Table of Contents Table of Contents
Previous Page  8 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 8 / 48 Next Page
Page Background

8

Pobjeda

Utorak, 5. jun 2018.

Društvo

Otkako je prije dvadeset i osamgodina po

zadatku raspoređen u Crnu Goru, mitropolit

Srpske pravoslavne crkve Am ilohije Radović

utrkuje se sam sa sobomda dokaže koliko

o Crnoj Gori ništa ne zna, doli da manirom

visprena čobančeta manipuliše njenimmen-

talitetom. I nikako da se u tome duhovnome

rvanju ustanovi što je veće – Am ilohijevo

neznanje ili zla namjera. Još manje je racional-

no objašnjivo – pa ćemo taj fenomen pripisati

njegovu intuitivnu čitanjumentaliteta ovoga

naroda – kakomu to uspijeva da štomasniju

laž formuliše, ona bude bolje primljena. Podśe-

tiću ovđe na neke od njegovih antologijskih

laži uzdignutih na nivo kulta, kao i na sasvim

aktuelni udar na crnogorsku etnologiju, naka-

radnim tumačenjem toponima Počivalo.

Jedna od takvihmudrozvukih laži ponovljena

je u potonje gotovo tri decenije toliko puta da

je danas i đeca naizust recituju – Crnu Goru je

stvorila crkva čiji je eksponent morački Minha-

uzen više bradom, nego glavom! Za potvrdu

te svoje teze on u pomoć redovno prizove

sve one silne mitropolite iz svetorodne loze

Petrovića, pa vladike iz raznih plemena, što su

u romantičarskoj predstavi crnogorske isto-

rije gospodarili državompuna tri i po vijeka.

Poruka je jasna – Crnu Goru je stvorila Srpska

pravoslavna crkva i njome su gospodarili nje-

zini sveštenici, pa je ne može biti bez Srpske

pravoslavne crkve, a aktuelnu istorijsku devi-

jaciju da njome upravljaju svjetovni vladari i

ustanove valjalo bi u ime istorije korigovati da

na tron Svetoga Petra Cetinjskoga u punome

kapacitetu zaśedne aktuelni mitropolit Srpske

pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Ono što Min-

hauzen i njegovi trabanti uporno zaboravljaju

da saopšte jeste lako provjerljiva istorijska

činjenica da je pravoslavna katedra od njezina

institucionalisanja u Crnoj Gori početkom

XIII vijeka – uvijek nosila ime države u kojoj

se nalazila. Tako je 1219. godine osnovana

Zetska episkopija, pa neće biti da su joj ime

dali po rijeci Zeti, već po, kako bi to rekao učeni

Domentijan, „velikom kraljevstvu otprva“!? Ta

je ustanova, dakle, bila mlađa od države jer

je po državi dobila ime, a nije bila ni najstarija

hrišćanska ustanova na ovimprostorima, jer je

Dukljansko-barska nadbiskupija (nasljednica

drevne Dukljanske arhiepiskopije) utemeljena

još 1089. godine. Kad je državnoga imena Zeta

nestalo s istorijske pozornice, Zetska se epi-

skopija (umeđuvremenu uzdignuta na rang

mitropolije) konsekventno promjeni državno-

ga naziva od Zeta u Crna Gora – prozvala Crno-

gorskommitropolijom. Morački Minhauzen,

naravno, bar kad je riječ o apostolskompre-

jemstvu i kontinuitetu, nema baš nikakve veze

s tomustanovom koja je bila vjekovima nosilac

pravoslavlja u Crnoj Gori, budući da je vjerska

ustanova kojoj on pripada u Crnoj Gori aktivna

od 1920. godine, kad je nakon okupacije crno-

gorske države regent Aleksandar Karađorđe-

vić ukinuo Crnogorsku pravoslavnu crkvu. No

i taj ostatak kolonijalne politike, u vidu eparhije

Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, danas

nosi naziv Mitropolija crnogorsko-primorska,

pa bi moračkome Minhauzenu trebalo posta-

viti pitanje nosi li njegova eparhija naziv po

sitnoj četinarskoj šumi poznatoj pod imenom

„crnogorica“ ili po državi u kojoj djeluje (a koju,

doduše, ne priznaje)!?

