Table of Contents Table of Contents
Previous Page  10 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 10 / 48 Next Page
Page Background

10

Pobjeda

Nedjelja, 13. maj 2018.

Kultura

Arheološki predmet, star 2300 godina, zatvoren u sefu bivšeg Regionalnog zavoda za zašti

Prsten izronionakon

sedamgodina zaborava

PODGORICA

Masivni zlat-

ni ženski prsten, star 2300

godina, učijemjekamenuod

ahataugraviran likboginje

Artemide, već sedamgodina

zatvoren jeu sefubivšegRe-

gionalnog zavoda za zaštitu

spomenikakultureuKotoru.

Odkada jepronađenna ar-

heološkomlokalitetuCarine

uRisnu, sredinom2011. godi-

ne,malokoga je zaovovrije-

mevidio ili dodirnuo. Njego-

vavelikakulturna i

materijalnavrijednost nije

biladovoljnada stalnobude

podpažnjomodgovornihdr-

žavnih institucija.

Štaviše, novinaru Pobjede tre-

balo je više odmjesec dana go-

tovo svakodnevnog komunici-

r a n j a s o d g o v o r n i m

ustanovama, zapitkivanja i sla-

nja SMS-ova i mejlova da bi

saznao gdje se i kako u Crnoj

Gori čuva prsten iz helenistič-

kog perioda. Za njegovo depo-

novanje i čuvanje nije znala ni

aktuelna načelnica kotorskog

odjeljenja Uprave za zaštitu

kulturnihdobaraMarijaPopo-

vić, u čijoj kancelariji se nalazi

sef bivšeg Regionalnog zavoda

za zaštitu spomenika kulture?!

Tokomposjete kotorskompo-

dručnomodjeljenju,učetvrtak

10. maja, Popović je novinaru

Pobjede nezvanično objasnila

kakojenikopodolaskunaduž-

nost 2014. godine nije informi-

sao šta se čuva u sefu u njenoj

kancelariji. Tajne sefa otkrive-

ne su tek nakon interesovanja

Pobjede, odnosno nakon što je

Popović kontaktirala sa bivšim

rukovodiocima, između osta-

lih,isanekadašnjomdirektori-

com Regionalnog zavoda za

zaštitu spomenika kulture Ru-

žicomIvanović.

POTRAGA

Zlatniprstenponajboljepamte

jedino crnogorski i poljski ar-

heolozi, koji su, tokom višego-

dišnje zajedničke kampanje,

na Carinama pronašli i brojne

druge predmete od izuzetnog

istorijskogikulturnogznačaja.

Svi ovi predmeti, ni nakon 18

godinaistraživanja,nijesutraj-

no izloženi i prezentovani jav-

nosti. Najveći broj čuva se u

depoima Centra za konzerva-

ciju i arheologiju, u relativno

lošimuslovima i prijeti im, ka-

ko saznaje Pobjeda, kontinui-

ranopropadanje.

Prvu informaciju o tome da se

prstenuizgubiotragPobjedaje

dobila krajemmarta ove godi-

ne, kada je novinara kontakti-

rao jedan od arheologa koji su

2011. na lokalitetu Carine pro-

našli ovu autentičnu dragocje-

nost idrugevrijednepredmete

među ostacima kuće iz heleni-

stičkog perioda. Zahtijevajući

anonimnost, saopštio jeda ima

saznanjada jeprstennestao, te

da se među arheolozima priča

dajemoždaiukraden.Ispričao

je da su arheolozi prsten pre-

dali Regionalnom zavodu za

zaštitu spomenika kulture, čiji

su pravni sljedbenici od jeseni

2011. godine – Centar za kon-

zervaciju i arheologiju i Upra-

va za zaštitu kulturnih dobara.

Od tada mu se, kako je istakao,

izgubio svaki trag.

Nova direktorica Centra za

konzervaciju i arheologiju Bi-

ljana Brajović, koja je na duž-

nost stupila sredinom marta

ove godine, u nezvaničnom

razgovoru sa novinarom Po-

bjede saopštila je da nije upo-

znata sa deponovanjemi čuva-

njem prstena. Zamolila je da

pošaljemo pitanja, a nakon što

smo to učinili krajemmarta, 4.

aprila stigao je odgovor u ko-

jem Centar za konzervaciju i

arheologiju odriče bilo kakvu

povezanost sa zlatnim prste-

nom, upućujući nas naUpravu

za zaštitu kulturnih dobara.

Ponovo nezvanično, objašnje-

nonamjeda je tokomtransfor-

macije Regionalnog zavoda za

zaštituspomenikakulturedoš-

lo do diobe i da je veliki dio

imovine i arheološkog materi-

jala pripao Centru, a nešto i

Upravi zazaštitukulturnihdo-

bara. Međutim, zvanično ni

nezvanično niko nije umio (ili

nije htio) da objasni kako je

moguće da Uprava, kao admi-

nistrativni organ,moženekoli-

ko godina da deponuje i čuva

arheološkepredmete,odnosno

zlatni prsten iz helenističkog

perioda.

