi za radne sporove ne

umanjuje.

Zaštitnik je lani postupao i u40

novoformiranih predmeta u

postupcima radi naknade štete

zbog povrede prava na suđenje

u razumnomroku.

FALI KADRA

U izvještaju je navedeno i da je

zaštitnik lani postupao u uku-

pno 21.217 predmeta i ukazano

da ne postoji dovoljna kadrov-

ska i tehnička opremljenost u

sve tri kancelarije – u Podgori-

ci, BijelomPolju i Kotoru.

- Posebno zaštitnik ukazuje da

postojeći broj zamjenika, a na-

ročito stručnog saradničkog

osoblja, nije u mogućnosti da

sveobuhvatnozastupa interese

države CrneGore pred sudovi-

ma i drugimnadležnimorgani-

ma –navedeno je u izvještaju.

Istaknuto je i da zakon o zaštit-

niku imovinsko-pravnih inte-

resa države, koji je bio predvi-

đen za četvrti kvartal 2016.

godine, još nije donesen, već je

uproceduri.

- Ključno je da se ovim zako-

nomutvrdi položaj zaštitnika i

definišu njegove nadležnosti,

imajućiuvidudasličniorganiu

okruženju ne postoje – napisa-

no je u izvještaju.

J. BEHAROVIĆ

PODGORICA

–Vlada je za-

tražilada sePrijedlog zakona

odopunamaZakonao sud-

skomsavjetu i sudijama

usvoji uparlamentupo skra-

ćenompostupku, zbog toga

štomandat aktuelnomsasta-

vu ističe 2. jula, napisano jeu

obrazloženjuovog zahtjeva.

Dopunama zakona, koji je do-

stavljenparlamentujuče,pred-

viđeno je da predsjednik i čla-

n o v i S u d s k o g s a v j e t a

nastavljaju da obavljaju duž-

nost do proglašenja novog sa-

stava.

- Prijedlog zakona neophodno

je donijeti po skraćenom po-

stupku, kako bi se obezbijedilo

nesmetano funkcionisanje

Sudskog savjeta i nakon isteka

njegovog mandata i stvaranje

uslova za nesmetano funkcio-

nisanje sudskegranevlasti i za-

štitunezavisnostiisamostalno-

sti sudova –piše u zahtjevu.

Prema ocjeni Ministarstva

pravde, prijedlog o nastavku

mandata članovima Sudskog

savjetauskladu jesastandardi-

ma propisanim Evropskom

konvencijom za zaštitu ljud-

skih prava, zasnovan na članu

23 stav 3, kojim se propisuje da

sud Evropskog suda za ljudska

prava ostaje na dužnosti dok

novi sudija ne položi zakletvu.

- Uporište za predloženo prav-

no rješenje daje i sistemsko tu-

mačenjeUstava, koji osnovnim

odredbama utvrđuje načelo

podjele vlasti, a koje bi bilo

ugroženo nefunkcionisanjem

sudske vlasti – kazali su iz Vla-

de.

Prijedlogomzakonaseunapre-

đuje i, kako jenavedeno, postu-

pak izbora članova Sudskog sa-

vjeta iz reda uglednih pravnika

koje bira Skupština na prijed-

log Odbora za politički sistem,

pravosuđe i upravu.

- Pokazalo seneophodnimpre-

ciziranje ovog člana u dijelu

koji se odnosi na prijedlog za

izbor članaSudskog savjetako-

ji Skupštini podnosi nadležno

radno tljelo, na način što isto-

vremeni izbor sva četiri člana

Sudskog savjeta iz reda ugled-

nih pravnika više nije uslovlja-

vajućeg značaja za izbor tih

članova za koje postoji potreb-

naparlamentarnavećina–piše

uobrazloženju.

