Previous Page  21 / 32 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 21 / 32 Next Page
Page Background

21

Pobjeda

Subota, 26. maj 2018.

Feljton

NJEGOŠ - BOGNAŠEGNACIONALIZMA

Kvislinški listovi i nova

zloupotrebapjesnika

19

Upročetničkom “Glasu Crnogorca”, u tekstu „Odbranimo se“, komunisti

se optužuju za širenje nemorala i gnusne zločine. Govori se o tobožnjem

otvaranju javnih kuća na partizanskoj teritoriji, silovanjima koja čine

komunisti i ubistvima đevojaka i žena koje ne žele imati „druževski“ seks.

Potpisnik se na kraju pita: „Zar da trpimo tirjanstvo? Al tirjanstvu stati nogom

za vrat / Dovesti ga k poznaniju prava / To je ljudska dužnost najsvetija”

Glavni štabkomunističkevojske

upoređen je (u članku „Zlu se

svakomnaputstatimora“uGla-

su Crnogorca, prim. prir)) s vje-

šticamaizGorskogavijenca–on

muti Crnogorceda semeđusob-

no zavade. „Uzbunili“ su omla-

dinu, podveli je i odveli od auto-

riteta i zdrave svijesti. Zato,

„napojmo se Njegoševim du-

hom, neka bi on vaskrsao kao

slavanovjenčanicrnogorskiduh

naših pradjedova… (stihovi)…

Okupite seCrnogorci i probudi-

te izmrtvila i učmalosti. Trijebi-

te ‘poturčenjake’ modernog vi-

jeka, ne umirite podtrbuške od

šake manijaka. Na pomolu je

novo doba, novi ‘Gorski vijenac’

– vežite se zakletvom serdara

Vukote… (zakletva)“. Kreator

ovakvih formulacija zaista je ci-

jenioNjegoševrad,aligaizgleda

nije razumio.

MANIPULISANJE

ISTORIJOM

Nekoliko brojeva nakon ovoga,

onnastavljaponjegošenjesvojih

proosovinskih stavova. U tekstu

„Odbranimo se“ komunisti se

optužuju za širenje nemorala i

gnusne zločine. Govori se o to-

božnjem otvaranju javnih kuća

napartizanskoj teritoriji, silova-

njima koja čine komunisti i ubi-

stvima đevojaka i žena koje ne

žele imati „druževski“ seks. Na

kraju se potpisnik pita: „Pa je li

naša dužnost da gledamo to, i da

čekamo da na nas dođe red jed-

nog dana? Zar da trpimo tirjan-

stvo? Al tirjanstvu stati nogom

za vrat / Dovesti ga k poznaniju

prava / To je ljudska dužnost

najsvetija.Valjaićiitirjaninudo-

kazati ‘poznanije’ prava pa bilo

milomili silom.“ Interesantan je

ijedan„istorijski“napisukomje

dat pregled života vladikeDani-

la Petrovića – samopar rečenica

iz njegove biografije, a onda više

od tri četvrtine posvećeno

„istrazi“ i njezinu značaju. Na

kraju teksta je konstatovano:

„Istorija se zaista ponavlja. Eto,

došlo je do toga da se i godine

1942, nakon punih 235 godina,

Crnogorci podižu da pomeđu

sebe istraže izrode.“ Tako je u

javnome mnjenju stvarana kli-

ma osmansko-crnogorskoga ra-

ta, koji je u narodnoj svijesti

imao duboke korijene. Manipu-

lisanje istorijom stavljeno je u

službu ekspanzionističkih pla-

nova, dajući ratovanju povijesni

legitimitet.