Ljubitelj pseudoistorijskih analogija, morački

Minhauzen već se dobrano umorio porede-

ći sebe sa SvetimPetromCetinjskim, pa u

potonje vrijeme sve češće u svojimotrovnim

parabolama poseže za jednimdrugimPetrovi-

ćem, kraljemNikolom. Ispada tako u njegovoj

interpretaciji da se Crna Gora odrekla kralja

Nikole koji je osvajao Metohiju, činomprizna-

nja Kosova. Neka ovđe i meni bude dozvoljena

jedna povijesna analogija. Istorijska misija i

Svetoga Petra Cetinjskoga i kralja Nikole je

država Crna Gora. Tu su državu stvarali ne

samo na bojnome polju, već i donošenjem

Kučkopočivalo

imorački

Minhauzen

Osvrt

Piše:

Aleksandar RADOMAN

Ono što Minhauzen i njegovi trabanti uporno zaboravljaju da saopšte

jeste lako provjerljiva istorijska činjenica da je pravoslavna katedra od

njezina institucionalisanja u Crnoj Gori početkom XIII vijeka – uvijek

nosila ime države u kojoj se nalazila

zakona, uspostavljanjemorgana državne vlasti

i sl. Istorijska misija moračkoga Minhauzena je

razur države Crne Gore. Najave njezine obnove

svojevremeno je poredio s pitomod g..., njezinu

vlast optužuje da je izdajnička, autokefalnu

crkvu naziva bezbožničkom sektom, a državo-

tvorni narod upoređuje s volovima!? Pri tome,

u svome mahnitom istorijskom revizionizmu,

povijesnumisiju Svetoga Petra Cetinjskog

svodi na kletve, a Nikole I na ekspanzionističku

politiku prema Metohiji!? Poigrajmo se onda

malo istorijskim analogijama pa pokušajmo

zamisliti djelovanje Svetoga Petra Cetinjskog

usklađeno sa savremenommisijommoračko-

ga Minhauzena. Taj Sveti Petar radio bi protiv

crnogorske državne samostalnosti i svim silama

nastojao da Crna Gora postane provincija naj-

moćnijeg suśeda (čitaj Osmanskoga carstva).

Taj Sveti Petar Cetinjski smatrao bi Crnogorce

nepostojećimnarodom, a Crnogorsku crkvu

istorijskim falsi ikatom, ne bi pisao zakone ni

stvarao državne organe, već bi vazdan radio

da te države ne bude. Taj Sveti Petar, dakle,

ne bi imao kome ni da piše poslanice, niti da

bude državni i duhovni autoritet. Taj Sveti Petar

Cetinjski, rečeno bez eufemizama, bio bi ogla-

šen državnimneprijateljem. Na svu sreću, misija

Svetoga Petra Cetinjskoga dijametralna je misiji

moračkoga Minhauzena, pa je i svaka analogija

između njih dvojice ne samo povijesni revizioni-

zam, već i svojevrsna nekro ilija.

Kako se već dobro izvještio u prosipanju laži po

Crnoj Gori, moračkome Minhauzenu ne smeta

ni da zarati s etnologijom. Najnoviji primjer nje-

gova visokoparnog razračuna s crnogorskom

tradicijom je promocija Počivala Svetoga Save u

Kučima. U poslu sijanja toponima s pomenom

najmlađega sina Stefana Nemanje, morački je

Minhauzen uspješan gotovo koliko i u poslu

sijanja mržnje prema svemu što odbija da

korača u stroju. Najnoviji je Savin toponim

tako uzdignut na nivo narodnoga predanja u

Kučima, na mjestu na kojem je više lebdeći no

zemljomhodeći navodno jednomodmorio

utemeljivač srpske crkve. I sve bi to bilo lijepo

da u Crnoj Gori (a i šire, sve do u Dalmaciju)

počivala ne označavaju nešto sasvimdrugo

od zgodnoga odmorišta za umorna putnika.

