Table of Contents Table of Contents
Previous Page  5 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 5 / 48 Next Page
Page Background

5

Pobjeda

Ponedjeljak, 4. jun 2018.

Ekonomija

Ministarka Dragica Sekulić o važnim

projektima crnogorske ekonomije

Privredi podrška

skorodvamiliona

PODGORICA

Podmorski

kabl izmeđuCrneGore i Ita-

lijebićepuštenuprobni rad

dokraja godine–najavila je

ministarka ekonomijeDra-

gicaSekulić.

Ona je u razgovoru za Televi-

zijuPinkMkazala da je zado-

voljna dosadašnjim radovima

na projektu povezivanja elek-

troenergetskih sistema Crne

Gore i Italije - podmorskim

kablom.

-Sve idepoplanu i očekujemo

da kabl do kraja godine bude

pušten u probni rad kako bi u

skladu sa zakonom određeni

periodradiouprobnomradui

onda nakon toga dobio upo-

trebnudozvolu-navelajeona.

Sekulić jerekladanašadržava

neodustajeodgradnjedrugog

bloka Termoelektrane u

Pljevljima i poručila da ćemi-

nistarstvo na čijem je čelu, u

ovoj godini, crnogorske pri-

vrednike podržati sa milion i

800.000 eura.

Kazala jeda ćeumeđuvreme-

nu raditi na rekonstrukciji i

bloka, a tender za taj posaobi-

će raspisando kraja godine.

Tom rekonstrukcijom, navela

je Sekulić, produžiće se život-

ni vijek prvog bloka za dvade-

setak godina. Ona je dodala da

zbog lošeg iskustva sa češkom

kompanijom Škoda Praha, sa

kojom je raskinut ugovor o

gradnji drugog bloka, sada se

opreznije traži novi partner.

Sekulić je rekla da je EPCG

razgovarala sa dvadesetak za-

interesovanih kompanija, a

ciljjedasenađenajboljerješe-

nje za izgradnjudrugogbloka.

- To rješenje će podrazumije-

vati ekološki prihvatljivu so-

luciju.Razmišljamoouključi-

v a n j u r a z l i č i t i h v r s t a

energenata, ne samo uglja već

i biomasu. To su malo druga-

čijevrsteprojekata i za tonam

trebamalo više vremena kako

bi tona jedankvalitetannačin

isplanirali. Ministarstvo eko-

nomije i uovoj godini nastavi-

lo je sapodrškomcrnogorskoj

privredi. Pored savjetodavne

pomoći i finansijski pomaže-

mo privrednicima i to kroz

deset programa podrške.

Prošle godine smo finansirali

preko 70 projekata i na to po-

trošili 200.000 eura, a ove go-

dine imamo milion i 800.000

eura na raspolaganju i mislim

da će nam rezultati biti zna-

čajniji, ne samo u smislu po-

trošnje tih sredstava, nego da

će zaista privreda da ima re-

zultata koristeći ta sredstva -

istakla je Sekulić.

U resoru na čijem je čelu pla-

niraju više pažnje da posvete

hidroenergetskim potencija-

lima.

- U planu nam je da u nared-

nom periodu krenemo u ob-

navljanje interesovanja za iz-

gradnju hidroelektrana na

Morači i HEKomarnica otva-

rajući možda novi tender u

saradnji sa međunarodnim

organizacijama poštujući

standarde zaštite životne sre-

dine, ali i ekonomski interes

države. Ministarstvo ekono-

mije jedan je od nosilaca pro-

jekta,,Kupujmodomaće“,koji

ima za cilj bolju vidljivost do-

maćih proizvoda u trgovin-

skim lancima. Kampanja je

startovala početkom aprila, a

u Ministarstvu su zadovoljni

dosadašnjim rezultatima.

Ono što mi imamo kao infor-

macije je da su naši proizvo-

đači zadovoljni, da se njihovi

proizvodi značajno više pro-

daju u domaćim trgovinama.

Kakvi god bili pokazatelji, na-

ma je veoma važno da su gra-

đani shvatili važnost kupovi-

ne domaćeg, a svjedoci ste da

ovakveprogramedržave regi-

ona sprovode godinama una-

zad i to je nešto od čega neće-

mo odustajati nego ćemo ga

oplemenjivati na različite na-

čine - istakla je Sekulić.

