Table of Contents Table of Contents
Previous Page  11 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 11 / 48 Next Page
Page Background

11

Pobjeda

Nedjelja, 13. maj 2018.

Kultura

I opet će se kurve i poezija

Plaćati zlatom

Pribrano i hladnokrvno, savr-

šenosvjestankratkoćevreme-

na, čvrsto se držeći temporal-

nih isječaka u kojima gustina

doživljenog svojim pogledom

„plavim kao nebo“, bez po-

sredništva misli, ideja i imagi-

nacije, čulima oblikuje distor-

zivne patronime pjesama,

Nenezićispisujepoetskiruko-

pis na suviše individualan i

novnačindabi semogaopore-

diti s drugimvelikimpjesnici-

ma. Umijeće njegovog gleda-

nja na svijet oko sebe je poput

slike „rađanja vjetra“ i njenog

odraza koji pjesnik hvata nad

elidiranim sudbinama šetači-

ca vremena koje u svom, za

njegaeksperimentalnombiću,

kriju skoro transcedentan iza-

zovzagrijeh,nihilističkulako-

ću prepuštanja, oniričku me-

taforu zova koju, iako svjestan

njenepogubnosti, lirski subje-

kat svrstava u još jednu kori-

snu vježbu za svoju mentalnu

disciplinu.

