Table of Contents Table of Contents
Previous Page  9 / 32 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 9 / 32 Next Page
Page Background

9

Pobjeda

Nedjelja, 27. maj 2018.

Društvo

PODGORICA

- Jednaodos-

novnih funkcijabajki jeda

pripremedjecuza svijet

odraslihukomenijesusvi

ljudi dobri, a loše stvarimo-

guda sedese…Utomkon-

tekstu, njihov sadržaj treba

sačuvati odpokušaja revid-

iranja i korigovanjaprema

uzusimapolitičkekorekt-

nosti, smatrapsiholo

škinja

AdrianaPejaković.

- Da li Pepeljuga svojom

ulogom poziva žene da budu

samodomaćice; koliko jeuba-

jkama zastupljena rodna rav-

nopravnost; da li bi trebalo da

bajke budu gej frendli, odnos-

no da imamo i dva zaljubljena

princa…Je liuredušto je lovac

,,rasporio vuku trbuh“… Ovo

su samo neka od pitanja koja

zastupaju pobornici teze da je

sadržaj bajki potrebno prila-

goditi savremenim tokovima

– ističe Pejaković u razgovoru

zaPobjedu.

Prema njenim riječima, teško

možemo uklopiti duboko

značenje bajki sa modernom

političkomkorektnošću.

- Ne smijemo da previdimo

njihovu višeznačnu građu i

funkciju. Osim jednostavnih i

značajnih poruka koje se šalju

djeci, bajke imaju dublje

značenje koje se otkriva u

odraslom dobu. Simbolizam

bajki se otkriva u njihovom

prisustvu u kolektivnom nes-

vjesnom, koje se prenosi na

novegeneracijedabi seznača-

jne arhetipske poruke preni-

jele bez obzira na trenutne

društvene promjene i procese

– ističe sagovornica.

Adriana Pejaković kaže da ba-

jke predstavljaju naoko jed-

nostavno štivo, koje opisuje

Prema riječima Adriane

Pejaković, Karl Gustav Jung

je u bajkama pronalazio iste

simbole koji se mogu naći u

mitovima različitih naroda,

snovima i pričama.

- Čak i ona plemena koja,

prema antropološkim istra-

živanjima, nijesumogla doći

u dodir sa drugimnarodima

i na taj način usvojiti njihove

bajke i simbole, sama su pro-

dukovala istovjetne simbole i

arhetipske elemente značajne

za čovjeka i njegov razvoj kao

i drugi narodi.

Možda to govori o postojanju

imanentnih ljudskih vrijedno-

sti u svakom čovjeku.

Tako da ćemo glavnog junaka

koji se plaši, ali nadilazi svoj

strah susresti u skoro svim

Ključzatajne

mitovima i legendama, male

pomagače u vidu životinja,

susret sa mračnom i moćnom

silom zla, istrajanje u dobru i

nagradu za glavnog junaka itd.

– navodi sagovornica.

Ona smatra da postoji dublje

značenje svih ovih elemena-

ta u bajkama. Posebno ako

imamo u vidu da ono što se

produkuje u bajci spolja, zapra-

vo, predstavlja izraz unutraš-

nje borbe i sukobljenih sila u

pojedincu.

- Vrlo često je ženski lik u baj-

kama zapravo ljudska psiha

koja bi trebalo da se sjedini sa

muškim likom koji predstavlja

duh i time, njihovim spajanjem,

označi individuaciju ljudske

psihe ka duhovnosti umjesto

za prolazne i materijalne vri-

jednosti. Male životinje koje

glavnom junaku/junakinji

pomažu da prevaziđe pre-

preke nekada predstavljaju

nagonske i prirodne snage

čovjeka. Zlikovac u bajci je

često naša sopstvena ,,sjenka“

kojumoramo nadvladati da

bismo bili cjeloviti. Ženski i

muški likovi u bajci zapravo

predstavljaju aspekte samo

prirode ili čovjeka koja je data

u dualnosti (jin i jang npr.) –

navodi Pejaković.

Zato se, a kako ističe, bajke vrlo

često koriste i u psihoterapiji

što je poznato kao bibloterapi-

ja ili terapija čitanjem.

