Previous Page  2 / 56 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 2 / 56 Next Page
Page Background

2

Pobjeda

Subota, 9. jun 2018.

Politika

PODGORICA

- Nakon

početka sprovođenja

misije vazdušne odbrane,

tehnička pretpostavka

kojumora da zadovolji

CrnaGora je radarsko

osmatranje vazdušnog

prostora – saopštio je za

Pobjedu vojni analitičar

Aleksandar Radić, navo-

deći da je uvođenje voj-

nog radara obaveza.

- Za sada će se koristiti

podogorički terminalni

radar srpsko-crnogorske

agencije za kontrolu letenja

(SMATSA). Sljedeći korak

je uvođenje radara koji će

SMATSA postaviti na polo-

žaju Vrsuta. To su prelazna

rešenja do nabavke jednog

radara za potrebe Vojske

Crne Gore - kazao je Radić.

PROCEDURA

Vojni analitičar je objasnio

kakva se procedura spro-

vodi u slučajumisije

vazdušne odbrane.

- Radarska slika se preko

crnogorskog Vazdu-

hoplovnog operativnog

centra (VOC) razmjenjuje

sa Integrisanim sistemom

protivvazdušne i proti-

vraketne odbrane NATO,

a odluke o angažovanju

dežurnih snaga donosi

Kombinovani vazduho-

plovni operativni centar

(CAOC) smješten u Španiji

u bazi Torehon. On obavje-

štava nacionalne operativ-

ne centre u Grčkoj ili Italiji

da podignu presretače,

dodaje Radić.

Kako je Pobjeda ranije obja-

vila, vrijeme reagovanje

lovaca F16 je pet minuta.

Radić kaže da se identična

Vojni analitičar Aleksandar Radić objašnjava kako će u Crnoj Gori funkcionisati misija vazdušne odbrane

Slijedi nabavka radara

zakontrolunašegneba

PODGORICA

- Predstavnici

Američkeobalske straže i

AmbasadeSjedinjenihAme-

ričkihDržava započeli supo-

sjetuMinistarstvu saobraća-

ja i pomorstva i lukamaCrne

Gore, Bar iKotor, saopšteno

je izVlade.

Razlog njihove posjete je pri-

mjenameđunarodnihstandar-

da propisanih Konvencijom o

sigurnosti ljudskih života na

moru (SOLAS konvencija) i

Pravilnikom koji proizilazi iz

pomenute konvencije (ISPS

Pravilnik) o bezbjedonosnim

mjerama u lukama Crne Gore

otvorenimzameđunarodnisa-

obraćaj.

Međunarodnistandardivezani

za bezbjednosne mjere u luka-

ma i na brodovima su u našem

zakonodavstvu implementira-

ni kroz Zakon o bezbjednosnoj

zaštiti brodova i luka.

- Predstavnici Američke obal-

ske straže su tokom sastanka

upoznati o planu Vlade Crne

Gore da u narednom periodu

predano radi na donošenju

podzakonskihakatana osnovu

Zakonaobezbjednosnojzaštiti

brodova i luka. Detaljnimupo-

ređenjemmeđunarodnih pro-

pisa sa našim zakonom de-

monstrirali smo postojanje

dobre pravne osnove za dono-

šenje drugih podzakonskih

akata.

R.P

Saveznički radari biraju tkz. ,,trag interesa“ od 30.000

dnevnih vazdušnih kretanja unutar evropskog vazduš-

nog prostora. Ukoliko odgovarajuća letjelica ne protestu-

je bučno ili nije u radio kontaktu sa civilnim vazdušnim

saobraćajnim kolegom ili nije podesio plan letjenja, trag

se izvještava jednomod dva NATO CAOC (U Uedemu u

Njemačkoj i Torejonu Španija) koji odlučuju da li da lan-

siraju presretača - aviona iz jedne vazduhoplovne baze

saveznika koji su na čekanju 24/7 za takve misije.

