Table of Contents Table of Contents
Previous Page  9 / 56 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 9 / 56 Next Page
Page Background

9

Pobjeda

Subota, 2. jun 2018.

Društvo

26. Nacionalna Asocijacija rodi-

teljadjeceiomladinesasmetnja-

ma u razvoju Crne Gore i Udru-

ženje roditelja djece i omladine

sa smetnjama u razvoju Staze –

125.964eura

27.NevladinaorganizacijaNatu-

ra saZZZCG–118.502eura

28. Centar za regionalni razvoj

Rožaje sa opštinom Plav –

101.872eura

29. Humanitarna organizacija

Caritas Barske nadbiskupije i

Udruženje Paraplegičara Bar –

99.884eura

30. Centar zademokratiju i ljud-

skaprava(CEDEM)saDjecaen-

fants–97.885eura

31. Koalicija NVO Romski krug

udruženje, NVO Mladi romi

Herceg Novi i Unija slobodnih

sindikata–91.120eura

32. NVOPreporod udruženje za

borbu protiv bolesti zavisnosti i

promovisanje ispravnih načina

življenja sa JU Podgorica –

85.655eura

33. Srpska pravoslavna crkvena

opštinaNikšić i Savezudruženja

paraplegičara Crne Gore –

68.179eura

34. 35mmiCentar zazaštitupo-

trošača, Centar za zaštitu prava

pacijenata i monitoring zdrav-

stvenog sistema - Krug života,

NVO Roditelji, Sindikat medija

CrneGore–52.990eura

35. Fondacija Biznis start-up

Centarbar–28.413eura

U2016. broj budžetskihoba-

vezabio je98, aukupan iznos

za svekorisnike je, dobrovi-

dite– 118.591.530€!!!

Evokome jekolikopripalo:

1. Fors Montenegro (Fondacija

za razvoj sjevera Crne Gore) –

552.131 eura

2. Asocijacija za demokratski

prosperitet -ZID–183.663eura

3.Centarzastručnoobrazovanje

–138.515eura

4. Centar za građansko obrazo-

vanje (CGO) –118.000eura

5. RTCG–107.331 eura

I 2016. takođe jebiloobilje

ugovora savišekorisnika:

1. Centar za demokratiju i ljud-

ska prava udruženje CEDEM,

Crveni krst i još dvije inostrane

NVO–1.000.000eura

2. Centar za demokratiju i ljud-

ska prava (CEDEM) i AST d.o.o.

–97.420eura

3. Centar za preduzetništvo i

ekonomski razvoj zajedno sa

dvije inostrane NVO - 795.700

eura

4. Asocijacija za demokratski

prosperitet – Zid, sa Opštinom

HercegNovi –136.838eura

5. Nevladino udruženje Prima

175.978eura

6. Savez pčelarskih organizacija

Crne Gore u saradnji sa više

udruženja pčelara Bijelog Polja,

Pljevalja, Bara–157.212eura

7. NVO Roditelji, CAZAS, SOS

telefonzadjecuiženežrtvenasi-

lja - 130.785eura

8. Mreža za afirmaciju nevladi-

nog sektora (MANS) i TVVijesti

–124.500eura

9.NVOMladiRomiHercegNovi

i šest inostranih NVO – 81.489

eura

10. Nevladina fondacija Centar

zaistraživačkonovinarstvoCrne

Gore i Udruženje Balkanska

istraživačka regionalnamreža u

Bosni iHercegovini –80.925eu-

ra

11. NVO Stihom govorim i JU

Ratkovićevevečeri–70.000eura

12. Društvo za borbu protiv side

Crne Gore (CAZAS) - 216.929

eura

13. Mladi infoMontenegro više

projekata - 143.285eura

14. Psihološki centar ABC - pro-

jekat sa opštinama Nikšić, Šav-

nik i Plužine–85.789eura

15. NVOSvetionik sa još pet ino-

stranihNVO–66.141 eura

16. NVO Prima i 11 inostranih

NVO- 60.374eura

17. NVO Prima i 10 inostranih

NVO- 59.969eura

18. NVO Prima i 10 inostranih

NVO- 36.691 eura

19. NVO Prima i 14 inostranih

NVO- 18.944eura

20. LGBT forum Progres sa još

četiriNVO–53.241 eura

21. Forum mladi, Neformalna

edukacija udruženje Forum

MNE, Mladi info i 12 inostranih

NVO–50.785eura

22. Savez slijepih Crne Gore –

48.035eura

23. Centar zademokratsku tran-

ziciju(CDT) –44.070eura

24.SavezženainvalidaCrneGo-

re sa osam inostranih NVO –

40.430eura

25. Nevladino udruženje CET

platforma Andrijevica sa 11 ino-

stranih NVO -28.270 eura, do-

datnosuučestovali sa 17 inostra-

nihNVO i u projektu vrijednom

38.531 eura

26. Udruženjemladih sa hendi-

kepomCrneGore–27.870eura

U trećem nastavku, radi lakše

preglednosti, stavićemo na uvid

ukupne iznose što su ih od 2007.

do 2016. dobili najveći korisnici

evropskog budžeta kroz pojedi-

načne grantove, kao i ukupne

sume dobijene za zajedničke

projekte u kojima se, kao jedan

od nosilaca, pojavljuju domaće

„zvijezdegrantova“.