- Vrlo čestomožemo pre-

poznati neke svoje dileme,

aspekte i djelove sopstvene

psihe istražujući bajke ili pak

prepoznavajući i analizirajući

koja nam je to omiljena bajka

i zašto baš ta – kaže sagovor-

nica.

Pejaković ističe da se

danas često govori o nasi-

lju u bajkama i tome da li je

ono primjereno za djecu.

-Prikazi zla i određenih

vrsta nasilja su u bajkama

potrebni da bi se djeca

pripremila za odrasli svijet

u kome nasilje svakako

postoji. Ukoliko roditelji

ne pripreme djecu za ovaj

svijet i budu pretjerano

zaštitnički nastrojeni, djeca

će kasnije imati problema

da shvate i uklope se. Čita-

nje bajke pred spavanje

u sigurnom roditeljskom

krilu i suočavanje sa

mračnim aspektima bajki

zahtijeva od roditelja da

budu ,,sadržaoci “ tog

mračnogmaterijala koji će

predstaviti, objasniti i pri-

bližiti djetetu na primjeren

način. Zadatak roditelja

je da djecu pripreme za

samostalni život u ljud-

skomdruštvu, pa je dio

te pripreme i suočavanje

sa mračnim aspektima

odraslog svijeta, naravno

na način koji je primjeren

djeci – smatra ona.

Nasilje

Petar Pan

Svi se sjećamo bajki koje

su namčitali roditelji

kada smo bili mali.

Bajke predstavljaju

vanvremensko štivo,

koje jemališanima vrlo

značajno u procesu

odrastanja. Zašto je

to tako i zašto ne

smijemo da

previdimo

njihovu ulogu

u prenošenju

važnih poruka

o svijetu koji

ih čeka van

porodice

Bajkene trpe

političku

korektnost

Psihološkinja Adriana Pejaković govori

o svijetu omiljenih dječjih priča između

arhetipa i modernog tumačenja

glavnog junakakoji sesuočava

sa određenimteškoćama.

VIŠESLOJNAPORUKA

- Na početku bajke obično se

radi o dječaku, princu, djevo-

jčici koja, čini se, nema po-

trebnekvalitetedabi izašlana

kraj sa nedaćama koje slijede.

(Najmlađi sin dobija od nasl-

jedstva samo mačka u vreći,

Crvenkapa mora proći kroz

mračnušumuakoželidadođe

do bake, Mala sirena mora

napraviti žrtvu da bi došla do

princa…)

Zapravo, bajka predstavlja ar-

hetip ljudskog razvoja koji

mora proći kroz određena

iskušenja ukoliko se želi na-

predovati i doći do sopstvene

cjelovitosti.

Arhetip je primarna ideja do-

bra, časti, poštenja, tj. vrline

koja se slikovito opisuje kroz

dinamiku bajke. Arhetip se

provlači i kroz priče naroda,

mitove, običaje i snove i pred-

stavlja izraz kolektivnog nes-

vjesnogkao i putokazuživotu

pojedinca – naglašava Peja-

ković.

Zato, smatra ona, bajke svo-

jom naoko jednostavnom

strukturom uče pojedinca

važnimživotnimporukama.

- Djeca kroz bajke uče značaj

osnovnih ideja dobra, časti,

poštenja, hrabrosti itd. Obič-

no svaka bajka ima početak,

zaplet i rasplet, nakon koga

glavni junakvišenije isti već je

obogaćen za značajno ljudsko

iskustvo, koje ga mijenja u

pravcu otkrivanja, poboljšan-

ja sebe i širenja svijesti o ar-

hetipskimidejama.Prenošen-

je ovih ideja u izvornom

obliku bi bilo suviše komp-

likovano za djecu, pa se iz-

ražavanje u slikama, jednos-

tavnom tekstu i riječi čini

primjerenim.