NOVERUBRIKE

Ilegalne prostitutke, silikon

umjesto moždane mase, Ko-

lektivna izložba idiota

Sa prefiksom modni i slična

sranja odkojihboli Jetra,mje-

sto u pabovima među ande-

graund snobovima, mjesta U

kojima jedu za „dž“ kurcogla-

ve birokrate, itd. kao nove ru-

brike u njegovom pjesničkom

dosijeu, predstavljaju jednu

vrstu pjesničkog redimejda

zasnovanog na provokaciji

moralno čistog i politički

ispravnogdruštva, na interpo-

liranjušokatnihžargonizamai

psovki koje svoju pojavnost

duguju pjesnikovoj spoznaji

slabašne i prolazne svjetlosti

uhvaćene na rubu ništavila,

Horacijevom

carpe diem

quam minimum credula po-

stero (zgrabi dan sa što manje

vjere u budućnost), etici pot-

punog prihvatanja stoičkog

shvatanja da moramo biti rav-

nodušni prema svemu što nije

u našoj vlasti, svojevrsnoj lju-

bavi prema sudbini, toj čude-

snoj amor fati, koja Neneziću

postaje osnovni preduslovpo-

stizanjaAristotelovog„vrhun-

skog dobra“ - duševnog mira i

spokojstva kojem teži depre-

sivno pametan i shizofreno

savjestan pjesnik. Sa odavno

razorenim granicama ega, s

ekstatički snažnim osjeća-

njem jedinstva s univerzu-

mom, s poznavanjem svih lica

Gospodnjih i sopstvenih isku-

stava prošlog i budućeg vre-

mena „Centar mog svijeta“

ObradaNenezićapostajemje-

stogdjesenelicitira,hronotop

u kojem dolazi do aktivaci-

je neočekivanih semantičkih

aspekatasafilozofskimznače-

njem, specifična stilogena

konstrukcijakojausvompoet-

skom nukleusu dekodira gra-

dacionu metamorfozu naslu-

ć e no g , ko j u j e D i z d a r

ovjekovječio oksimoronskom

poetskom slikom: mrtav ja bi-

ću život živi , a kojoj pjesnik

Nenezić pristupa kroz sasvim

nov i osoben perceptivni kod

simulirajući život iskazan

simboličkom devijacijom ap-

strahovanihpojmova: pobjed-

nika i pobijeđenog (Vijek

Ovjekovječuje sebe/ Vijekom

malograđanštine/ Užegle u

povojima Pobjednika); bal-

kanske tautologije (Vrijeme

tinja Balkan tinja/ Sa jeftinim

navikama Istoka); ljubavi i po-

ezije (I opet će se kurve i poe-

zija/ Plaćati zlatom); osjećaja

krivice i ljubomore (Jedu me

dani predano kao mravi/ I ne

postojipravi izgovorZapar ta-

baka poezije/ Osim da se ne

osjećamkriv; ... I u sve ćemoći

ugaziti/ Vulgarno gola noga

Života/ Sem u pismo/ To ma-

stiljavo svjedočanstvo O imet-

ku/ Jer kao svaki Dobro odgo-

jeni Crnogorac/ Ubio bih

Ljubomorom).

PRELUDIJ KRUGA

Prisutnost logičkog koda

tzv.,,mantike“ pomoću koje

lirski subjekt uključuje vješti-

nu proricanja iskazanu ,,reti-

cencijom“ u poeziji Obrada

Nenezića kontinuiranomože-

mo pratiti od pjesme „Kavez“

- tog prološkog preludija kru-

ga u kojem je pjesnik postao

dobrovoljni zatočenik neke

čudne ptice/ gugutke/ kana-

rinke, doepiloškog tokataženi

- tog slanomtečnošćukompo-

novanog prokletstva i dara

ujedno: Žena nije od Adamo-

vog rebra/Ona jeAdamovkič-

meni stub i moždana pjena/

Koja čini uspravnim i misle-

ćim/Ona se jednostavno zove

Žena/ I svaki pravopis je loš

akoseta imenica/Nepiševeli-

kimslovom.

AnaPEJOVIĆ

RIJEČ VIŠE:

„Centar mog svijeta“ Obrada Nenezića

Poetskomjesto

gdje sene licitira

PODGORICA

Petogdana

13.Međunarodnogpodgorič-

kog sajmaknjiga i obrazova-

njaNarodnabibliotekaBud-

veupriličila jepredstavljanje

poetske zbirke „Personalni

karusel“.

Na promociji su govorile i reci-

tovale svoju poeziju četiri au-

torke iz Budve: Stanka Rađe-

nović-Stanojević, Katarina

Sarić, Sandra Đurbuzović i

MarijaKrivokapić.

Peti sajamski dan obilježila je i

promocija romana „Žig“ Dra-

ganaGagePopovića.

-Roman jeomažmojoj profesi-

ji - novinarstvu u kojem sam

proveo 27 godina kao novinar i

urednik. Kada sam prestao da

pišem tekstove za novine, po-

čeosamdapišemzasebe.Osje-

ćao samse kao „Forest Gump“,

on je trčao a ja sampisao. Kada

sam se umorio od pisanja pre-

stao sam, a ovo štodržite u ruci

plod je mog „trčanja“. Kao te-

mu romana iskoristio sam ži-

votnu priču beogradskog pje-

snika i muzičara, da bih

progovorio o jednoj kategoriji

ljudi koju nazivaju izdajnici-

ma, odnosno potomcima tih

izdajnika –kazao jePopović.

Petog dana Sajma predstavlje-

na je i zbirka poezije Rebeke

Čilović „Album za prognane“.

Moderator jeMilena Bubanja-

Obradović.

-Zbirka je izašla prošle godine

u izdanju Ratkovićevih večeri

poezije, a prevedena je na en-

gleski imađarski jezik. Potraga

za identitetom centralna je te-

ma ove zbirke koja se sastoji iz

svije cjeline. „Album za pro-

gnane“bavi seženomjer gaže-

na i piše - kazala je autorka.

Otvorena prema različitimpo-

etskim iskustvima, suverena u

ritmu, razigrana, Rebeka Čilo-

vić, kako jeupogovoruzapisao

pjesnik Enes Halilović, donosi

teme, slike, prelome i paradok-

se koji se kristališu.

-Snaga mladosti i zrelost pje-

sničke naivnosti dva su vodiča

za kojima krenuše strofe, nalik

na stope - zapisao je pjesnik

Halilović.

