Previous Page  7 / 84 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 7 / 84 Next Page
Page Background

7

Pobjeda

21. i 22. maj 2018.

U fokusu

movinu. Oni bi nesumnjivo

ve ć dož i v j e l i sudb i nu

Moravaca da su ostali u tzv.

SRJ – još i goru sudbinu od

Moravaca koji su bili tri puta

brojniji – čiji se broj u Češkoj

od pada komunizma do da-

nas smanjio s milion i trista

hiljada na nešto više od trista

hiljadapripadnika.Obnavlja-

nje nezavisnosti svakako je

usporiloasimilacijui odgodi-

loizvjesannestanakcrnogor-

skenacije, ali samadržavnost

neće spriječiti daljnjumargi-

nalizaciju Crnogoraca ukoli-

ko se zrelije i s mnogo više

posvećenosti ne gradi nacio-

nalni identitet, koji je u skla-

du s provjerljivim i održivim

tradicijskim i modernim vri-

jednostima – tvrdi Popović.

KRUPNE TEME

Unastavkuanalizeuočavada

je „u ambijentu u kojemu se

DPS grčevito bori da očuva

vlast – SD je irelevantan u

ovom kontekstu jer se ova

stranka više bavi trgovinom

nego ozbiljnim ideološko-

političkimpitanjima – a bivši

indipendisti iz opozicije ne

prezaju od otvorene kolabo-

racije sDF-om“.

–Tolerišusesramni falsifika-

ti, poput onih u Budvi, što i

kod miroljubivih i pristojnih

građana stvara osjećanje

ogorčenosti i bijesa. Nareče-

naprovokacijanijeništadru-

godoopipavanjepulsajavno-

sti i vlasti za organizovanje

proslave stogodišnjice Pod-

goričke skupštine. Ne bi me

čudilo da vlast, tek reda radi,

osudi najavljene proslave ne-

stanka crnogorskog kraljev-

stva, jer mnogi među njima

vjeruju da će bježanjem od

krupnih nacionalnih tema

produžiti vladanje. Da su ne-

što naučili iz istorije, znali bi

dasvikojisubranili foteljepo

svakucijenuizgubili sui vlast

i ostali na istorijskoj margini

– smatraPopović.

DUGOROČNO

NEODRŽIVO

Osvrnuvši se na neuralgično

pitanje neriješenog statusa

Crnogorske pravoslavne cr-

kve, podsjeća na tezu Samju-

ela Hantingtona koji kaže da

je u pravoslavlju Bog mlađi

Cezarev brat.

–Od raskola 1054. godine, or-

todoksna crkva je uvijek bes-

pogovorno služila svaku

vlast. Srpska pravoslavna cr-

kva vjekovima je metanisala

turskim vezirima i ostalim

okupatorima, potom i Josipu

Brozu Titu – danas je i u

omraženoj „ustaškoj“ Hrvat-

skoj veomasmjerna i ponizna

– a ovdje pokazuje neprija-

teljstvo prema državi samo

zbog toga što još misle da je

Crna Gora slaba i sklona ne-

stanku. Sadašnjecrkvenosta-

nje dugoročno je neodrživo:

ili će se SPC primorati da po-

štuje zakone Crne Gore ili će

ova institucija, zajedno sa

svojim vanjskim i unutraš-

njimpristalicama i saveznici-

ma, vratitiCrnuGoruugravi-

tacionu orbitu Beograda i

Moskve.Nicrnogorskanacija

dugoročno ne može opstati

ukolikosestatusCrnogorskoj

pravoslavnoj crkvi ne vrati u

stanjekojejebiloprijePodgo-

ričke skupštine 1918. Ovo je,

dakle, juče i danas, par

excellence, političko pitanje

koje je nerazdruživo poveza-

no sa sudbinomsvake države

s pravoslavnom većinom, o

čemu svjedoči i akt Aleksan-

dra Karađorđevića, kojim je

ukinuo autokefalnost Crno-

gorske crkve – zaključio je

Popović.

V.SIMUNOVIĆ

rendumskomvremenu

Popović smatra da Milo Đukanović „u narednih pet godi-

na predsjedničkogmandata mora radikalno promijeniti

odnos prema identitetskoj politici i osloboditi se naslije-

đenih zabluda, na primjer, da će ekonomski napredak

presudno uticati na snaženje nacionalne i državotvorne

svijesti“.

