Previous Page  4 / 84 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 4 / 84 Next Page
Page Background

4

Pobjeda

21. i 22. maj 2018.

Intervju

PODGORICA

Predsjednik

Vlade CrneGoreDuško

Marković ocjenjuje da je

,,najkompleksniji i najbolniji

dio tranzicije prošao i da je

CrnaGora u tompogledu

ispred ostalih država regio-

na“. Postoji, ističe premijer

u razgovoru za Pobjedu,

još dosta izazova na putu

razvoja i povećanja život-

nog standarda i najavljuje

izradu tri važna zakonska

teksta - zakon o javno-pri-

vatnompartnerstvu, zakon

o koncesijama i zakon o jav-

nimnabavkama.

– Moramo dalje unapređivati

poslovni ambijent, a naroči-

to kapitalnu infrastrukturu

– aerodrome, puteve, želje-

znicu, energetsku i digitalnu

infrastrukturu. Paralelno sa

tim, moramo pojednostaviti

administrativne procedure

za valorizaciju naših razvoj-

nih potencijala. Upravo zbog

toga istovremeno radimo na

tri važna zakonska teksta:

zakonu o javno-privatnom

partnerstvu, zakonu o kon-

cesijama i zakonu o javnim

nabavkama. Na taj način

stvorićemo neophodan

pravni okvir, a istovremeno

podizati nivo profesionaliz-

ma i kompetentnosti – tako

da naša administracija bude

u stanju da e ikasnije obez-

bijedi kvalitetnu realizaciju

investicionih odluka – ističe

Marković.

Sumirajući najznačajnija

dostignuća u ekonomiji od

obnavljanja nezavisnosti,

predsjednik Vlade ističe da

su najvažniji – ekonomski

rast i poboljšanje životnog

standarda građana.

– Ono što je najznačajnije u

periodu od obnove nezavi-

snosti je, iz ugla ekonomije

gledano, dostignuti životni

standard građana. Bruto

domaći proizvod po glavi

stanovnika je 2006. u Crnoj

Gori iznosio oko 3.460 eura,

a danas je dvostruko viši.

U 2006. prosječna zarada

bila je 282 eura, a danas ona

iznosi 510. Povećali smo broj

zaposlenih za preko 31.500

lica u odnosu na 2006.

godinu. Tome je doprinio

ekonomski rast od oko 3,3

odsto prosječno u proteklih

12 godina – kaže premijer

Marković.

POBJEDA:

Dvanaest godi-

na odobnove nezavisnosti,

CrnaGora je članicaNATO-

a i regionalni lider uproce-

supregovora sa EU. Ipak,

brojna istraživanja javnog

mnijenja pokazujuda zna-

čajanbroj crnogorskihgra-

đana i dalje nije ubijeđen

da jeCrnaGora na pravom

putu. Je li riječ o iznevjere-

nimočekivanjima suvere-

nista ili su to stavovi uglav-

nomonih koji nemoguda

se pomire sa crnogorskom

nezavisnošću ili, pak, koji

slijepo slijede razmišljanja

lidera dijela opozicije?

MARKOVIĆ:

Ozbiljno se

odnosimo prema istraživa-

njima javnogmnijenja koja

govore o negativnoj per-

cepciji i raspoloženju prema

dinamici i brzini ekonom-

skog razvoja i poboljšanja

standarda. Za razmatranje

ovog pitanja potreban je

kompleksan pristup i sadr-

žajnija analiza. Jer ako uzme-

mo u obzir činjenicu da smo

u proteklih dvanaest godina

otvorili na nekoliko desetina

hiljada radnihmjesta, a da

istovremeno uvozimo radnu

snagu iz inostranstva; ako

prema podacima Ujedinjenih

nacija znamo da u Crnoj Gori

više ljudi želi da radi u javnoj

upravi za 400 eura nego u

privredi za 800 eura, onda

govorimo – o strukturnoj

deformaciji.

Na ovompitanjumora se

ozbiljno raditi, ali upravo

zato ističem sve te para-

metre kako bih ukazao na

kompleksnost teme. Jer, gra-

đani su i prošle i ove godine,

posebno na predsjedničkim

i lokalnim izborima, saopštili,

kao što su pokazivali i ranije,

šta misle o rezultatima ove

politike i o napretku i razvoju

od referenduma do danas.

POBJEDA:

Što su, iz ugla

ekonomije, najveći crno-

gorski problemi, a što

smatrate najznačajnijim

dostignućima?

