Table of Contents Table of Contents
Previous Page  12 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 12 / 48 Next Page
Page Background

12

Pobjeda

Ponedjeljak, 11. jun 2018.

Kultura

PODGORICA

-UGrad-

skompozorištu juče supo-

čeleprobe zapredstavu„O

miševima i ljudima“, koju

ovaj teatar radi ukopro-

dukciji sa festivalomBar-

ski ljetopis. Pomotivima

istoimenog romananobe-

lovcaDžonaStajnbeka, u

dramatizaciji SteleMiško-

vić, predstavurežira jedan

odnajcjenjenijihreditelja

uregionuDinoMustafić.

Kako jenajavljeno izove tea-

tarske kuće, u prvoj fazi pro-

jektaekipaćeraditiuprosto-

rijama Gradskog pozorišta,

nakon čega će preći u Bar.

Premijera je zakazana23. ju-

la na 31. izdanju Barskog lje-

topisa, anarepertoaruGrad-

skog pozorišta predstava će

biti odnaredne sezone.

Radnja jedne od najkontro-

verznijih knjiga 20. stoljeća

smještena je u tridesete go-

dine prošlog vijeka, u perio-

du velike depresije u Ameri-

ci i govori o posljedicama

ekonomske krize, pa u

tom smislu, kako je najavlje-

no, odličnokorespondira i sa

današnjimvremenom.

-Produkcija Gradskog pozo-

rišta i Barskog ljetopisa sta-

viće fokusnanit koju je i sam

Stajnbek suptilno provukao

kroz novelu: progovorićemo

o snovima, iluzijama kao ne-

ophodnosti opstankausuro-

vom okruženju koje margi-

nalizuje drugačije, stare,

bolesne i osobe sa smetnja-

maurazvoju.Govorićemoio

bijeguuutopijukao jedinom

mjestunakojemmožemobi-

ti srećni dok nas ne ugrizu

oštri zubi stvarnosti, dok se

ne suočimo sa činjenicomda

se ovdje i sada prijateljstvo,

humanost i sloboda povlače

pred strahom, interesom i

taštinom– navodi se u saop-

štenju iz Gradskog pozori-

šta.

Uloge će tumačiti Mišo

Obradović, Miloš Pejović,

VuleMarković,DejanĐono-

vić, Branko Ilić, Marija Đu-

rić, Pavle Ilić i Božidar Zu-

ber.

Scenografiju će potpisati

SmiljkaŠeparović-Radonjić,

a kostimografiju Lina Leko-

vić.

R.M.

CETINJE

-Nedavno je iz

štampe izašla zbirkapoezije

„Svrhomsudbine”Cetinjan-

keVanjeParače. Autorka je

studentkinja treće godine

Biološkog fakultetauBeo-

gradu, i to saprosječnom

ocjenom10.

„Svrhomsudbine” jenjenapr-

va zbirka poezije, kojoj poseb-

nu notu daje taj spoj između

preciznosti biologije i slobo-

doumnosti poete, a kako je o

knjizi zapisao Ljubomir Mu-

dreša - glavni motiv djela je

traganje.

- Ne traganje za određenim,

definisanim

pojavama, već

bezgranično

uvjerenje da

ovaj svijet nije

jedino što po-

stoji. Ali da u

njegovoj osno-

vi, ima nešto

više i od nas sa-

mih. Smatra da

je svijet u

nedo-

statku

onih koji

upravom

smisluosje-

ćaju sami sebe.

Mlada pjesnikinja ne

nudi precizne odgovore na

krucijalna pitanja, što je to u

stvari istina, ali napominje ka-

ko je sudbina autonomna, pre-

dodređena, odnosno „zapisa-

na u koverti“ - zapisao je

Mudreša.

Vanja Parača rođena je 1996.

godine na Cetinju, gdje je za-

vršilaosnovnu i srednjuškolu.

Poeziju je počela da piše od-

malena i polako je bojila no-

tomfilozofskog gledišta, stvo-

rivšiosobenstilpisanja.Mnogi

njeni radovi, objavljeni su u

časopisu„SuštinaPoetike“, na

književnim portalima „Knji-

ževnost uživo“, „Pokazivač“,

„Nekazano“... Jedan

je od stalnih članova

biblioteke „Milutin

Bojić“, gdje kroz

svoje redove, kako

namjekratkokazala,

na književnim veče-

rima, otkrivasuštinu,

kojom i sama dolazi

dospoznaje i drugih i

sebe. Učestvovala je

na raznim konkur-

sima, a njeno

ime našlo se i

uzbircipoezi-

je nagradnog

konkursa

„Čovjek i sud-

bina“.

J.Đ.

Piše:

SretenPEROVIĆ

Istrajni stvaralac i plodo-

nosni putnikkrozbogate

vrtove svjetskekulture,

akademikMatejaMatevski

(1929-2018), potonji klasik

modernemakedonskepoe-

zije, priješao jepreko rijeke

Lete i počinuozauvijek.