R.K.

Sapromocije romana „Žig“DraganaGagePopovića

Međunarodni podgorički sajamknjiga i obrazovanja

Omažnovinarstvu i

potraga za identitetom

CETINJE

U Kraljevskompozo-

rištu Zetski dom večeras u 20

sati biće izvedena predstava

„Kučka“ u režiji Arpada Šilinga.

Centralna tema drame je uloga

žene u društvu – što, naravno,

podrazumijeva i preispitivanje

uloge muškarca, a sve to na

poligonu jedne zabačene želje-

zničke stanice na kojoj Nada

sama čeka voz. Njeno prisustvo

snažno utiče na muškarce koji

pristižu, izbijaju na površinu

njihova dobra i loša iskustva sa

ženama koja su i razlog zašto

su postali baš takvi kakvi jesu.

Igraju: Nada Vukčević, Srđan

Grahovac, Zoran Vujović, Stevan

Radusinović i Vule Marković.

Ova produkcija Zetskog doma

podržana je od EU Creative

Europe, u okviru projekta „EU

Collective plays!“.

R. K.

„Kučka“

na sceni

Zetskog

doma

u spomenika kulture u Kotoru

Direktor Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu

kulture Aleksandar Dajković izjavio je za Pobjedu da će se

tek nakon završetka istraživanja na lokalitetu Carine donijeti

odluka o trajnomdeponovanju i prezentaciji arheoloških

predmeta.

- Arheološki lokalitet Carine zbog svojih izuzetnih kulturnih

vrijednost ima status kulturnog dobra. U odnosu na član 82

Zakona o zaštiti kulturnih dobara, nosilac odobrenja za istra-

živanje dužan je da, pored ostalog, u roku od godinu dana

od isteka roka za vršenje istraživanja preda pokretne nalaze

subjektu koji odredi Vlada. Podsjećamo da se arheološka

istraživanja na navedenom lokalitetu vrše u okviru godišnjih

kampanja i da još nijesu završena, te se nijesu stekli zako-

nompropisani uslovi za ustupanje na čuvanje i korišćenje

pokretnih nalaza – kazao je Dajković.

Do konačne odluke o sudbini pokretnih nalaza, Dajković

je podsjetio da je Centar za konzervaciju i arheologiju u

obavezi da redovno i uredno vodi doku-

mentaciju o izvršenim istraživačkim

radovima i preduzetimmjerama

zaštite. Takođe, istakao je i da

Uprava za zaštitu kulturnih dobara

svoje poslove obavlja u skladu sa

svojimnadležnostima. Centar je,

prema riječima Dajkovića, u pret-

hodnomperiodu preduzimao sve

mjere iz svoje nadležnosti, ali je i,

kako je rekao, upoznavao javnost o

rezultatima istraživanja. To će se, ističe

Dajković, raditi domomenta kada

će se steći uslovi da otkriveni

pokretni nalazi budu dio javne

muzejske zbirke.

Dajković:

Odlukao

prezentaciji tekkada

sezavršeistraživanja

istraživanjaCrneGore.

- Transformacijom ovih insti-

tucija 2011. godine i diobnim

bilansom između Centra za

konzervaciju i arheologiju i

Upravezazaštitukulturnihdo-

bara, ovi predmeti su, u skladu

sadjelokrugomrada,dodijelje-

ni Centru na stručnu obradu –

saopšteno je Pobjedi iz Centra

za konzervaciju i arheologiju.

Nakon sprovedenog popisa,

ističe se u odgovorima Pobjedi,

Centar je2016. godinezapočeo

trogodišnji projekat sprovođe-

nja konzervatorskihmjera nad

popisanim predmetima u ate-

ljeima za konzervacijumetala,

stakla, kamene plastike, kera-

mike, tekstila, papira, perga-

menta, kože, živopisa, štafelaj-

nog slikarstva i drveta.

