Table of Contents Table of Contents
Previous Page  8 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 8 / 48 Next Page
Page Background

8

Pobjeda

Nedjelja, 13. maj 2018.

Društvo

PODGORICA

Mobilni tele-

foni, internet ruteri, tableti...

Ubrzani razvoj tehnologije

namjeolakšaoživot, ali i unio

strahodmogućeg štetnogdje-

lovanja–zračenja. Savremena

djeca čestoodrastajuuambi-

jentukoje seuvelikojmjeri ra-

zlikujeodokruženjaukojem

suodrastali njihovi roditelji.

Glavna razlika jeu tome što

mnogomanjevremenaprovo-

denaotvorenimprostorima,

što semanjedruže sadjecomi

štomnogovremenaprovode

uz različite ekrane elektron-

skihnaprava.

Neželjeneposljedicepozdravlje

koje dovodi prekomjerna upo-

treba pametnih telefona, „vajr-

les“ modema i ostalih uređaja

svakako postoje, a naši sagovor-

nici upozoravaju da najviše uti-

ču na psihu, tako da će buduće

generacije biti, kako su nam re-

kli, egoistične i vrlo sklone psi-

hičkim poremećajima. Uz to se,

kako ističu, uključuje i sve slabi-

ja koncentracija i smanjena ak-

tivnostmoždanih funkcija.

Tako psihološkinja Radmila

Stupar-Đurišić smatra da pre-

tjerana upotreba tehnoloških

uređaja djeci smanjuje sposob-

nost pažnje i koncentracije pod

uticajemvelikebrzinetrepćućih

slika koje se javljajuna ekranu.

REALNOST

- Oko se navikava na jednu brzi-

nu koja je suštinski nerealna i

neživa.Mnogo više tih slika pro-

tiče nego što je inače stvarna sti-

mulacija napolju i onda se mo-

zakopuštapaurealnimuslovima

teže postiže pažnju i koncentra-

ciju i fokus na nešto. Mozak to

nijeustanjudauradinanajkvali-

tetniji mogući način. To je fizio-

loški problem koji djeca imaju –

o b j a š n j a v a z a Po b j e d u

Stupar-Đurišić i dodaje da se ti-

me usporavaju funkcije.

Zato, kako ističe, imamo sve više

i više djece koja imaju problem

sa poremećajem pažnje i oni

stalno traže dodatne stimuluse

da bi postigli koncentraciju koju

imaju kada gledaju te pokretne

slike.

- Druga stvar, kada ste u virtuel-

nom svijetu vi uvijek možete da

prekinete ako vam se nešto ne

dopada, akostenešto lošeuradili

i možete početi iz početka. Na

psihološkom nivou to je jako

štetna lekcija jer je u realnomži-

votu to nemoguće. Vi u životu

kada donosite odluke nemožete

restartovati nešto odjednom.

Djeca u digitalnom svijetu kada

neštone ide,mogu samougasiti i

početi ponovo.Urealnomživotu

morate voditi računa o svakom

koraku jer vrijeme se ne može

vratiti. Ono što ste rekli, kazali,

mislili, smislili, to se desilo i ne

može nestati - kaže Stupar-Đu-

rišić i dodaje da to nije toliko

strašnokadavi živitesa timuvje-

renjem da ste svjesni trenutka i

da odgovarate za posljedice svo-

jihdjela.

- Međutim, češće se čuje ,,jao,

kakodonijeti odluku, kako se su-

očiti sa ovim ili onim situacija-

ma“ i uvodimo se u neka nepri-

rodna stresna stanja, a to tačno

počinje od uptreba elektronskih

uređaja gdje prosto vi možete

ako vam se nešto ne dopada da

promijenite kanal. To nemože u

životu – poručuje Stupar-Đuri-

šić.

Onanaglašavadamoramodana-

učimoda seprilagodimo i dapri-

hvatimo realnost kakva jeste.

- Od djece treba da pravimo od-

govorne osobe koje su svjesne

momentaukomedonoseodluke

i da to bude sastavni dio odrasta-

nja. Dabude zrela ličnost i dono-

si sama odluke, bez da se poslije

kaje i bez da želi da restartuje

igricu i počne ispočetka – kaže

naša sagovornica.

U socijalnom smislu to, kako ka-

že, znači da imamo mogućnost

da mi biramo šta želimo i kako

nam se hoće i onda veoma teško

funkcionišemo u realnom svije-

tu.

- Taj egoizam s jedne i druge

strane je u startu jako poguban

za ostvarenje bilo kakve veze,

prijateljske,drugarske,sportske,

bilo koje – kaže Stupar-Đurišić

koja se plaši da će buduće gene-

racije bitimnogo egoistične.