Na tom konačnom odlasku

njemu su prethodili, takođe,

veliki makedonski pjesnici:

Aco Šopov (1923-1982), Bla-

že Koneski (1921-1993), Slav-

koJanevski (1920-2000), Pe-

tarT.Boškovski(1936-2004),

Gane Todorovski (1929-

2010)... I ne samo oni. Njiho-

vimudriistrasnistihovi,koje

sam decenijama prevodio i

prevjevavao(iboljeihodnjih

poznavao), zajedno sa misa-

onom i melanholičnom liri-

kom Mateje Matevskog,

predstavljaju vrhunski do-

prinos panteonu evropske

poezije.

UKREATIVNOJ ELITI

Ovi uzorni književni i jezički

stvaraoci oplodili su i prepo-

rodili veći dio makedonskog

20. vijeka, osokolili duhovne

potencijale svoje dugo negi-

ranedomovine,aprevodilač-

kim posredovanjem u ex-

YU sredinama - probudili

zavidno interesovanje za no-

vu makedonsku literaturu i

njena univerzalna dostignu-

ća. Toj prerodbeničkoj krea-

tivnoj eliti makedonskih je-

zičkih i književnih neimara,

kojima je duhovni čelnik bio

Blaže Koneski, po svemu je

pripadao i neštomlađiMate-

jaMatevski, koji je svestrano

obogatio i nacionalnumake-

donsku kulturu. Još od stu-

dentskih dana priključio im

se osobenom lirikom i uređi-

vačkom djelatnošću budući

akademikMatejaMatevski.

LUČASLOBODE

Od studentskih dana razvi-

jao je i njegovao prijateljstvo

sa crnogorskim kolegama i

CrnomGorom, kako jegovo-

rio, kao sa istorijskom lučom

slobode. Za vrijeme razmje-

ne gostovanja mladih pisaca

Beogradskog i Skopskoguni-

verziteta, počeo je prevoditi

crnogorsku poeziju. (Bila je

to moja tada popularna pje-

sma „Klaudija, tuđa supruga,

plače“). Pružio je značajnu

podršku kad smo se, podvr-

gnuti napadima „i braće i

krvnika“, borili da se od In-

ternacionalnoga PEN-a u

Londonu prizna Crnogorski

PENcentar. I toprijateljstvo,

ta saradnja i ta uzajamna po-

drška trajala je do njegovog

potonjeg dana. Dugo je bio

vezanzakrevet, alimi jeprije

petnaestak dana, u telefon-

skomrazgovorurekaodana-

stavlja da piše poeziju i da se

nadada ćemuuskoro izaći iz

štampe dvije nove zbirke.

Kao i uvijek, interesovao se

za društvene prilike u Crnoj

Gori i za (kako reče) „dosto-

j ans t venu i za s l užnu“

Dukljansku akademiju nau-

kaiumjetnosti,čijijepočasni

član.

AVANGARDNI PJESNIK

Mateja Matevski je od rane

mladosti bio avangardni pje-

snik, mediteranski odan pri-

rodi i čovjekuuprirodi.

Misaon, meditativan, meta-

foričan, majstor suptil-

noginoviranjamakedonskog

jezika, samelanholijomkoju

je usvojio (naslijedio) iz lir-

ske poezije svojega naroda.

Diskretan u svojim univer-

zalnim porukama koje proi-

zilaze iz sinkopiranih pje-

sničkih asocijacija na davne

dane i divne dame. Mateja

Matevski je evropski pjesnik

u najboljem smislu riječi.

Dva puta najbliži Njegoševoj

nagradi, ali je (ne)voljomve-

ćine članova Žirija ipak nije

dobio. Bio je više puta ozbi-

ljan kandidat za Nobela, ali

ga je i to zasluženopriznanje

mimoišlo. Njega, međutim, s

ljubavlju prevode i prihvata-

ju kao svoga i Rusi i Slovaci, i

Slovenci i Albanci, i Španci i

Južnoamerikanci... Stamen

kao čovjek, pouzdan kao

znalac, i Francuzi i Englezi, i

Rumuni i Njemci... i mnogi

drugi.

Inovantan u svakoj stvara-

lačkoj fazi, značenjski ob-

novljivustilistici imetaforici

kaoisvaki velikipjesnik,Ma-

teja Matevski je znamenit i

kao kreativni tumač etike i

poetike pjesničkih velikana

koje je prevodio i tumačio.