Ona je kazala i da očekuje da

će rast crnogorske ekonomije

u ovoj godini biti veći od tri

odsto. Svoj optimizamtemelji

na, kako je istakla, odličnim

rezultatimakojisuostvareniu

prvom kvartalu ove godine,

gdje jezabilježenporast indu-

strijskeproizvodnje,turizmai

trgovine.

K. J.

pranja novca i nansiranja terorizma

formiranje registra, koji će biti

o stvarnimvlasnicima. Nezavisni

se formiranjem registra stvarnih vlasnika

lje otvarati rme na tuđa imena

Porastao broj korisnika ksne telefonije

PODGORICA

U Crnoj Gori je na kraju

aprila bilo 158.280 korisnika iksne tele-

fonije, 0,85 odsto više nego umartu,

pokazuju podaci Agencije za elektron-

ske komunikacije i poštansku djelatnost

(EKIP).

Kako prenosi agencija Mina biznis, od

tog broja priključaka Telekom je imao

117.590, M-tel 28.750, Telemah 10.480 i

Telenor 1.460 priključaka.

Učešće Crnogorskog Telekoma na trži-

štu iksne telefonije iznosi 74,3 odsto,

M-tela 18,16 odsto, Telemaha 6,62 odsto,

a Telenora 0,92 odsto.

U odnosu na isti period prošle godine

broj korisnika iksne telefonije u aprilu

je veći 6,6 odsto. Od ukupnog broja pri-

ključaka iksne telefonije, na građane se

odnosi 86,61 odsto, a na kompanije 13,39

odsto, dok je ukupan broj ISDN priklju-

čaka na kraju aprila iznosio 3,6 hiljada

eura.

R. P.

Zagodinu6,6odstovišepriključaka

Ekonomski analitičar i bivši

direktor Univerzal kapital

banke Predrag Drecun

komentarišući formiranje

preduzeća sa iktivnim vla-

snicima kaže da je, u prav-

nom smislu, teško dokazati

vezu između preduzeća i

stvarnog vlasnika.

- Postavlja se pitanje na

osnovu kojih podataka bi

se pravila baza stvarnih

vlasnika - zvaničnih ili će to

biti nezvanični podaci. Iako

je moguće napraviti neku

vezu između stvarnog i

iktivnog vlasnika, odno-

sno između preduzeća i

stvarnog vlasnika, kad se

dođe na polje prava to je

već druga priča. Ako nema-

te akt koji dovodi u vezu

nekoga sa preduzećem,

veoma je teško pravno

bilo kako djelovati. Vidimo

i sami kako na sudovima

padaju određeni procesi

koji se smatraju gotovim.

Sudmora da sudi na osno-

vu papira, akata, a ne na

osnovu saznanja koja su u

formi nekih bijelih i crnih

knjiga - kaže Drecun.

Zanimljivo će biti, dodaje

on, da se nađe dobro rje-

šenje.

Na pitanje da li se ranije

kada je bio direktor banke

pravila bilo kakva interna

baza o pravim vlasnicima

irmi klijenata, Drecun

kaže da nije, ali i podsjeća

da postoje organizacioni

djelovi banke koji se bave

procjenama.

- Banke rade na osnovu

zakona, dokumenata koji

su u pravnom sistemu

važeći. Ali banka, bez obzi-

ra što su papiri ispravni,

ima diskreciono pravo da

ne otvori klijentu račun.

Sve to je u domenu procje-

ne - objašnjava on.

Komentarišući podatak

da ima tek punoljetnih koji

iznajmljuju svoja imena,

Drecun kaže da činjenica

ako neko sa 18 godina

osniva preduzeće mora da

izazove pozornost nadlež-

nih organa, ali ne znači da

je svako ko osnuje predu-

zeće sa 18 godina po difoltu

sumnjiv.

- To nije dobra poruka

i na taj način se ne

može graditi pravni

sistem. To je logika

da su svi krivi dok se

ne dokaže suprotno.

To nije dobro i stva-

ra lošu klimu i koči

biznis - objašnjava

ovaj ekonomski ana-

litičar.

Drecun:

Pravno

delikatno

si

snika privrednih društava,

pravnihlicaidrugihsubjekata,

čije ćevođenje i održavanjebi-

ti u nadležnosti Poreske upra-

ve. Učlanu 107b predviđeno je

da će se registar uspostaviti u

roku od godine od dana stupa-

nja na snagu podzakonskih

akata, a članom21b stav3 stvo-

ren je pravni osnov za donoše-

nje podzakonskog akta kojim

će se definisati način vođenja

registra, prikupljanje, unos i

rokovi unosa i ažuriranja po-

dataka o privrednim društvi-

ma i njihovimstvarnimvlasni-

cima, kao i način pristupa

registru - pojašnjavaju u ovom

državnomorganu.