Jednom kad se lansira presretač, avion je pod kontro-

lommCentra za kontrolu i izvještavanje i odlazi blizu

neidenti ikovane letjelice. U skladu sa odgovarajućim

međunarodnimorganizacijam civilne avijacije i NATO

dokumentima mlazni avioni NATO za misijea vazdušne

odbrane sprovode svoje letjenje na znak uzbune, profesi-

onalno i predvidiljivo.

Ovo osigurava da pilot presretnutog aviona ima vizuelni

kontakt i svjestan je kako se presretanje nastavlja. Osigu-

ravanje bezbjednosti letenja je prioritet broj jedan.

Kakoradisistempresretanja

procedura kao za Crnu Goru

već primjenjuje sa Albanijom

čiji je vazdušni prostor tako-

đe pod zaštitom italijanskih

i grčkih lovaca, dok se Slo-

venija oslanjala na podršku

Italije, a sada i Mađarske jer

nema svoju lovačku avija-

ciju.

- Stav Slovenaca je da je to

racionalno rješenje jer nema

ambicija da nabavlja vlastitu

tehniku za namjenske zadat-

ke dežurstva u nadzoru i

zaštiti vazdušnog prostora

- isiče Radić.

LOVCI

Govoreći o učestalosti situ-

acija u kojima lovci moraju

reagovati, Radić napominje

da se vrlo rijetko u praksi

dešava da je potrebno da

lovački avioni intervenišu.

- Važno je ipak da Crna Gora

ima mehanizam angažova-

nja lovačkih aviona ,,za svaki

slučaj“. Tragedija 11. sep-

tembra drastičan je primer

štomože da se dogodi, ali u

praksi u našem regionu lovci

rijetko polijeću na presreta-

nje i obično su to, srećom,

incidenti koji nisu previše

rizični, kao recimo, pojava

nekog zalutalog aviona,

objasnio je vojni analitičar.

Jedan primer, kaže Radić,

dogodio se jula 2016. godine:

za izraelski putnički avion

Boing 747 koji je letio preko

centralne i jugoistične Evro-

pe prema Bliskom istoku

stigla je dojava da je u njemu

bomba u vrijeme dok je bio

iznad Francuske.

- Avion su presreli švajcarski

lovci F/A 18, kada je došao

do Hrvatske podiginuta su

dva MiG 21, zatim iznad Srbi-

je jedan MiG 29. Pokazalo se

da je uzbuna lažna, ali avija-

cija je radila svoj dio posla za

svaki slučaj. Sve zemlje su

predvidjele procedure uni-

štavanja putničkog aviona

ako se pokaže da je u ruka-

ma terorista koji bi možda

ponovili tragediju iz SAD,

zaključio je Radić.

Misija zaštite vazdušnog

prostora počela je 5. juna, a

kontrolu crnogorskog neba

vršiće italijanski i grčki lovci -

zaključio je Radić.

J. ĐURIŠIĆ

CDT pozvao Vladu da uradi analizu stanja u oblasti zaštite ličnih podataka

JMBGzamijeniti ličnim

identifikacionimbrojem

PODGORICA

–Centar za

demokratsku tranzicijupo-

zvao jeVladuda formira

međusektorski timkoji bi

pripremioanalizu stanjau

oblasti zaštite ličnihpodata-

ka i razmotriomogućnost

uspostavljanja ličnog identi-

fikacionogbroja, koji bi za-

mijeniopostojeći jedinstve-

nimatični broj građana.

Nedavne zloupotrebe prili-

kom prikupljanja potpisa po-

drške predsjedničkim kandi-

datima pokazale su da je, kako

je navela predsjednica CDT

Milica Kovačević, jedinstveni

matični broj potpuno nezašti-

ćen podatak dostupan svima,

zbog čega postoje ogromne

mogućnosti za finansijske i

političke zloupotrebe.