– Nacionalni identitet više zadire u emocionalnu i iracio-

nalnu sferu ljudske prirode nego što se određuje racio-

nalnim razlozima, o čemu svjedoče i prvi višestranački

izbori kada je Ante Marković nudio ekonomski prosperitet

i izvjesno priključenje ondašnjoj Evropskoj zajednici. Ipak,

birači u svim republikama Jugoslavije opredijelili su se za

one koji su propagirali nacionalne programe i doveli

ih do ratova. Važno je još spomenuti da se nastavlja

nacionalna diferencijacija među etničkimCrno-

gorcima: možda čak jedna trećina pravoslavnog

stanovništva, koje je nominalno crnogorskog

ili srpskog osjećanja, i dalje ima dvostruku

nacionalnu svijest. Zbog toga Crnoj Gori je

nužna jedna obuhvatna kulturna i duhovna

reforma – lišena dosadašnje površnosti,

lutanja i dnevno-političkih kalkulacija – koja

u srednjoročnomplanu treba imati barem

dva cilja: da na sljedećempopisu sta-

novništva 2021. godine Crnogorci budu

većinska nacija, čija će se brojnost stabi-

lizovati iznad 350.000 pripadnika; i da

institucije koje su presudne za emanci-

paciju nacionalne i državotvorne svi-

jesti, retorički i marketinški egzibicio-

nizam zamijene ozbiljnim i predanim

radomna otklanjanju dosadašnjih

zabluda. Samo serioznim i odgo-

vornimpromišljanjemmoguće je

stvoriti situaciju da strateški pravac

države, pa i njen samopstanak, ne

zavise od sudbine jednog čovjeka.

Jer, ukoliko ne bude temeljne kultur-

no-nacionalne reforme, koja će ojačati

nacionalnu i državotvornu svijest, opravdana

je bojazan da nakon odlaska Mila Đukanovića Crna Gora

može dočekati sudbinu sličnu onoj s početka prošlog sto-

ljeća – poručio je Popović.

Nužnajekulturna

iduhovnareforma

PODGORICA

– Iako Vlada

Hrvatske ne odustaje od

zahtjeva da školski brod

„Jadran“ bude u hrvatskom

vlasništvu - što je ovih dana

potvrđeno i slanjemprotestne

note zvaničnog Zagreba vla-

stima Crne Gore i Malte zbog

međunarodnog krstarenja

„Jadrana“ - sagovornici Pobje-

de smatraju da takav postupak

neće ugroziti odnose dvije

zemlje.

Iz hrvatska Vlade navode da je

pitanje školskog broda Jadran

sastavni dio neriješene suk-

cesije vojne imovine između

Republike Hrvatske i Crne Gore

čija ukupna vrijednost prelazi

milijardu američkih dolara.

- Za odnose između dvije drža-

ve od velikog je značaja među-

sobno povjerenje. Jednostrani

potezi, suprotni prethodno

postignutimdogovorima,

povučeni bez ikakve najave,

sigurno ne pridonose njegovoj

izgradnji, kazali su za Pobjedu

u Vladi Hrvatske, dodajući da

je Republika Malta upoznata

sa relevantnim činjenicama o

školskombrodu Jadran.

Bivši šef crnogorske diploma-

tije Branko Lukovac tvrdi da se

to neće desiti jer je u izgradnju

odnosa uloženomnogo napo-

ra, dok hrvatski politički analiti-

čar Žarko Puhovski smatra da

razlog hrvatske inicijative leži u

tome što je Crna Gora u odno-

su sa Hrvatskom slabiji igrač.

Lukovac kaže da spor oko

„Jadrana“ nije novo pitanje u

odnosima dvije zemlje, već je

od samog početka nezavisno-

sti Crne Gore i formiranja diplo-

matskih odnosa sa Hrvatskom

predmet razgovora.

- Ali uprkos tome, odnosi su

značajno napredovali. Tako da

to pitanje nije bilo smetnja za

odnose koji se danas ocjenjuju

kao primjer dobrosusjedske

saradnje u regionu. Spor oko

broda „Jadran“ nastao je jer dio

sukcesije Jugoslavije nije dao

rješenje. Matična luka broda

bila je u Splitu i to je osnov za

stav Hrvatske da brod treba

da pripadne njima, objašnjava

Lukovac za Pobjedu.

Dodaje da, uprkos tome što je

ovo pitanje bilo vrlo često treti-

rano u odnosima dvije zemlje,

ono nije negativno uticalo na

te odnose jer su iznesene razli-

čite ideje o saradnji, pa i kada

je u pitanju korišćenje broda

„Jadran“.