IdirektorUpravezasprečava-

njepranjanovca i finansiranja

terorizmaVeskoLekićnedav-

no je u intervjuu Pobjedi ka-

zao da se očekuje da će formi-

ranje registra obezbijediti

viši nivo pravne zaštite, tran-

sparentnosti i integriteta bi-

znis ambijenta, omogućiće

obveznicimapristup relevan-

tnim podacima za potrebe

preduzimanja mjera utvrđi-

vanja i provjere identiteta kli-

jenta kao i nadzornimorgani-

ma, sudovima, tužilaštvu i

ostalima za potrebe izvršava-

nja obaveza iz oblasti spreča-

vanja pranja novca i finansi-

ran j a t eror i zma . On j e

objasnio da bi nova zakonska

rješenja i registar trebalo da

prilikom registracije pravnih

lica u potpunosti ukloni mo-

gućnost manipulacije u vezi

sa imenima fizičkih i pravnih

lica koji su registrovani kao

vlasnici, suvlasnici ili osniva-

či.

Nezavisniposlanikibivšipred-

sjednik skupštinskog Odbora

za ekonomiju Aleksandar Da-

mjanovićsmatradaseformira-

njemregistrastvarnihvlasnika

suštinski ništanećepromijeni-

ti i daće se i daljeotvarati firme

na tuđa imena.

BEZ PROMJENE

- Zakonski akt koji je u skup-

štinskoj proceduri ne donosi

suštinske novine udijelu insti-

tutatzv.stvarnogvlasnika,sem

štoseuvodi registar stvarnih, a

i za to ,,novo“ rješenje je pred-

viđen prostor od čak godinu i

po od dana stupanja na snagu

izmjenazakona.Naime,posto-

jećizakonjevišeodčetirigodi-

ne na snazi i u kaznenim

odredbama je predvidio viso-

ke novčane kazne, pa čak i pri-

vremenu zabranu obavljanja

djelatnosti za neutvrđivanje

stvarnog vlasnika, a nije po-

znato da je bilo ko kažnjen po

ovom osnovu. To svjedoči da

zakon nije ni do sada primje-

njivan i da nije suština u pro-

mjeni već u primjeni zakona -

kažeDamjanović zaPobjedu.

On podsjeća da je sličan slučaj

i sa primjenomZakona o kapi-

talnim i tekućimposlovima sa

inostranstvom i o sprečavanju

nelegalnog poslovanja.

- Državne institucije poput

Centralne banke zadužene za

nadzor nad zakonom nemaju

elementarne informacije i re-

gistre finansijskih sredstava

rezidenata i nerezidenata koji

posluju u Crnoj Gori, a koja se

nalazenaračunimauinostran-

stvu. Zakon o sprečavanju ne-

legalnogposlovanjatakođeveć

pet godina nije primijenjen,

naročitoudijelunamjernoiza-

zivanihstečaja i otvaranja ,,no-

vih“ firmi na imena povezanih

lica. Jasno je zato da bez pro-

mjene ponašanja nadležnih

organa i sprovođenja zakona

neće biti pomaka ni u ovoj ma-

teriji - ističe ovaj nezavisni po-

slanik.

On smatra da će institucije

morati da ulože dodatni napor

ukoliko žele da Crna Gora ne

postane i ostane slaba karika u

kontroli porijekla novca.

-Znajući razmjere tzv. strateš-

kih investicija i brojnih priva-

tizacija koje su obavljene sa

of-šor destinacija i sa stvarnim

vlasnicima iz i van Crne Gore

sakrivenimodjavnosti,sanov-

cem neutvrđenog, pa često i

nezakonitog porijekla, pro-

blemmale Crne Gore je veliki.

Međunarodne institucije će,

sem uobičajenog štrika za iz-

mjenezakona,morati daulože

i dodatni napor u sprečavanju

mogućnosti da Crna Gora po-

staneiostane,,slabakarika“u

kontroli porijekla nov-

cakojimožebiti upo-

trijebljenzaubaciva-

njeuzakonitekanale

iličaki zafinansira-

nje terorističkih ak-

tivnosti –upozorava

Damjanović.

MiraPOPOVIĆ

-MILOVIĆ

Dragica

Sekulić

Predrag

Drecun