Prijedlog izmjena Zakona do-

stavljen je i Venecijanskoj ko-

misiji koja će o njemu rasprav-

ljatinasjednici22.juna.Kakoje

Pobjedi saopšteno iz ove orga-

nizacije, očekuje se da će Vla-

din prijedlog biti prihvatljiv za

eksperte SavjetaEvrope.

J.B.

PODGORICA

–Vladaodgovorno i ambicioznopoboljšava

sistemski ambijent uvezi samedijskomscenomizradom

novihzakona, analizomi uključivanjemuporednihpraksi

- rekao je jučepotpredsjednikVladeMilutinSimović.

On je poručio da slobodamedija uCrnoj Gori nema alternati-

vu.

- Siguran samda će to dodatno doprinijeti daljem jačanju ne-

zavisnosti, profesionalizaciji i objektivnosti medija u Crnoj

Gori - istakao je on.

Simović je rekao i da saopštenje koje je Vlada poslala nakon

smjene generalnedirektoriceRadioTelevizijeCrneGoreAn-

drijaneKadije nije bilo šturo, već da je imalo jasne poruke.

Na konferenciji povodompredstavljanja rezultata prvog jav-

nog poziva u okviru Ipard programa, on je novinarima odgo-

varao i napitanjeda li bi evropske integracijemoglebiti uspo-

rene zbog smjena uJavnomservisu.

-Nikome nije interes da seCrnaGora zaustavi na putu evrop-

skih integracija. To je prije svega interes Crne Gore, svih gra-

đana, struktura i subjekata u državi, bez obzira da li neko ne-

kada različitomisli o aktuelnimpitanjima. Ali mislimda je to

cilj kojemtreba svi zajednoda težimo - rekao je Simović.

Kazao je da je cilj regiona da ima lidera koji osvjetljava put za

cijeli Balkan, ali i da je to interes Evropske unije.

- Evropska unija će sa CrnomGorom i ZapadnimBalkanom

biti bogatija, snažnija i konkretnija - naglasio Simović.

K.J.

PODGORICA

-Nakonanalize

Zakonaoslobodnompristupu

informacijama, direktorica

Acess InfoEurope(AIE)He-

lenDarbišire jeocijeniladaon

morabiti izmijenjenidopu-

njenkakobi seuskladiosa

međunarodnimstandardima,

ali i saUstavomCrneGore.

Darbišire je, na okruglom stolu

,,Usklađenost Zakona o slobod-

nompristupu informacijama sa

međunarodnim standardima“,

koji je organizovala Mreža za

afirmaciju nevladinog sektora

(MANS), kazala da je crnogor-

ski zakon u velikoj mjeri uskla-

đen sameđunarodnimstandar-

dima, ali da se, kako je istakla,

određeni nedostaci moraju

ukloniti.

Kakojenavela,analizomjeutvr-

đeno da Zakon ima ozbiljna

ograničenjauvezisapravimana

traženje informacija i ograniče-

njima koja posebno negativno

utiču na mogućnost civilnog

sektorauostvarivanjusvoje jav-

ne uloge „pasa čuvara“, pri če-

mu su ta ograničenja direktnou

suprotnosti sa međunarodnim

standardima.

Ona smatra da je naročito pro-

blematičančlan 1. Zakonao slo-

bodnompristupu informacija-

ma koji sadrži niz isključenja

kojasuneprihvatljivaiusuprot-

nosti sa međunarodnim stan-

dardima iUstavomCrneGore.

U prvom stavu, član 1 utvrđuje

da će pravona pristup i korišće-

nje biti u skladu sa zakonom i

zatimnavodi da se na određene

informacije ne odnosi ovaj za-

kon, većdrugenorme.

- U samo jednomčlanu gubimo

ono što bi bila snaga zakona, taj

član je suština - rekla jeona.

Zakon o slobodnom pristupu

informacijama, kako je kazala

Darbišire, treba da se odnosi na

sve informacije, a izuzecimora-

ju biti označeni, dodajući da bi

proces donošenja odluka treba-

lo pratiti od početka, a ne samo

da se Vlada poziva na odgovor-

nostnakondonošenjaodluke.

