Previous Page  8 / 56 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 8 / 56 Next Page
Page Background

8

Pobjeda

Subota, 9. jun 2018.

Društvo

NOVIPAZAR/KOSOVSKA

MITROVICA/PRIŠTINA

–U

međugraničnoj zoni Grčke i

Albanije, uponeđeljak, 4. ju-

na, okopodne, uhapšene su

tri žene,misionarkenefor-

malnihvjerskihhumanitat-

nihorganizacija izSandžaka

i RepublikeKosovo, pod

sumnjomda suneovlašćeno

obilazilemigrantskepunkto-

ve tragajući, navodno, zaoso-

bamakoje subile spremneda

plate izbavljenje i bezbjedan

transfernaKosovo.

Prema saznanjima Pobjede,

riječ je o Elmi Đ. i Aneli S. sa

Kosova i Adrijani H. iz Novog

Pazara. Trojicu muškaraca

predvođenu Fahredinom Ć.

nekadašnjimaktivistomnovo-

pazarskog nekadašnjeg Fur-

kana niko nije „dirao“, iako su

pripadali istoj grupi, sa istim

ciljevima:

Plemeniti zadatak

- Svi smo bili, da tako kažem,

na istom, mi mislimo, pleme-

nitom zadatku - objašnjava

Fahredin.

Tako smo, kaže, djelovali i u

prethodnih pet humanitarnih

misija spašavanja đece i žena,

povratnika iz Sirije, a porije-

klomsa naših prostora i naila-

zili namnogobezazlenijepre-

preke, pretežno tehničke

prirode.

- Zato smobili šokirani samim

hapšenjemElme,AneleiAdri-

jane i začuđeni što nas, tri

muškarca iz iste misije, nijesu

čakni legitimisali –kaže on.

Na sreću, priča naš sagovor-

nik, nanekolikokilometaraod

međugraničnezone, naterito-

rijiAlbanije,bilesustacionira-

nemisije Crvenog polumjese-

ca i Merhameta, pa je veoma

brzo sa njima stupio u kontakt

jedanodkosovskihmisionara,

inače aktivista Rinia Islame,

vrlouticajnevjerskeorganiza-

cije mladihmuslimana, čije je

sjedište u Prištini. Već u uto-

rak ujutro, povjerenici Crve-

nog polumjeseca pojavili su se

„na licumjesta“, otišli na teri-

toriju Grčke, u jedan od kam-

pova tamošnjih bezbjedno-

snih službi i zadržali se do

kasnihvečernjih sati.

istovjetnost iskaza

Po povratku u međugraničnu

zonu, informisali su preostale

članove šestočlane grupe o

ključnim rezultatima prego-

vora i obavijestili ih da će sju-

tradan (srijeda, 6. jun) oko 10

sati morati, u pratnji njihovih

aktivista, da se javeupomenu-

ti kamp. Tako je i bilo.

Petnaestak minuta prije „za-

kazanog“termina,našlisuseu

administrativno- policijskom

centrubezbjednosnogkampa,

legitimisali se i do najsitnijih

detalja pojasnili sa kakvim su

ciljevima došli i što ih je moti-

visalo da se uopšte upuste u

prilično rizičnu avanturu. Ka-

snije će se ispostaviti da su im

seizjaveupotpunostipoklopi-

lesaiskazimauhapšenihžena;

čak i količine novca kojima su

raspolagali, marke renta-car

vozila koja su koristili, imena

lica sa kojima sukontaktirali u

Grčkoj, Albaniji, u Prištini i

Kačaniku. I na koncu - lični

podaci i mjesta (trenutnog)

prebivališta osmoro đece i če-

tiri žene, povratnika iz Sirije

koje su „transferisali“ u pret-

hodnihpetmisija.

RazjašnjenjehaPšenja

Razjašnjena je, prema riječi-

ma našeg sagovornika Fahre-

dinaĆ, i činjenicada suuperi-

odu od 2013. do kraja 2015.

godine, sve tri bile hapšene

zbog sumnjičenja za „regruta-

ciju“ mladih muslimanki iz

Bosne, Sandžaka, saKosova, iz

Makedonije iCrneGore.Elma

Đ. čak tri puta, u tri različite

države. No, i ona i njene kole-

ginice, zbog nedostatka doka-

za, oslobađane su u rokovima

od 15 do najduže 30 dana, a u

posljednje dvije i po godine

protivnjihnijevođenabiloka-

kva istraga, niti pokretan ma-

kar prekršajni postupak.

Nakon svih tih podataka, še-

stočlana grupa humanitaraca

oslobođena je, a u srijedu, oko

16 časova, već subili uPrištini.