EPOZODASKAPELOM

Kao i okupator iz prethodnoga

svjetskogarata,iTalijanisuima-

li svoju epizodu s Njegoševom

grobnicom. U jednoj salvi tali-

janske artiljerije oštećena je bila

kapelanaLovćenu.Znajućikoli-

ko to može da škodi njihovoj

stvari uCrnoj Gori i kako bi pre-

nebregnuli kontrapropagandu,

Talijani su odmah izdali saop-

štenje za javnost, štampano na

naslovnici Glasa Crnogorca: „U

varoši kruži glas da je artiljerija

juče razorila grobnicu vladike

Rada.Ovaj glas,međutim, odgo-

vara istini samo u toliko, što je

jedno zalutalo tane, prilikom is-

pitivanja jednoga oružja, palo u

Talijanskuvojsku su

septembra 1943. godine

zamijenile njemačke

trupe. Pokrenut je

,,Crnogorski vjesnik“,

glasilou kome je pro-

movisanotvoreni

nacizam. Već uprvome

brojuMiomir Dubak

u tekstu „Na okup za

spas“ poziva narodna

borbuprotiv komu-

nista. „Na okup“, grmio

je, „na okupnarode

Lovćenskog genija pro-

tiv šumskih avantur-

ista. Na okupvitezovi

‘mrijet naviknutih’

Donosimodio iz studije

“Bog našeg nacion-

alizma” dr Bobana

Batrićevića, koji se bavi

recepcijom, reinterpre-

tiranjem i korišćenjem

Njegoševog lika i djela

upolitičkoj propagandi

i diskursuvlasti uCrnoj

Gori od 1851. do 2013. go-

dine. Knjigu sunedavno

izdali Nova Pobjeda i

Fakultet za crnogorski

jezik i književnost

»

Piše:

Dr Boban BATRIĆEVIĆ,

istoričar

blizini grobnice vladike Rada.

Grobnica nije razorena, te se

može dobro vidjeti takođe i sa

samoga Cetinja. Nije isključeno

da je tane moglo prouzrokovati

izvjesnuštetu.Usvakomesluča-

ju radi se tu samo o nesrećnome

slučaju, koji je nemio ne samo

Crnogorcima, nego i Italijani-

ma, koji gaje kult herojskih us-

pomena i svetinja tradicije ma

kojega naroda. Šteta, koja je slu-

čajno i eventualno zadana grob-

nici,bićesmjestanakonštobude

ustanovljena popravljena bri-

gom italijanske vlasti.“ Znajući

koliko crnogorski narodpoštuje

kult lovćenskoga pjesnika, Tali-

jani sumnogo pažnje poklanjali

njegovanju njegova lika. Ahil de

Poalisdržao jepredavanjaokul-

turnim vezama između Crne

Gore i Italije za vrijeme Njego-

ševe vladavine. U Durmitoru je

objavljen veliki broj članaka o

Petru II, njegovu stvaralaštvu i

značaju. Poalis je upućivao i na

opise Italijana u Gorskome vi-

jencu, koji je, interesantno, još

1939. godine doživio svoj treći

cjeloviti prijevod na talijanski

jezik.

ŽALOPOJKA

Do kraja talijanske okupacije u

Crnoj Gori doći će jeseni 1943.

godine, pošto je nekolikomjese-

ci nakon savezničkog iskrcava-

njakodAncija,Italijaprimorana

na kapitulaciju. Posljednji tekst

u kojem će se koristiti Njegošev

lik pod talijanskomokupacijom

objavljen je avgusta te godine.

„Pismo duhu Njegoševom“ koji

potpisuje izvjesni Vojvoda A.

Najinteresantniji je vid zloupo-

trebe Njegoševa lika i djela u

kontekstu aktuelnih dešavanja.

Autor se tekstomdirektnoobra-

ća pjesniku, žalosnim tonom

konstatujući da je bio u pravu

kad je rekao „o kukalo sprstvo

ugašeno“. Nesloga narodna je u

stvari kriva za takvu svakodne-

vicuđebratbrataubija.Potomje

antiislamske stereotipe iz proš-

losti preniona sadašnjicu, aNje-

goševodjelopočeo interpretira-

ti u ravni koja je ideologiji

četničkog pokreta potpuno od-

govarala: Ti znaš da smo, za tvo-

je vrijeme i nešto prije tebe, na-

punili muslimanima naše krvi i

naše kosti Podgoricu, Nikšić,

Hercegovinu, Bosnu, Rašku i

Metohiju. Ti si kroz svoj Gorski

vijenac, ČardakAleksića i druga

tvoja djela teško zagrmio protiv

izroda i otpadnika, ali uzaludno.