MARKOVIĆ:

Najkomplek-

sniji i najbolniji dio tranzicije

je daleko iza nas. I u tom

pogledu smo ispred ostalih

država regiona. Međutim,

postoji još dosta izazova

na putu razvoja i poveća-

nja životnog standarda.

Moramo dalje unapređivati

poslovni ambijent, a naroči-

to kapitalnu infrastrukturu

– aerodrome, puteve, želje-

znicu, energetsku i digitalnu

infrastrukturu. Paralelno sa

tim, moramo pojednostaviti

administrativne procedure

za valorizaciju naših razvoj-

nih potencijala. Upravo zbog

toga istovremeno radimo na

tri važna zakonska teksta:

zakonu o javno-privatnom

partnerstvu, zakonu o kon-

cesijama i zakonu o javnim

nabavkama. Na taj način

stvorićemo neophodan

pravni okvir, a istovremeno

podizati nivo profesionaliz-

ma i kompetentnosti – tako

da naša administracija bude

u stanju da e ikasnije obez-

bijedi kvalitetnu realizaciju

investicionih odluka.

Ono što je najznačajnije u

periodu od obnove nezavi-

snosti je, iz ugla ekonomije

gledano, dostignuti životni

standard građana. Bruto

domaći proizvod po glavi

stanovnika je 2006. u Crnoj

Gori iznosio oko 3.460 eura,

a danas je dvostruko viši.

U 2006. prosječna zarada

bila je 282 eura, a danas ona

iznosi 510. Povećali smo broj

zaposlenih za preko 31.500

lica u odnosu na 2006. godi-

nu. Tome je doprinio eko-

nomski rast od oko 3,3% pro-

sječno u proteklih 12 godina.

Danas je Crna Gora u fazi

dinamičnog razvoja gotovo

svih sektora privrede. U pro-

teklih nekoliko godina pokre-

nuli smo dva grandiozna i

slobodnomogu reći istorij-

ska infrastrukturna projekta

– autoput i podmorski ener-

getski kabal, čija je ukupna

vrijednost blizu dvije milijar-

de eura. U turizmu imamo

ugovorene projekte vrijedne

više od tri milijarde eura.

Rekordnu turističku sezonu

iz 1987. nadmašila je 2017, a

podaci iz prva četiri mjeseca

2018. nedvosmisleno ukazu-

ju da ćemo ove godine pre-

mašiti prošlogodišnji rezultat.

U sjevernom regionu nikada

nije bilo toliko dinamičnog

ulaganja u infrastrukturne i

turističke kapacitete i poljo-

privredu.

O snažnoj investicionoj aktiv-

nosti u zemlji svjedoči eko-

nomski rast u prošloj godini

od 4,4 odsto, što je jedna od

najvećih stopa rasta u Evropi.

To je rezultiralo otvaranjem

više od četiri hiljade novih

radnihmjesta u 2017. godini

i smanjenjem stope nezapo-

slenosti na 16,1 odsto. Podaci

za prvi kvartal 2018. pokazu-

ju da postoji mogućnost da

prošlogodišnju stopu eko-

INTERVJU:

DuškoMarković, predsjednik Vlade Crne Gore

Važno je štomisle

naši partneri i

uVašingtonu i

Briselu, alimislim

da je važnije ono

što je naš interes u

jačanjudemokratije,

političkog sistema i

demokratskih in-

stitucija. To je naša

potreba i naša odgo-

vornost. Uradićemo

sve što je neophodno

da uspostavimo

politički dijalog o

ovomvitalnom

interesu. Vjerujem

i nadamse većoj

političkoj odgovor-

nosti opozicije u tom

smislu

Odlučni smo i sposo

daodbranimovital

nacionalne interese

Svjedoci smo da se pokušava plasirati teza da

meta te agresije 2015. i 2016. godine nije bila Crna

Gora, nego navodno samo njen put uNATO. To su

apsurdni izgovori! Da su uspjeli u svojimnamjerama,

demokratska i evropska Vlada bila bi zbrisana, a država

Crna Gora okrenuta drugomsistemu vrijednosti.

Opasnosti postoje i dalje. Ali, kada pokažete otpornost,

odlučnost i sposobnost da branite i odbranite vitalne

nacionalne interese, onda su i protivnici oprezniji

Glavni urednik ,,Pobjede“

u razgovoru sa predsjednikomVlade