Kovačević jepodsjetilakakoje

JMBG do nedavno bio dostu-

pan kroz brojne privatne i jav-

ne registre, dok su političke

partije nekontrolisano umno-

žavale i distribuirale birački

spisak koji sadrži podatke o

svimbiračima.

- JMBG je u Crnoj Gori kom-

promitovan do te mjere da

potpuno obesmišljava Zakon

o zaštiti podataka o ličnosti, a

kompromitacija ovog podatka

ozbiljno narušava odnos po-

vjerenja između građana i dr-

žava –ocijenila jeKovačević.

U Evropskoj uniji je, kako je

dodala, umaja počela primje-

na nove Opšte regulative o za-

štiti podataka o ličnosti koja

propisuje stroga pravila za

obradu, čuvanje i korišćenje

podataka o ličnosti, kao i me-

hanizme postupanja, ukoliko

dođe do curenja podataka.

- Sobziromna trenutno stanje

u oblasti zaštite ličnihpodata-

ka, teško je zamisliti kako bi se

ova regulativa mogla primije-

niti u Crnoj Gori. Potpuno je

jasno da sistemkoji je u Crnoj

Goriuspostavljenkrozzakone

i radAgencije za zaštitu ličnih

podataka nije dao željene re-

zultate i da se mora pokrenuti

akcija kako bi počeli rješava-

nje problema u toj oblasti. Za

ozbiljniju raspravu o ovompi-

tanju bila bi neophodna me-

đusektorska analiza koja bi

ovaj problem sagledala iz svih

relevantnih uglova i predloži-

la moguća rješenja. To bi sva-

kako bila sveobuhvatna, za-

h t j e v n a i s k u p a , a l i i

neophodna reforma, koja bi

omogućilazaštituličnihpoda-

taka građana i povećala povje-

renje u institucije – navela je

Kovačević.

Ocijenila je i kako bi se prili-

komuvođenja ličnog identifi-

kacionog brojamogla koristiti

iskustva Hrvatske, u kojoj se

već devet godina primjenjuje

Zakon o ličnom identifikacio-

nombroju.

Kovačevićjeobjasnilaikakoje

ta reforma u Hrvatskoj bila

duga i skupa, ali i kako je sma-

njila administrativne obaveze

građana, automatizovala raz-

mjenupodatakameđuinstitu-

cijama, povećanja efikasnosti

uprave i borbuprotivkorupci-

je.

Koordinatorka istraživanja u

CDT-u Milena Gvozdenović

objasnila jekako, za razlikuod

JMBG,LIBnebi sadržaolične

podatke jer seonsastoji odde-

set nasumičnih cifara i kon-

trolnog broja.

- PristupLIB-u imali bi svi oni

koji na osnovu zakona i sada

imaju pristup JMBG-u, ali bi

sepropisaledecidneprocedu-

rezanjegovočuvanje,uskladu

sa evropskim regulativama, a

JMBG bi se istrgao iz ruku

onih koji ga nezakonito posje-

dujui zloupotrebljavaju–ista-

kla jeGvozdenović.

Dodala je i kako bi uvođenje

LIB-a dovelo i do prečišćava-

nja brojnih evidencija koje

stvaraju praktične i političke

probleme u Crnoj Gori, poput

evidencija umrlih, registara

boravištaiprebivalištaisamog

biračkog spiska. Istakla je i ka-

ko LIBmože biti važan alat za

suzbijanje korupcije i krimi-

nala i uspostavljanje transpa-

rentnije ekonomije.

- LIB, za razliku od JMBG, za-

dovoljava zahtjeve EU za po-

trebemeđunarodne razmjene

podataka jer ima manje od 12

cifara.Zasprovođenjepropisa

EU potrebno je da utvrdimo

identifikatorzameđunarodnu

razmjenu, koji moraju imati

sva fizička i pravna lica, a koji

nemože imati više od 12 cifara

ispred kojih se dodaje oznaka

države - navela je Gvozdeno-

vić.

Đ.Ć.

Posjeta

američke

obalske

straže

MilicaKovačević

AleksandarRadić