Namjeravaju da u glavnom

gradu Kosova danas sazovu

tridestočlanutakozvanukoor-

dinaciju tri neformalne vjer-

ske humanitarne organizacije

i, s obzirom na sve kompliko-

vaniju situaciju i sve rizičnije

misije, odluče - što im je činiti.

R. tomiĆ

PODGORICA

–UPrijedlog

zakonao socijalnomsavjetu,

koji ćebiti na sjednici Skup-

štine 18. juna, uvrštene su iz-

mjenekoje ćeomogućiti bo-

lje funkcionisanjeovog tijela,

kao što je rotiranjepredsjed-

nika i potpredsjednikana go-

dišnjemnivou, smanjenbroj

članova sa 33na 24, tepreci-

znijedefinisanje rada socijal-

nih savjetana lokalnomni-

vou, kojihza sada ima samo

tri –kazao jepredsjednik

skupštinskogOdbora za

zdravstvo, rad i socijalno sta-

ranjeSuadNumanović.

On je juče na okruglom stolu u

Skupštini kazao da je za 10 go-

dina rada Socijalnog savjeta

postignut značajannapredaku

oblasti socijalnog dijaloga, ali

da u narednom periodu pred-

stoje izazovi.

Član Socijalnog savjeta i pot-

predsjednikUnijeposlodavaca

Slaviša Šćekić naglasio je da je

za jačanje socijalnog savjeta

važno da se čuje glas onih koji

aktivno učestvuju u kreiranju

ekonomskih politika, politika

zapošljavanja, pa do svih pita-

njakojaodređujuvažnausmje-

renja udržavi.

Potpredsjednik Socijalnog sa-

vjeta i generalni sekretar Save-

za sindikata Duško Zarubica

kazao jeda jesocijalni dijalogu

našoj državi u usponu, te da

smo u poređenju sa državama

u regionu lider.

- Prepoznali smo nedostatak

rada na lokalnom nivou, gdje

će se rješavati važna pitanja na

nivou lokalne jedinice samou-

prave, jer najbolje znaju svoje

probleme –kazao jeZarubica.

Upozorio je i da u svijesti po-

slodavca, kako je rekao, i dalje

postoji bojazanod sindikata.

- Sa ovakvimstanjem, kodzna-

čajnog broja poslodavaca, svi

gubimo – i poslodavci i zapo-

sleni i država – istakao jeZaru-

bica.

Član Socijalnog savjeta i pred-

sjednik Unije slobodnih sindi-

kata Vukašin Zogović rekao je

da Zakon o reprezentativnosti

sindikata poslodavcima omo-

gućavadadajuilinedajusagla-

snost za formiranje sindikata.

- U Crnoj Gori ima određen

brojfirmisa1.000i2.000zapo-

slenih koje zabranjuju fomira-

nje sindikata. Ovi radnici samo

ugovorom o radu, jedan na je-

dan, mogu da formulišu svoj

radno-pravni status – naglasio

jeZogovićizaključiodaočeku-

je da će poslodavci, među koji-

ma su čak i oni koji dobijaju

priznanja za društveno odgo-

vorno poslovanje, dozvoliti da

se formiraju sindikati u okrilju

njihovih firmi.

j. B.

PODGORICA

- Francuska je

na raspolaganjuCrnoj Gori

uoblasti životne sredine i

može tražiti pomoćueko-

loškoj tranziciji. Uborbi

protivklimatskihpromjena

institucijama stojimona ras-

polaganjuukolikopoštuju

pravila, amožemodobroda

pomognemonapoljubiodi-

verziteta jer smo specijalisti

u toj oblasti - poručila je

francuska ambasadorka

KristinTudrik.

Ona je na okruglom stolu ,,Po-

drška francuskih ekperata Cr-

noj Gori u otvaranju poglavlja

27“, koji je organizovan u Pri-

vrednoj komori kazala da otva-

ranjepoglavlja27nećebiti lako

zaCrnuGoru,aliidanijebiloni

za ostale.

-Tekovine su jako zahtjevne i u

ovom trenutku sedam država

članica su dale saglasnost za

otvaranje ovog poglavlja. Crna

Gora je tražila podršku EU.

Francuska,njenoiskustvo,zna-

nje i kompanije su na raspola-

ganjuvašojzemljiuovojoblasti

- poručila jeToudic.

Ministar održivog razvoja i tu-

rizma Pavle Radulović podsje-

tiojedajepregovaračkapozici-

ja predata Evropskoj komisiji i

da se taj dokument nalazi u

procesu odobrenja savjeta mi-

nistara.