Naime, toponimPočivalo vezan je za drevni

običaj da prilikomnošenja pokojnika povorka

zastane, a to se mjesto smatra posljednjim

pokojnikovim „odmorištem“ na putu do gro-

blja. Riječ je zapravo o vjerovanju da duša

postepeno izlazi iz tijela. A duša grešnoga raba

Raška zovom Save Nemanjića iz tijela je izašla u

Velikome Trnovu u Bugarskoj đe je prvobitno

pokopan, što isključuje svakumogućnost da

sumu ikad zemni ostaci „odmarali“ na kučkim

Počivalima. Jedna laž više ili manje ne čini

razliku, no iza ove potonje ostaće i spomen

ploča da kučkompotomstvu prenese lažibajku

o tome da je živi Sava odmarao tamo đe po

narodnoj tradiciji odmaraju samomrtvi!?

Nesretni baron Minhauzen u ovom je tekstu

ipak nepravedno oklevetan. Tip jeste uživao

u laži, ali to je radio nekako za sebe, dok ovaj

njegov morački pandan od laži pravi ideologiju

i biznis. Prodornost i moć te ideologije poka-

zuje, nažalost, da je danas u Crnoj Gori države

taman onoliko kolikomoračkome Minhauzenu

odgovara, u protivnomne znam kako bi se

moglo desiti da vrišteći govor mržnje crnogor-

sko tužilaštvo oglasi bogougodnombeśedom!

ILUSTRACIJA

PODGORICA

–Agencija za

elektronskemedijeodbila je

kaoneosnovanprigovor koji

jenevladinaorganizacija

Centar za građanskoobra-

zovanjeposlalana radA1TV

Montenegrozbogpriloga

naslovljenog „CGOsepita

naRTCG?“, tvrdeći kako je

ova televizijanamjernona-

velada se radi o iznosuod

124.309.049,00euraumjesto

124.309,49eura.

Kako piše u obrazloženju od-

luke koju je donio direktor

Agencijezaelektronskemedi-

je Abaz Džafić, A1 TVMonte-

negro prenijela je informaciju

od interesa za javnost i zbog

toga imneće izrećimjeruupo-

zorenja, iako je napravljena

greška prilikom navođenja

vrijednosti ugovora koji su

potpisali CGO i RTCG.

- Kako se navodi u prigovoru:

„u osporenom prilogu koji se

bavi ugovorom izmeđuRTCG

i CGO, posvećenog izgradnji

kapacitetaurednikainovinara

RTCG u oblasti istraživačkog

novinarstva i profesionaliza-

cije, navodi se da je 'vrijednost

ugovora kojeg najvećim dije-

lom finansira Delegacija

Evropske unije u Podgorici je

124.309.049,00 eura piše udo-

kumentu u koji je Pobjeda

imalauvid“, aunastavkuda su

„netačno prenijeti podaci o

iznosu sa kojim je finansiran

projekat. Sam list Pobjeda, na

koji se poziva A1 televizija,

objavio je da je projekat finan-

siran sa 124.309,49 eura, a pre-

neseno je, vjerujemo i ne slu-

čajno, uvećano do milionskih

razmjera“. Podnosilac prigo-

vora smatra da „ovakvim po-

stupanjem emiter je suprotno

članu 7 i 8 st. 1 Pravilnika pri-

strasno informisao javnost o

činjenicama koje se odnosena

iznos sredstava namijenjenih

za realizaciju projekta koji je

finansirala Evropska unija su-

protno obavezi o cjelovitom i

nepristrasnom informisanju“

i naglašava da „iznijetim ne-

tačnim informacijama može

se kod gledalaca stvoriti po-

grešna slika i animozitet pre-

maCGO-u...“.Nakrajupodno-

silac prigovora predlaže da

„direktor Agencije za elek-

tronske medije usvoji prigo-

vor... i izrekne kaznenumjeru

koja odgovara prirodi i težini

učinjenog prekršaja“ - piše u

A1 TVnapravila je

nenamjernugrešku

Agencija za elektronskemedije odbila prigovor CGO

Savjet Građanske peticije Amanet očekuje procesuiranje

Kulturna

smijeda

privatno

Ana Vukotić je naglasila da ova inicijativa n

u rješavanje odnosa dvije pravoslavne crk

Uprave za kulturna dobra, dvije trećine crn

pravoslavne crkve koja nije registrovana u

PODGORICA

–Crnogorski

manastiri, crkve i ostalakul-

turnadobra trebadabudu

vraćeni naupravljanjedrža-

vi, a samo revizijomsvih

upisa i donošenjemzakonao

slobodi vjeroispovijestimo-

žebiti riješenopitanjevla-

sništvanadkulturnomba-

štinom–poručeno je juče sa

konferencije zanovinareSa-

vjetaGrađanskepeticije

Amanet.