Ona je ocijenila da se Zakona o

slobodnompristupuinformaci-

jama mora izmijeniti u otvore-

nomprocesu,uzučešćecivilnog

sektora.

Predstavnica Evropske komisi-

je Maja Smrkolj ocijenila je da

CrnaGora trebada sedrži prin-

cipa prava Evropske unije koja

se tiču slobode pristupa infor-

macijama.

- Transparentnost je jedan od

ključnihprincipadobreadmini-

stracije - kazala jeSmrkolj.

Izvršna direktorica Mreže za

afirmaciju nevladinog sektora

VanjaĆalović-Markovićreklaje

kakomnogi slučajevi korupcije

ne bi bili otkriveni da nije bilo

Zakona o slobodnom pristupu

informacijama, donijetog 2005.

godine,tedajetojedanodključ-

nih povoda za izmjenu zakona

prošlegodine.

Kazalajedajezakonizmijenjen

u tajnoj proceduri i da zapisnik

sa sjednice na kojoj je usvojen

nepostoji, kao i da seneznakoji

poslanici su glasali za njegovo

usvajanje.

N.K.

ZgradaVlade

Vlada traži skraćeni postupak za dopune Zakona o Sudskomsavjetu

Spriječiti blokadu

sudskog sistema

Predsjednik Sudskog savjeta

Mladen Vukčević kazao je

juče nakon sjednice Odbora

za politički sistem, pravosuđe

i upravu, na kojoj je predstav-

ljen izvještaj o radu ovog tije-

la za prošlu godinu, da treba

da uslijedi politički dijalog u

parlamentu kako bi se posti-

gla dvotrećinska, odnosno

tropetinska većina za izbor

četiri člana Sudskog savjeta.

- Preostaje samo traženje

rješenja koje će premostiti

situaciju, a to je donošenje

zakona. Ne smatram to

idealnim rješenjem, nego

jedinimmogućim, koje je

na ivici ustavnosti – rekao je

Vukčević.

On očekuje da će Vene-

cijanska komisija donijeti

pozitivnomišljenje na Vladin

prijedog.

- Trebalo je ranije predvidjeti

prelazni period u zakonu, ali

sada imamo skraćeni period,

takva ustavna i zakonska

rješenja i moramo posegnuti

za onim što neće dovesti do

blokade rada jedne vlasti.

Pred nama je 10 dana da

sačekamo. Vjerujemda će

Sudski savjet nastaviti da

funkcioniše 3. jula u novom

sastavu, ali ako toga ne bude,

primijeniće se ovo zakonsko

rješenje, pod uslovomda

bude usvojeno – naglasio

je Vukčević, ponavljajući da

je riječ o iznuđenom, ali ne i

optimalnom rješenju.

Predsjednica Vrhovnog suda

Vesna Medenica juče nije

željela da komentariše Pri-

jedlog zakona o dopunama

Zakona o sudskom savjetu i

sudijama.

- Zna se ko predlaže zakon

i ko ga usvaja. Naše je da

primjenjujemo, pa makar ti

zakoni ne išli u korist, ali, ne

možemo uticati – kazala je

Medenica.

Vukčević:Rješenjenaiviciustavnosti

Istovremeni izbor sva četiri člana Sudskog savjeta iz reda

uglednih pravnika više nije uslovljavajućeg značaja za

izbor tih članova za koje postoji potrebna parlamentarna

većina, predviđeno je Prijedlogomzakona

ZAKONUSAGLASITI SAEVROPSKIMSTANDARDIMA:

Sa jučerašnjegokruglog stola

Okrugli sto o Zakonu o slobodnompristupu informacijama

Transparentnost - jedan

odključnihprincipa

dobreadministracije

Simović: Nikomenije

interesda seCrna

Gora zaustavi naputu

evropskih integracija

Potpredsjednik Vlade o slobodi medija