Govoreći o tome da li je u

Hrvatskoj pooštren ton prema

Crnoj Gori zbog ovog pitanja,

Lukovac smatra da se radi o

pretpostavkama i proizvoljnim

interpretacijama.

- Nje to novo pitanje, ali se

može desiti da se sa hrvatske

strane postave zahtjevi da se

stavi na dnevni red rješavanje

tog pitanja. Uprkos svemu

tome, ja ne vjerujemda ono

može uticati bitnije na posti-

gnuti nivo saradnje, ali mislim

da treba tražiti rješenje. Ne bi

trebalo dozvoliti da ovo pitanje

nepovoljno utiče na nivo odno-

sa u koji je uloženo jako puno

napora. Brod „Jadran“, kakva

god bila situacija, ne bi trebalo

da poremeti te odnose, zaklju-

čio je Lukovac.

Zagrebački profesor i politički

analitičar Žarko Puhovski,

poput Lukovca, smatra da

„Jadran“ ne može da poremeti

odnose Crne Gore i Hrvatske.

Međutim, vjeruje da je razlog

što je Crna Gora previše slaba

u svojoj poziciji kandidata za

EU, pa može zavisiti od Hrvat-

ske.

- Crna Gora neće dozvoliti

zaoštravanje odnosa sa Hrvat-

skom, i to je naprosto realnost.

Pitanje je hoće li Hrvatska imati

motivaciju da insistira preko

neke mjere, jer ne vidimda se

tu radi o nekoj bogzna kako

važnoj stvari. „Jadran“ je više

simbolički problem, ali mi iz

rata 90-ih godina znamo da su

sukobi počinjali često iz simbo-

ličkih razloga, rekao je Puhov-

ski Pobjedi. Na pitanje da li to

znači da može doći do sukoba

Hrvatske i Crne Gore, kaže da

ne vjeruje u to.

- Ne može doći do sukoba sa

Hrvatskom, jer će se Crna Gora

povući, smatra hrvatski profe-

sor. Kaže da se rješenje može

tražiti u dogovoru.

- Mi nešto damo, vi nešto date

Hrvatskoj itd. Ali da dođe do

direktnog sukoba oko tog pita-

nja nije dobro, jer je Crna Gora

preslaba da bi se sukobljavala,

rekao je Puhovski.

Govoreći omogućemuslovlja-

vanju Hrvatske, Puhovski kaže

da takva tradicija postoji.

- Meni se čini da može doći do

toga da Hrvatska uslovljava

Crnu Goru, jer mi imamo i tu

tradiciju. Italija je uslovljavala

Sloveniju, Slovenija Hrvatsku.

Hrvatska je doduše rekla preko

svih svojih predsjednika vlade

u posljednjih 10 godina da ona

to neće činiti drugima, ali sam

uvjeren da se neće oduprijeti

tome, zaključio je Puhovski.

J. ĐURIŠIĆ

Spor oko školskog broda

„Jadran“ nastao je jer

Hrvati svoje pravo nad

jedrenjakom temelje na

činjenici da je brod, koji je

bio u sastavu Ratne mor-

narice bivše JNA, svoju

bazu imao u ratnoj luci

„Lora“ u Splitu. Međutim,

kako je nakon izbijanja

rata u SFRJ između svih

republika bivše Jugosla-

vije postignut dogovor

da se sve naoružanje i

vojne instalacije, koje su

se na početku sukoba

našle na teritoriji poje-

dinih republika, mogu

smatrati i vlasništvom tih

republika, tako je i školski

brod „Jadran“, koji se u

tom trenutku zatekao

na remontu u tivatskom

„Arsenalu“, ostao u posje-

du Crne Gore.

Iz crnogorskog Ministar-

stva odbrane više puta

su ponovili da je „Jadran“

crnogorski, te da neće

dozvoliti da ovaj brod

bude tačka sporenja dvije

države, ali da će štititi sop-

stvene interese. Spekula-

cije su stizale i dotle da je

kompromis da „Jadran“

plovi pod zastavom

NATO, budući da su obje

zemlje članice Alijanse, ali

takva informacija nikada

nije potvrđena ni sa crno-

gorske, ni sa hrvatske

strane.

Geneza

spora

Nakon protestne note koju je Zagreb uputio Podgorici, sagovornici

Pobjede saglasni da spor neće uticati na saradnju dvije zemlje

„Jadran“

nemože

poremetiti

odnose

CrneGore

i Hrvatske

BrankoLukovac

ŽarkoPuhovski