PODGORICA

–Četvrtina

umrlihnaplaneti, odnosno26

odstosmrtnihishodaprou-

zrokovano jenekominfektiv-

nombolešću, kazao jeredovni

profesorMedicinskogfakul-

tetaUnivezitetauBeogradui

infektologuKlinici za infek-

tivnebolestiKliničkogcentra

SrbijedrDraganDelić.

On je juče na predavanju „Zna-

čaj infektivnih bolesti u 21. vije-

ku – tekuće zablude i moguće

istine“, koje je organizovala Cr-

nogorska akademija nauka i

umjetnosti,rekaodaje„cjeloku-

pna istorija humane medicine,

između ostalog, istorijamanjih

ili većih zabluda, odnosno nei-

stina“.

PRIRODA

To je, prema njegovimriječima,

počelo sa prvim medicinskim

istraživanjama, koja su vreme-

nom „obarana“ novim spozna-

jama, pa do izjave ministra

zdravljaSAD60-ihgodinaproš-

logvijekada jevrijeme infektiv-

nihbolesti prošlo.

- U svimvremenima postoji in-

fekcija koje nijesmo svjesni. Od

1950. otkriveno je 34 novih in-

fektivnih agenasa. Priroda je

velika laboratorija. U našoj hu-

manoj populaciji ima čak 5.000

virusa, od čega je čak 70 odsto

prešlo iz životinjskog svijeta.

Postoji 320.000različitihvirusa

uživotinjskomsvijetu,kojisuna

stendbaju i čekaju povoljan tre-

nutak da mutacijama preskoče

barijeruvrste–opisao jeDelić.

Za neke infekcije je, kako je

objasnio, povoljno što imaju ni-

skustopureprodukcije.Takavje

slučaj,kakojerekao,kodsindro-

mabliskog istoka, koji je izživo-

tinjskog svijeta prešao u huma-

ni, a ima smrtnost od čak 40

odsto.

- Dobro je što ovaj virus ima ni-

sku stopu reprodukcije koja je

ispod jedan, što znači da se pre-

nosi na najviše jednu osobu.

Morbili,naprimjer,imajustopu

reprodukcije 15, parotitis se-

dam, influenca svega dva – na-

veo jeDelić.

Početkom21. vijeka, kako je re-

kao, bilo je oko 27 virusa koji su

bilinastendbaju,odnosnočeka-

li neku „pogodnu“ situaciju da

stvoreepidemiju.

RAVNOTEŽA

-Kadasamprije17godinasaku-

pio ove podatke, na posljednje

mjesto stavio samebolu, koja se

2015. i desila u Zapadnoj Africi.

Bilo je najmanje 11.000 premi-

nulih. Uovomtrenutku je ebola

u Republici Kongo i do sada je

najmanje 28 osoba umrlo. U

Brazilu u Južnoj Americi aktu-

elna je žuta groznica, koja je iz

ruralnih sredina prešla u urba-

ne. Smrtnost kod ovog virusa je

oko 30 odsto, do sada je samo

jednaosobaumrla–naveojeon.

Čak80odstobiomasenaplane-

ti, kako je istakao, činemikroor-

ganizmi.

-Svaki čovjek ima10trilionaće-

lija,alinosii100trilionabakteri-

ja, što u sebi, što na sebi. Većina

ovihmirkoorganizama, pak, ni-

je zainteresovana za nas, štovi-

še, oni nam pomažu – rekao je

Delić.

Čovjekuratuprotivmikroorga-

nizama nikada neće dobiti rat,

oni nas neće uništiti, jer im to

nije u interesu (ostaće bez „do-

maćina“). Međutim, budućnost

čovječanstva je u ravnoteži, ka-

ko je kazao, izmeđumikro ima-

kroorganizama, odnosno „njih i

nas“, kojamorada seodržava.

Nedavno je Svjetska zdravstve-

na organizacija, prema njego-

vimriječima,najaviladaćedase

pojavi agens „iks“.

- Vjerovatno se misli na neki vi-

rus i da, u smislu preventivnih

mjera,moramodabudemospre-

mni na nove infektivne bolesti –

kazao jeDelić.

J.BEHAROVIĆ

PODGORICA

–Vrhovni sud

objavio je juče javni oglasza

prijem62pripravnikau20su-

dovaunašoj državi, arokza

prijave je15dana–saopšteno

je izoveustanove.