-Realizacijaprojektajeznačaj-

na s aspekta zaštite, očuvanja i

prezentacije pokretnog fonda,

koji ćenakontretmanabiti vra-

ćen vlasnicima, odnosno drža-

ocima – saopšteno je izCentra.

Svi pokretni arheološki nalazi

se,shodnoZakonuozaštitikul-

turnihdobara i aktuelnomPra-

vilniku, poslije sprovedenih

istraživanja stručno obrađuju i

konzerviraju u Centru za kon-

zervaciju i arheologiju.

- Nakon toga, predaju se su-

bjektu koji odredi Vlada Crne

Gore – saopšteno je izCentra.

Iz ove ustanove Pobjedi je sa-

opšteno da posjeduju zadovo-

ljavajuće uslove za obradu i

skladištenjepokretnihnalazau

vidu dva i jednog pomoćnog

depoa.Napitanjekadaćearhe-

ološki predmeti sa lokaliteta

Carinebitipredstavljenijavno-

sti, izCentrasuodgovorili da to

zavisi odbrojnih faktora,među

kojima je najznačajniji - nedo-

statak adekvatnog prostora za

organizovanje stalne postavke.

Taj nedostatak je, kako ističu,

višeputanadomještavan izlož-

benimprezentacijama obrađe-

nihpredmeta.

HILJADENALAZA

Istraživanje lokalitetaCarineu

Risnu u kontinuitetu traje od

2001. godine, aplod je saradnje

Varšavskoguniverzitetaineka-

dašnjegRegionalnogzavodaza

zaštitu spomenika kulture. Do

sada je na Carinama iz heleni-

stičkog perioda III-II vijeka

p.n.e., iz vremena kraljice Teu-

te do propasti ilirske države,

pronađeno više hiljada nalaza.

Drugivažankulturnislojvezan

jezaperiodrimskedominacije.

Pronalazak zlatnog prstena,

zatim 4.650 metalnih novčića

kralja Balajosa, skulptura boga

Dionisaipotencijalniostacipa-

late kraljice Teute izazvali su

najvećeinteresovanjejavnostii

bez sumnje su biseri dugogo-

dišnjih istraživanja na Carina-

ma.

Rukovoditeljka istraživanja na

lokalitetuCarine u periodu ka-

da je pronađen prsten, Vilma

Kovačević potvrdila je za Po-

bjedu da je ekipa arheologa

2011. godine predala prsten di-

rektorici Regionalnog zavoda

Ružici Ivanović. Zbog izuzetne

vrijednosti, prsten je depono-

vanu sef Zavoda, koji je kasnije

ostao pod krovom kotorskog

odjeljenja Uprave za zaštitu

kulturnihdobara.

- Od tada ga više nikad nijesam

vidjela –kazala jeKovačević.

Prsten inače potiče iz grčkih

radionica sa ostrva Sicilije. Ri-

ječ je o vrlo vrijednom i rijet-

kom otkriću koje svjedoči o

bogatstvu tadašnjih žitelja Ri-

sna, ali i o velikom zanatskom

umijeću grčkihmajstora.

-Prstenbi trebalodabude izlo-

žen, anedananjegapolakopa-

daprašinausefovimainstituci-

ja –kazala jeKovačević.

Bivša direktorica Regionalnog

zavoda za zaštitu spomenika

kulture Ružica Ivanović nije

željeladazaPobjedukomenta-

riše sudbinu prstena. U SMS

poruci, uputila je novinara Po-

bjede na nadležne institucije

koje, kako je istakla, posjeduju

svu potrebnu dokumentaciju o

prstenu.Sadrugestrane,načel-

nica kotorskog odjeljenja

UpraveMarijaPopovićnijedo-

zvolila fotografu Pobjede da

uradi njen portret koji bismo

koristili kao jednu od ilustraci-

ja ovog teksta.

JovanNIKITOVIĆ

AleksandarDajković