Predsjednica Savjeta Ana Vu-

kotić objasnila je da će priku-

pljene potpise građana, za sa-

da 6.860 prebrojanih, a ima ih

još, predati Skupštini kada, u

saradnji sa pravnim timom,

bude pripremljen precizan

pravni dokument koji neće

ostaviti bilo kakvu dilemu za

realizaciju zahtjeva peticije, a

to je poništenje upisa Srpske

pravoslavne crkve kao vlasni-

ka crnogorskih manastira, cr-

kavaiostalihkulturnihdobara

i njihovo vraćanjeuvlasništvo

državi.

VLADA

Ona je naglasila da ova inicija-

tiva nije politička i da joj nije

cilj da se miješa u rješavanje

odnosa dvije pravoslavne cr-

kve, podsjećajući da je, prema

podacima Uprave za kulturna

dobra, dvije trećine crnogor-

skog kulturnog blaga vlasniš-

tvo Srpske pravoslavne crkve

koja nije registrovana u Crnoj

Gori, već uSrbiji.

- Ukoliko iz bilo kojeg razloga

Vlada neće ili nema rješenje,

bilo bi krajnje neodgovorno ili

nedržavničkidanakon100go-

dina država koja treba da po-

stane članica EUnema uređe-

no jedno sistemsko pravno

pitanje.KulturnabaštinaCrne

Gore ne smije biti ničije pri-

vatno vlasništvo, pogotovo ne

crkvetuđedržave–poručilaje

Vukotić juče uPRcentru.

Cilj potpisnikapeticije jeda se

Nacrt zakona o slobodi vjero-

ispovijesti, koji je, kako jepod-

sjetila, u osnovi urađen 2015.

godine i koji jepodržalaVene-

cijanska komisija, što prije iz

Vladine nađe u skupštinskoj

proceduri.

- Zakon o pravnom položaju

vjerskih zajednica donijet je

1977.godineikrajnjejevrijeme

da ode u istoriju. S obziromna

to da jeNacrt zakona o slobodi

vjeroispovijesti ponovoaktue-

lizovan i prema našim sazna-

njima o njemu će se ponovo

izjašnjavati Venecijanska ko-

misija, očekujemo da će Vlada

CrneGore, podobijanjunjiho-

vog mišljenja, u najhitnijem

roku staviti u proceduru ovaj

zakon - poručila jeVukotić.

Sloboda na pravo vjeroispovi-

jesti, kako je rekla, ulazi u kor-

pus ljudskih prava i sloboda, a

Savjet Amaneta odlučan je da,

za slučaj da se zakonu što kra-

ćem roku ne nađe u skupštin-

skoj proceduri, posegne za

mehanizmomkoji imomogu-

ćava do sada prikupljeni broj

potpisa i procesuira zakon

parlamentu.

- Na bazi dovoljnog broja pot-

pisa i člana 93, stav 2 Ustava

Crne Gore iskoristićemo pra-

vo da procesuiramo tekst Za-

konapremaparlamentuisvim

poslaničkimklubovimaiomo-

gućiti da se ovo zakonsko rje-

šenje, najkasnije u jesenjem

zasijedanju nađe u skupštin-

skoj proceduri - poručila je

Vukotić.

Ona je istakla da su crnogor-

ske manastire i crkve gradili

Crnogorciiplemenici,akasni-

je, kako je rekla, građani Crne

Gore i daoni pripadajudržavi.

PODRŠKA

- Odnosno svima nama, a ne

pojedincima koji preko naše

baštine i kulturnih dobara na-

rušavaju međunacionalni,

međureligijski i međudruš-

tveni sklad u Crnoj Gori - ka-

zala je Vukotić i poručila da

kulturnabaštinaCrneGorene

može biti ničije privatno va-

sništvo, a pogotovo ne može

biti vlasništvo crkve tuđe dr-

žave.

Zahtjevipeticijesu, kako jere-

kla, postavljeni realno.

- Samo revizijom svih upisa i

donošenjem zakona o slobodi

vjeroispovijesti, država može