Lirik, kritik, dramatik, lite-

rarni i teatarski istorik, peda-

gog-teatrolog, akademik,

mudri intelektualac i ople-

menjeni građanin, suzdržan

u svemu osim u multietnič-

komdomoljublju,humanita-

rac i humanista, MatejaMa-

tevski svojim ukupnim

pjesničkim djelom, ranijim

knjigama i knjigom mudre

nostalgije „Povratak iz Tro-

je“ dostojanstveno stoji na-

spram ulaza u Biljardu i u

Mauzolej - kao Njegošev

makedonski sabrat, kao veli-

ki lirski pjesnik, saputnik i

sapatnik, vjesnik novih uni-

verzalnih svitanja i vredno-

vanja „Luče“ i „Vijenca“ i

„Noći skuplje vijeka“ - naj-

trajnijih spomenika crno-

gorskog univerzalnog duha,

ukojemaćedostojninaredni

laureati ovog visokog pri-

znanja, ponosni na prethod-

ne časne slavodobitnike, po-

tisnuti u tamu ozvijerene i

grješne, pa i slučajne njego-

ševce koji su, kao bez duše,

smjerali da i CrnuGoru osu-

še i (s)ruše...

Po pjesništvu i njegovom

osnovnom tonalitetu, Mati-

jaMatevski pripadamedite-

ranskom lirskom senzibili-

tetu, i nije čudno što je ovaj

znameniti makedonski pje-

snikposebnoprivrženšpan-

skoj poeziji i njenim vrhun-

skim autorima. Po mjestu

rođenjaMatevskog svojata-

ju - Turci, po maternjem je-

ziku-Albanci, posvjetionič-

kom doprinosu domovini

-Makedonci,apobogaćenju

crnogorske multikulture i

po prijateljstvu - Crnogorci.

On, dakle, nastavlja da živi s

nama iusljedećimgeneraci-

jama.

Traganje

za suštinom

Nova produkcija Gradskog pozorišta i Ljetopisa

Počeleprobeza

predstavu „O

miševima i ljudima“

Reditelj predstaveDinoMusta ć

Objavljena knjiga „Svrhomsudbine“ Vanje Parače

INMEMORIAM:

MatejaMatevski (1929 2018)

Velikan

koji traje

Ukupnimpjesničkimdjelom,

ranijimknjigama i knjigommudre

nostalgije „Povratak iz Troje“ Matevski

dostojanstveno stoji naspramulaza

u Biljardu i uMauzolej - kao Njegošev

makedonski sabrat, kao veliki lirski

pjesnik, saputnik i sapatnik...

Najkompletnijepredstavljen

ucrnogorskomizdanju

Matevski jeautordvadesetakzbirki poezije, od

kojih su najvažnije: „Kiše“ (Doždovi, 1956), „Ra-

mnodnevica“ (1964), „Lipa“ (1980), „Rađanje

tragedije“ (1985), „Crna kula“ (1991), „Unutarnji

predio“ (2000), „Otuda zaborav“ (2003) i dru-

ge. Knjige poezijeMatejeMatevskog pojavile

su se u 35 zemalja, na više od trideset jezika.

Njegova izabrana poezija pod naslovom „Po-

vratak iz Troje“, umojemprepjevu, pojavila se

2008.uizdanjuDruštvacrnogorsko-makedon-

skog prijateljstva u Podgorici. Mateja je javno

konstatovao da je timcrnogorskim izdanjem,

štampanim crnogorskim jotovanim pravopi-

som,najkompletnijepredstavljen,dasuiizbori

prepjevnavisokomnivouidajeknjiganajbolje

opremljenaodsvihnjegovihinostranihizdanja.

Ličnost jakihubjeđenja i

visokeknjiževnekulture

Matevski je bio ličnost jakih ubjeđenja, visoke književne i

jezičke kulture (govorio je 15 jezika). U komunikacijama sa

sunarodnicima, domaćim kolegama i mnogim svjetskim

piscima koje je prevodio, ili se s njima na internacionalnim

skupovima srijetao, djelovao je smireno, dobroćudno, tole-

rantno, mudro, što je u svakoj sredini i njegovoj poezi-

ji obezbjeđivalo posebnu pažnju i osobit status. Radom,

znanjem i brojnim talentima, kao i odnosomprema ljudima,

Matevski je u životu dostigao visok ugled i obavljao duž-

nosti koje iziskuju i stručnost i ra iniranu energiju. Nakon

diplomiranja na Filozofskom fakultetu u Skoplju bavio se

uređivanjem književnih časopisa, profesurom, novinar-

stvom, kulturnom i državnompolitikom. Bio je generalni

direktor makedonske Radio-televizije, predśednik Komisije

za veze s inostranstvom, predśednik Makedonskog PEN-a,

univerzitetski profesor, predśednik Makedonske akademije

nauka i umjetnosti, član više inostranih akademija... Dobit-

nik je svih nacionalnih obilježja, internacionalnih nagrada i

drugih priznanja. Laureat je i Zlatnog vijenca Struških veče-

ri poezije (2011).