Osnovne ideje kojima nas uče

bajke su: da je važno razliko-

vati dobro od lošeg, da je važ-

no imati svoj integritet, biti

hrabar i pošten, da u svijetu

ipakpostoji zlo, ali da semože

prevazići kao što nas uče i

načinima na koje bi trebalo da

se sa zlomsuočavamo. Zato je

i jedna od osnovnih funkcija

bajkipripremadjecezaodras-

li svijet u kome nijesu svi ljudi

dobri, a loše stvari mogu da se

dese(npr. ,,Vuki sedamjarića“

nas uči oprezu) –navodi Peja-

ković.

DUBLJE ZNAČENJE

Premanjenimriječima, čini se

da prizemno tumačenje i

zahtjevi za prekrajanje bajki

kao značajnih arhetipskih sa-

držaja nemaju dobru osnovu

ako uvažimo njihovo dublje,

mitsko značenje.

-Mitjeuvijekslikailipričako-

ja prenosi važnu poruku. Nije

poentautomešto jePepeljuga

služavka koja zaslužuje rodno

osjetljivo tretiranje, već je

poenta u poruci bajke koja

govori o tome da vrlina,

poštenje, ljubav i skromnost

pobjeđuju pohlepu, zavist i

žudnjuzamaterijalnim.Nara-

vnodatekovinemodernogdo-

ba imaju svoje važnomjesto u

ljudskom individualnom i

društvenomživotu, alinekada

od drveta ne vidimo šumu, pa

tako i previđamouniverzalna i

opšteljudska značenja bajki

koja u svojoj jednostavnoj

formi djeci prenose osnovne

vrijednosti na koje se kasnije

mogudodavati i ostale – ističe

AdrianaPejaković.

Gdje, kako dodaje, bolje

započeti sa izgradnjom ljud-

skih vrijednosti do u bogatom

materijalu sakupljanom više

vjekova.

- Živimo u vremenu koje se

nekadačinijakokomplikovano

za prenošenje značajnih

poruka najmlađima.

Svjedoci smo i preranog sazri-

jevanja djece, njihove pretjer-

ane seksualizacije putem

medija, društvenih mreža i

needukativnih sadržaja koje

možemo vidjeti na svakom

koraku.

Zaboravljamo da je djeci po-

trebna zaštita odraslih, poste-

peno suočavanje sa spoljašn-

jim svijetom, a prije svega

ljudske vrijednosti koje nijesu

nove već ih imamo ako dublje

zaronimoipogledamouvišev-

jekovna iskustva i opstanak

važniharhetipskihvrijednosti

–primjećuje sagovornica.

Pejaković podsjeća da i neki

psihoterapijskipravci(transak-

ciona analiza) koriste omiljene

bajke iz djetinjstva osobe da bi

na taj način otkrili koji je to

skriveniživotniscenarioosobe.

-Drugim riječima, da otkriju

zašto je neko Petar Pan svoga

života; da li bi trebaloda seUs-

pavanaljepoticausvomživotu

probudi ili da i dalje čekaprin-

ca tj.

Spasioca.Ko

jevječnaPe-

peljuga koja sve radi za druge,

a ne za sebe i slično – navodi

Pejaković.

IZAZOVI

Kako ističe, iz navedenog se

uočavaju različite funkcije

bajki, ali i različita tumačenja

njihovog sadržaja i načina na

koje one mogu da oplemene

naš životni put.

- Ne moramo se plašiti da će

bajke iskvariti djecu. Postoji

mnogo drugih neodgovaraju-

ćih sadržaja koji su opasnost

modernog svijeta.

Ipak, ukoliko se plašimo da će

nešto iskvariti djecu i navesti

ih na pogrešan put uvijek se

možemo zapitati koje vrijed-

nosti taj sadržaj promoviše,

odnosno da li bismo ihusvojili

za sebe. Da li su te vrijednosti

dostojne jednog Odiseja, Ka-

njošaMacedonovića,Hrabrog

krojača?

Na kraju, život nije bajka. Jer

subajkeozbiljnoštivočijeepi-

tete svojim razvojem tek tre-

balodazaslužimo–zaključuje

Pejaković.

I.PERIĆ

AdrianaPejaković

Bajkenasučedabez iskušenjanemani napretka

ILUSTRACIJA