PredsjednikPrivrednekomore

Vlastimir Golubović kazao je

da prve procjene pokazuju da

će investicije do 2035. godine

iznositi 1,4milijarde eura.

-CrnaGorakaomalaekonomi-

ja radi realizacije navedenih

obaveza mora koristiti sve do-

stupne načine finansiranja,

međunarodnekredite,IPAfon-

dove, donacije, državne i lokal-

ne budžete - objasnio je Golu-

bović.

Poseban izazovna tomputu će,

kako je kazao, imati lokalne

uprave prilikom realizacije

projekata u oblasti komunalne

infrastrukture, kao i industrij-

ske kompanije udijeludostiza-

nja tehnoloških standarda koji

se odnose na zaštitu životne

sredine.

DirektorAgencije za zaštituži-

votnesredineNikolaMedenica

kazao je da sumogućnosti koje

se pružaju, na planu razmjene

iskustava sa francuskim ek-

spertima, dragocjene.

Kakojenaveo,iskustvakojaima

Valgo, ali i druge francuske

kompanije koje se kroz svoje

poslovanje ostvarujuu toj obla-

sti, biće izuzetno vrijedno za

ono što se očekuje u narednom

periodu, kao i za sprovođenje

investicijakojeCrnaGoramora

da realizujekakobi ispunilane-

ophodne uslove za pristupanje.

Medenica je kazao da je zavše-

takprojektasanacijecrniheko-

loških tačaka tek počeo ugovo-

romkoji su potpisali saValgom

i da predstoji sanacija još četiri

lokacije.

- Tek nas očekuju značajne in-

vesticije u uspostavljanju sa-

vremenog sistema za upravlja-

nje svim vrstama otpada, a

posebno čvrstog komunalnog,

koji za sada imamosamonapa-

piru - rekao jeMedenica.

n.k.

Sve rizičnijemisije spašavanja đece i žena povratnika iz Sirije, porijeklom iz balkanskih zemalja

Uhapšene trimisionarke

dok suobilazilekampove

Izbjeglički kamp izmeđuGrčke i Albanije

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje organizovao okrugli sto

Formirati lokalne socijalne savjete

SUMIRALIDESETOGODIŠNJIRAD:

Saokruglog stola

Lani bilo847povredana radu

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje

usvojio je juče Prijedlog zakona o izmjenama i

dopunama zakona o zaštiti i zdravlju na radu.

Kako je naglašeno, izmjene zakona odnose

se, prije svega, na usaglašavanje evropskih

standarda iz ove oblasti, a novina je uvođenje

koordinatora na nivou projektovanja i na

nivou izvođenja radova.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Puri-

šić upozorio je da „svaki izostanak adekvatnih

mjera veoma skupo se plaća“.

- I u obolijevanju zaposlenih i povredama

na radu i, nažalost, u smrtnim slučajevima -

kazao je Purišić.

On je naveo da na godišnjemnovou u svijetu

smrtno strada na radu 2,8miliona ljudi i da

svake godine ima više 374miliona povreda

na radu i bolesti koje su prouzrokovane

povredama na radu.

- Preduzeća u EU izgube više od 140miliona

radnih sati zbog povreda na radu. U zemlja-

ma EU troškovi koji su vezani za povrede na

radu su od tri do šest odsto bruto društvenog

proizvda. Ako se primijeni ta procjena u Crnoj

Gori onda bi to bilo više od 170miliona eura

što su velike cifre za ekonomiju - istakao je

Purišić.

Fond za zadravstveno osiguranje je, kako je

naveo, u 2016. godini registrovalo 720 povre-

da na radu raznih vidova, a u 2017. je bilo 847

što govori da postoji trend povećanja od 18

odsto.

- To su dobri razlozi da unaprijedimo zakono-

davstvo i primjenu normi. U toku 2017. bilo je

27 povreda na radu od toga pet smrtnih, 22

teške povrede, a kolektivnih povreda na radu

nije bilo. U 2018. do sada smo imali 10 većih

povreda na radu, tri smrtne, pet teških i dvije

kolektivne povrede na radu - kazao je Purišić.

n. k.

Podržaće institucije

akopoštujupravila

Francuska će pomoći Crnoj Gori u poglavlju 27

Bili smo šokirani

hapšenjemElme,

Anele i Adrijane

i začuđeni što

nas, tri muškarca

iz istemisije,

nijesu čak ni

legitimisali –

priča za Pobjedu

Fahredin Ć. koji

je bio u timu za

spašavanje žena

i đece povratnika

iz Sirije u zoni

kampova u

graničnom

pojasu Grčke i

Albanije