- Djeca su naučila da su ,,mnogo

super“, a homo sapiens nije ni-

kadbiosuper.Mismobićapriro-

de, a priroda je lijepa zato što je

nesavršena, zato što ima kriva

drva i svoja lišća koja opadaju.

Doći ćemo u situaciju da misli-

modasmonekasuperiornabića,

a psihologija upozorava da kad

mislite da ste super i kadmnogo

letite, pad je neizbježan i mnogo

boli.Voljelabihdaseopametimo

prije nego što nam se to desi –

poručuje Stupar-Đurišić i za-

ključuje da budućimgeneracija-

ma, nažalost, prijete psihički

poremećaji ako nastave sa pre-

tjeranom upotrebom elektron-

skihuređaja.

-Kadaživiteunerealnomsvijetu

i kad nijeste u mogućnosti da se

adaptirate na realan svijet, mo-

gućnost javljanja psihijatrijskih

poremećaja je velika –kaže ona.

ZAVISNOST

Kako smatra onkološkinja

prim. dr Nada Cicmil-Sarić,

upotrebamobilnihtelefonakod

odraslih i kod djece u potpuno-

Stručnjaci za Pobjedu komentarišu štetnost

Digitalnadrogak

Bajke smo

oduvijek vezivali

za djecu. Sada

elektronska

sredstva djeci

pričaju bajke

i pjevaju

uspavanke

koje sumame

odavno prestale

da pričaju i

pjevaju. Odrasli

su se toliko

okrenuli i

posvetili sebi,

sebičnost je

postala opšte

usvojena,

važna i vrijedna

socijalna

kategorija – kaže

prim. dr Nada

Cicmil-Sarić

Profesor Kočan sa stručnog stanovišta ističe da elektronski

komunikacioni uređaji predstavljaju izvore elektromagnetnih

polja, koja spadaju u grupu nejonizujućih zračenja, za koja za

sada ne postoje dokazi da imaju štetnih efekata na zdravlje ljudi,

osim što izazivaju termičke efekte, tj. utiču na zagri-

javanje tkiva.

- Drugi, odnosno netermički efekti ovog tipa zrače-

nja nijesu poznati. Svi elektronski komunikacioni

uređaji koji se danas proizvode moraju zado-

voljiti odgovarajuće međunarodne stan-

darde u pogledumaksimalnog nivoa

emisione snage. Ti standardi se razli-

kuju u zavisnosti od vrste komunika-

cionog sistema, odnosno od frekven-

cijskog opsega na kojem funkcionišu,

a mogu se međusobno razlikovati za

različite regione svijeta, čak i za isti tip

komunikacionog sistema. Uređaji koji

se nalaze na tržištu u Crnoj Gori moraju

zadovoljiti standarde koji važe u Evropi i

nijedan uređaj koji nije u skladu sa de i-

nisanim standardima ne bi smio

da se nađe u ponudi – objaš-

njava Kočan.

Naukaneprepoznaje

štetnozračenje

Iako ne postoje dokazi o štetnim

lje ljudi, profesor Kočan smatra d

svesti na mjeru stvarnih potreba.

- Treba izbjegavati da mala djeca

mobilni operateri u regionu su p

kojima se daju preporuke o prav

telefona u cilju smanjenja uticaja

podrazumijeva da se uređaj od

uspostavi poziv, da se uređaj ne

nivo primljenog signala jakomal

sl.) i da se ne stavlja blizu glave d

Mališanimane

BAR

Opštabolnica „Blažo

JošovOrlandić“uBaruod ju-

če jebogatija zavrijednudo-

nacijuKaritasaKotorskebi-

skupije. Riječ jeohirurškim

instrumentima, bolničkim

krevetima, natkasnama, sto-

lovima zapregled... Timpovo-

dombolnicu suposjetilimini-

star zdravljadrKenan

Hrapović i državni sekretar

Ministarstva zdravljaMilo-

vanVujović.Ministar jepo-

sjetu iskoristiodanajavi zna-

čajnaulaganjaubarsku

bolnicu.

Direktor bolnice dr Dragan To-

manovićje,izražavajućizahval-

nost, kazao da će od donacije

posebnu korist imati pacijenti,

čija je dobrobit prioritet. On je

istakaodabarskabolnicaradina

usavršavanju i podmlađivanju

kadra - ima 46 ljekara specijali-

sta i 21 specijalizanta.

Direktor Karitasa Kotorske bi-

skupije don Ivo Ćorić je priliku

iskoristio i da čestita praznik

medicinskimsestrama.