Prvi mejl, odnosno pitanja za

načelnicu područnog odjelje-

njaUpravezazaštitukulturnih

dobarauKotoru, poslali smo4.

aprila. Načelnica Popović javi-

la se SMS-om11. aprila i obavi-

jestila novinara Pobjede da je

na odmoru i da u Crnoj Gori

neće biti do 13. aprila. Od 13.

aprilado5.majaPopović jeno-

vinaru Pobjede nekoliko puta

obećalada ćeuštohitnijemro-

ku poslati odgovore o sudbini

zlatnog prstena, međutim, od-

govori nijesu stizali. Ključno

obrazloženje je bilo da s odgo-

vorima treba da se upozna Di-

rektorat za kulturnu baštinu

Ministarstva kulture. Novina-

ru Pobjede iz Ministarstva je

nezvanično saopštenodanika-

kve odgovore nijesu dobili od

Uprave, niti je praksa da daju

saglasnost na odgovore name-

dijska pitanja koja su upućena

tom organu. Konačno, nakon

višednevnih kontakata sa Mi-

nistarstvom, direktoricom

Uprave AnastazijomMirano-

vić i načelnicom izKotoraMa-

rijomPopović, odgovori su sti-

gli 4.maja.

- Zlatni prsten čuva se u sefu

nekadašnjeg Zavoda za zaštitu

spomenika kulture u Kotoru,

čiji pravni sljedbenici suUpra-

vazazaštitukulturnihdobara i

Centar za konzervaciju i arhe-

ologiju – saopšteno je iz po-

dručnog odjeljenja Uprave u

Kotoru.

Ističe se da je prsten depono-

van kao privremeno rješenje,

sa čime su upoznati Opština

Kotor i Ministarstvo kulture, a

svedokseneodabereizložbeni

prostor u kojem će se nalaz

prezentovati javnosti.

- Predlog Regionalnog zavoda

bio je da se prsten čuva u nad-

ležnoj opštinskoj ustanovi, s

obzirom da je pronađen na te-

ritorijiKotora–navodi seuod-

govorima kotorskog odjeljenja

Uprave za zaštitu kulturnih

dobara.

Nekoliko dana kasnije, načel-

nica Popović, uz posredovanje

Ministarstvakulture,dozvolila

je ekipi Pobjededana licumje-

sta fotografiše prsten. Nije

nam, doduše, dozvolila da pr-

sten snimimou sefu, većupro-

storiji za sastanke, na velikom

radnom stolu. Prsten je bio u

maloj plastičnoj kesici, a uz

njega je bio papirić ispisan tek-

stomnapoljskomjeziku, saos-

novnim podacima o datumu i

mjestu pronalaska. U vrhu ce-

duljice upisan je datum 27. jun

2011. godine, što jenajvjerovat-

nijevrijemekadajeprstenpro-

nađen.

NEDOSTATAKPROSTORA

Posljednji popis predmeta koji

se nalaze u Centru za konzer-

vaciju i arheologiju urađen je

od 27. novembra do 10. decem-

bra 2015. godine. Riječ je o

3.066nalazakoji su, od1973. do

2015. godine, deponovani na

konzervatorski tretman u ne-

kadašnji Republički zavod za

zaštitu spomenika kulture, Re-

gionalni zavod za zaštitu spo-

menika i Centar za arheološka

Prvu

informaciju

o tome da se

prstenu izgubio

trag Pobjeda je

dobila krajem

marta ove

godine, kada

je novinara

kontaktirao

jedan od

arheologa

koji su 2011.

na lokalitetu

Carine pronašli

ovu autentičnu

dragocjenost.

Zahtijevajući

anonimnost,

saopštio je da

ima saznanja da

je prsten nestao

Konzervator savjetnik i načelnik područnog odje-

ljenja Centra za konzervaciju i arheologiju u

Kotoru Boris Kustudić objasnio je za Pobjedu

da se zlatni prsten čuva u sefu bivšeg Regi-

onalnog zavoda, pod krovomUprave, zato

što Centar ne posjeduje sef za deponovanje

dragocjenosti.

- Sadašnja načelnica odjeljenja Uprave za

zaštitu kulturnih dobara nije ni znala

za prsten, jer je niko nije obavije-

stio. U odjeljenju Uprave rade

veoma mladi ljudi, koji isto tako

nijesu znali za taj prsten. Ja sam

saznao prije sedamdana da

je on u sefu, nakon što ste vi

pokrenuli to pitanje – kazao je

Kustudić.

On je istakao da niko nije imao

loše namjere, jer je prsten pronađen.

- Ne vjerujemda bi ga neko otuđio, pa sad, kada

ste vi pokrenuli to pitanje, tajno ga vraćao u sef –

kazao je Kustudić.

Prema njegovim riječima, takvom kulturnom

blagu nije mjesto u sefu.

- Jedina referentna ustnova koja može da čuva

kulturno blago, čak i naše eksponate koji se

nalaze po hodnicima, jeste institucija

kao opštinski, nacionalni muzej ili

arheološki muzej. Konačno treba

napraviti komisiju koja bi odlučila

koja bi ga adekvatna institucija

čuvala – kazao je Kustudić i

predložio da se na području

Kotora otvori arheološki muzej

u kojembi bilo predstavljeno

naše kulturno blago.

Kustudić:

Takvomkulturnom

blagunijemjestousefu

BorisKustudić

Zlatni prsten, sakamenomodahata i likomboginje

Artemide, koji potiče izhelenističkogperioda

Ceduljica saosnovnimpodacimaopronalaskuprstena

D. MALIDŽAN