Uosnovnimsudovima imamje-

sta za 26 pripravnika. Osnovni

sudoviuBaru,ŽabljakuiHerceg

Novom primiće po jednog pri-

pravniku/cu, dokćeuosnovnim

sudovima u Kolašinu, Kotoru,

Rožajama, Ulcinju, Cetinju i

Pljevljivima biti mjesta za po

dvoje. U osnovnim sudovima u

Bijelom Polju i Podgorici biće

mjestazatripripravnika/ce,dok

najvišemjesta ima uOsnovnom

sudu uNikšiću koji će ih primiti

šest. U sudovima za prekršaje

imamjestaza16pripravnika/ca.

SudzaprekršajeuBijelomPolju

ih prima tri, Sud za prekršaje u

Budvičetiri,dokSudzaprekrša-

je u Podgorici raspisuje slobod-

nihdevetmjesta za pripravnike,

odnosnopripravnice.

Privredni sud primiće jednog

pripravnika/cu, Upravni sud tri,

dok će ih Viši sud za prekršaje

primiti dvoje.Viši SuduBijelom

Polju raspisuje dva slobodna

mjesta za pripravnike odnosno

pripravnice.

- Prijavljeni kandidati pored za-

vršenih četvorogodišnjih studi-

ja na pravnom fakultetumoraju

imati i položen ispit za priprav-

nike za rad u sudovima i držav-

nomtužilaštvuza koji uvjerenje

izdajeMinistarstvopravde–na-

pisanojeusaopštenjuVrhovnog

suda.

Kako je navedeno, ako dva ili vi-

še kandidata na rang listi imaju

isti broj bodova, prednost ima

kandidat koji je pripadnik ma-

njinskog naroda ili druge ma-

njinske nacionalne zajednice, a

ako su kandidati pripadnici ma-

njinskog naroda ili druge ma-

njinske nacionalne zajednice,

prednost ima kandidat koji ima

većuprosječnuocjenu.

J.B.

PODGORICA

- Strukovni sin-

dikat vatrogasaca Crne Gore

(SSVCG), koji djeluje u okviru

Unije slobodnih sindikata, oče-

kuje da će biti riješeno pitanje

povoljnih uslova za penziju va-

trogasaca-spasilaca.

Kako ističu, uz dobru saradnju

sa Vladom i ministarstvima i uz

ličnozalaganjepremijeraDuška

Markovića, koji je prepoznao

njihovu službu kao bitnu za ovo

društvo, u direktnimrazgovori-

ma, dobili su obećanje za jedin-

stvenopovećanjekoeficijentaza

svevatrogasce-spasioce.

- To obećanje je ispunjeno i na

posljednjoj sjednici Vlade usvo-

jene su izmjene i dopune Zako-

na o zaradama u javnom sekto-

ru,atimeijedinstvenikoeficijent

zavatrogasce-spasioce(5,1)-na-

vodi seusaopštenju.

Kako dodaju, očekuju da će biti

riješeno pitanje povoljnih uslo-

va za odlazakupenzijuvatroga-

saca-spasilaca.

N.K.

UCANU održana naučna tribina infektologa profesora dr Dragana Delića

Oko26odstosmrtnih

ishodaprouzrokovano

infektivnimbolestima

MIKROORGANIZMINIJESUNUŽNOČOVJEKOVINEPRIJATELJI:

Sapredavanja

Postoji 320.000 različitih virusa u životinjskomsvijetu, koji su na

stendbaju i čekaju povoljan trenutak damutacijama preskoče

barijeru vrste – opisao je profesor i infektolog dr Dragan Delić

Rezistencija na antibiotike

je, kako je opisao profesor

dr Dragan Delić, „tihi cuna-

mi koji potresa temelje

humane medicine“. U

ovom trenutku, kako je

naveo, oko 700.000 ljudi

u svijetu umre zato što

nema adekvatan antibi-

otik, a do toga je dovela

iracionalna upotreba ovog

lijeka.

- Optimistična prognozna

govori da će prvi novi

antibiotik doći oko 2021.

godine. Za novi antibiotik

treba oko 15 godina istraži-

vanja, a, umeđuvremenu,

postojeći postaju rezisten-

tni – istakao je Delić.

Odgovor ljekara na to je

obično kombinovanje

više ljekova ili vraćanje na

stare, a do toga je došlo

zbog toga što su se nekri-

tički prepisivali.

- To je veliki problem

humane medicine – da

ćemo postati rezistentni

na antibiotike i antivirusne

terapije – naglasio je Delić.

Nije dobro ni što se anti-

biotici mogu kupovati

u apotekama, a ljekari

moraju, kako je istakao,

biti obazriviji kada pre-

pisuju antibiotike i za šta

koji služi, jer se pogrešnim

lijekom samomaskira pro-

blem zaliječenja.

Antibiotici

semoraju

prepisivati

savjesno

Vrhovni sud

Vrhovni sud raspisao javni oglas

Mjesta ima za

62pripravnika

Strukovni sindikat

vatrogasaca Crne Gore

Očekuju

povoljnije

usloveza

penziju

Zgradaukojoj

je smještena

DelegacijaEU

uPodgorici