INICIJATIVA

On je istakao je da je inicijativa

za ovu pomoć potekla od Mića

Orlandića.

- Ovo je sitnica i trebalo bi biti

početakvećegprojekta.Menad-

žment bolnice treba da da kon-

kretne prijedloge što nedostaje,

kako bi to pribavili uz pomoć

donatora. Cilj je pomoći bole-

snicima i stvaranje što boljih

uslova u medicinskim ustano-

vama - istakao jeĆorić.

Dan medicinskih sestara česti-

taojeiministarKrapović,najav-

ljujući da se planiraju zajednič-

ke aktivnosti na poboljšanju

njihovog statusa. Današnju do-

naciju istakao je kao dobar pri-

mjer za obezbjeđivanje neop-

hodnih pomagala za kvalitetno

funkcionisanje zdravstvenog

sistema.

- Ministarstvo zdravlja radi na

podizanju kvaliteta rada zapo-

slenih,krozulaganjaumedicin-

skasredstva,objekteiedukaciju

- kazao je Krapović, uz najavu

da ćeovegodineubarskubolni-

cubiti uloženo 1.800.00 eura.

- Pola miliona biće uloženo u

medicinsku opremu. U okviru

projekta energetske efikasnosti

u barsku bolnicu biće uloženo

više od milion eura - za rekon-

strukciju i sanaciju krova, bra-

varijeifasade-istakaojeKrapo-

vić.

ULAGANJE

Uslovi rada biće značajno po-

boljšani i u barskom Domu

zdravlja - planirano je ulaganje

skoro pola miliona - 280.000 za

energetskuefikasnosti200.000

eura za nabavkuopreme.

Krapović je najavio da u sarad-

njisalokalnomupravomidona-

torimatrebaočekivatiinabavku

sredstava za ambulantu u Suto-

moru, u saradnji sa lokalnom

upravomi donatorima.

- Barska bolnica je od izuzetne

važnosti jer njoj gravitiraju i

pacijenti izUlcinja i Petrovca, a

tokom sezone i veliki broj turi-

sta, pa je namjera da na kvalite-

tannačinpružimozdravstvenu

zaštitu. Na taj način se stvara

ukupna slika ne samo o zdrav-

stvu, nego i o turizmu, jer se u

narednomperiodurazmišljaio

razvoju zdravstvenog turizma

-najaviojeministarzdravljato-

kom jučerašnje radne posjete

Baru. Podvukao je da se 55 spe-

cijalista uskoro vraća u Crnu

Goru, što je, kako je naveo, „ar-

mija novih ljudi koji će dati do-

prinos crnogorskom zdrav-

stvenom sistemu“. Osim te,

dobravijestjeištojeuplanujoš

jedna značajna akcija sa dona-

torima, a tiče se obezbjeđenja

sredstava za rekonstrukciju

operacionog bloka barske bol-

nice.

V.K.V.

Donacija Karitasa Kotorske biskupije bolnici u Baru

Velikaulaganjaza

dobrobit pacijenata

PODGORICA

Prijedlozi za Trinaestojulsku nagradu, najveće

državno priznanje, mogu se dostavljati do 28. maja, saopšteno

je iz Ministarstva kulture. Trinaestojulska nagrada za ovu godinu

dodjeljuje se građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica, ili

pravnom licu, koje ima sjedište na teritoriji ove države, za djela ili

ostvarenja u svimoblastima rada i stvaralaštva u prethodne dvije

godine, koja su od izuzetnog značaja za Crnu Goru. Trinaestojul-

ska nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutomnaučnom

radniku ili umjetniku, koji je građanin ili državljanin Crne Gore, koji

je svojim stvaralaštvomobilježio vrijeme u kojem je djelovao, čiji

je stvaralački put zaokružen, i čija djela i stvaralaštvo predstavljaju

trajno dobro Crne Gore. Izuzetno, Trinaestojulska nagrada za

životno djelomože se dodijeliti istaknutomnaučnom radniku ili

umjetniku, koji nije građanin, odnosno državljanin Crne Gore, a

porijeklom je iz Crne Gore. Pravo da podnesu prijedlog za dodjelu

Trinaestojulske nagrade imaju državni i organ državne uprave,

lokalne samouprave, lokalne uprave, ustanova, privredno društvo,

nevladina organizacija, drugo pravno lice, grupa lica, pojedinac.

Prijedlozi za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2018. godinu i

Trinaestojulske nagrade za životno djelo podnose se Ministarstvu

kulture.

S. P.

PovodomTrinaestojulske nagrade iz

Ministarstva kulture najavljeno

Prijedlozi do28.maja

EnisKočan

RadmilaStupar-Đurišić

Sauručenjadonacije