Žigosane poturice, vođene no-

vimBrankovićima,danaspreda-

ju ognju i maču žalosne ostatke

srpskog naroda. Bije nas kusi i

repati, bije nas svako ko do nas

dođe, bez ikakve odgovornosti i

kao po nekom krvavom pravilu.

Ali najteže naše rane, najkrvavi-

je, najdublje i najstrašnije jesu

one, koje nam bestijalno zadaju

naši propali sinovi, pljujući našu

krv, naciju, vjeru, Boga i našeg

čestitog cara Laza (...) Srpskog

narodasvakimdanomjesvema-

nje i manje (...) a narod, nesretni

narod, još uvijek ne vidi ono što

si ti Sveti Vladiko vidio i kazao

prije sto godina.

MIOMIRDUBAK

Talijansku vojsku su septembra

1943. godinezamijenilenjemač-

ke trupe koje su odmah počele

zavoditi oštre mjere. Jedna od

prvih akcija svakako je bila oku-

pljanjeantikomunističkihsnaga

iz redova četničkoga i federali-

stičkoga pokreta, dotad lojalnih

Talijanima. Pokrenut je Crno-

gorski vjesnik, glasilo u kome će

se promovisati otvoreni naci-

zam i glavni razglas za domaće

kvislinge. Već u prvome broju

Miomir Dubak u tekstu „Na

okup za spas“ poziva narod na

beskompromisnu borbu protiv

komunista. Matrica pisanja rat-

nih tekstova biće prenešena iz

protalijanskoga Glasa Crnogor-

ca. „Na okup“, grmio je Dubak,

„na okup narode Lovćenskog

genija, protiv šumskih avanturi-

sta,kojisuodgovorni,bezobzira

dali nose petokraku ili grb, za

veliku kosturnicu (...) Na okup

vitezovi ‘mrijet naviknutih’“.

Autor poziva narod da pronosi

spasonosnumisao o radu, redu i

miru, kako ga ne bi stiglaNjego-

ševa kletva „A ko izda onoga te

počne, / Svaka mu se stvar ska-

menila!/Bogvelikiinjegovasila

/Unjivumu sjeme skamenio...“.

MILIVOJEMATOVIĆ

U nekoliko narednih brojeva

DubakćepisatioNjegošukaoo

najvećem sinu Crne Gore koji

je razumio sve narodne potre-

be, pa i ove današnje. Ono oko

čega su se sukobili nacistički

partneri –velikosrpski promo-

teri i dio crnogorskih federali-

sta bilo je pak isticanje Njego-

ševa ident i t e t a . Za to j e

zastupnik druge strujeMilivo-

je Matović pisao o Njegoševu

nacionalizmu, stavljajući ga u

kalup promotera crnogorsko-

ganacionalizma.Matovićtvrdi

da jemaloonih„koji su iskreno

i bez tendencija prikazali Nje-

goša u njegovim idejnim stre-

mljenjima“idasuvelikogapje-

snikauglavnomprikazivalikao

velikoga Srbina, dok su njego-

vo crnogorstvo prećutkivali i

time „ovog velikog sina Crne

Gore“ neopravdano otuđili od

svoga naroda i otadžbine.

(Nastavljase)

Četnički komandant JakovJovović sa svojimsaradnicima i

predstavnikomnemačke feldkomandanture, Cetinje, jesen 1943.

Italijani nadstrijeljanimrodoljubimauokolini Nlkšića

GojkoKruška ilegalni partizanski obaveštajac

uhvaćenuCetinju i obješen 13 januara 1944.

Italijani nadstijreljanimrodoljubimauCrnoj Gori