Table of Contents Table of Contents
Previous Page  7 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 7 / 52 Next Page
Page Background

7

Pobjeda

Četvrtak, 10. maj 2018.

Društvo

Antifašizamjeamanet

mladimljudima

noodvijanastava.Studentimaje,

kako je dodao, omogućeno da

završe osnovne studije u traja-

nju od tri godine, dok master

okončavajuuPodgorici.

- Za sada je tako. Komplikovano

je malo organizovati tamo i ma-

ster, ali osnovnenikonećedovo-

diti upitanje – istakao je on.

MANJEBRUCOŠA

Senat UCG usvojio je prijedlog

da se, uključujući brucoše na

PravnimnaukamauBijelomPo-

lju, na UCG ove godine upiše

3.421student,dokihjeprošlego-

dinebiloneštoviše–3.556. Poje-

dineuniverzitetske jedinicesuu

prijedlozima za studijsku

2018/2019. smanjilebroj predvi-

đenih mjesta za brucoše, ali ne-

znatno. Jedino veće umanjenje

primjetno je na Fakultetu za tu-

rizam i hotelijerstvo koji će ove

godine upisati 120 brucoša, dok

ih jeprošlegodine traženo230. I

Filozofski fakultet je smanjio

broj budućihstudenata sa315na

280.Građevinski planiraovego-

dine da upiše 100 brucoša, a

prošle godine ih je bilo 120. Me-

talurškotehnološki fakultetupi-

saće105brucoša,aprošlegodine

ih jeplanirao 113. I naBiotehnič-

kom fakultetu je predviđeno da

seupišemanje studenata, prošle

ih jebilo 165, aove 155.NaFakul-

tetu dramskih umjetnosti je

predloženodaseprimi30stude-

nata, a lani ih je bilo 35. Filološki

je odlučio da otvori vrata za 365

brucoša, dok ih je prošle godine

bilo 350. Interesantno je da je

Muzička akademija predložila

povećanjebrojaupisanihbruco-

šazaosam.Upisaće36brucoša,a

prošle godine ih je bilo 28. Poje-

dinifakultetinijesumijenjaliod-

luku o upisu budućih studenata,

tako da je Arhitektonski predlo-

žio njih 50, kao i prošle godine.

Isto jeučinio i Ekonomski fakul-

tet koji će primiti 39 brucoša,

Elektrotehnički 330, Fakultet li-

kovnih umjetnosti 35, Fakultet

političkih nauka 160, Pomorski

fakultet 260, Fakultet za sport i

fizičko vaspitanje 120, Pravni fa-

kultet 240 i Prirodno-matema-

tički 230.

O prijedlogu broja studenata za

upis u prvu godinu osnovnih

studija, koji jeusvojioSenat, tre-

ba da se izjasni Upravni odbor

UCG,apotomiVladaCrneGore.

N.Đ.

PODGORICA

Za suzbija-

njepopulističkih idejava-

žan jeobrazovni sistem, ali

nenužno samopristup

obrazovanju, većpristup

kvalitetnomobrazovanju

jer, kakopokazuju istorijski

podaci, holokaust jepokre-

nuladržavakojapremapo-

pisu iz 1939. godinenije ima-

lanijednognepismenog

stanovnika–poručila je stu-

dentkinja i članicaMladih

antifašistaCrneGoreTijana

Vidaković.

Ona je na okruglom stolu

„Odoljeti populističkim po-

kretima“, koji je organizovan

juče u Skupštini Crne Gore

povodom9.maja,Danapobje-

de nad fašizmom, kazala da u

procesu građenja otpora pre-

ma populizmu važnu ulogu

igraju porodica, škola, okru-

ženje, ali imediji.

AMANET

- Antifašizam je amanet mla-

dim ljudima onih koji su za

njega život dali. Mladi mogu

dati izuzetandoprinosuborbi

protiv širenja populističkih

ideja. Međutim, treba ih

uključiti u adekvatne progra-

me i projekte, u okviru kojih

ćemoći da se čuju njihovi sta-

vovi – smatraVidaković.

Profesor na Filozofskom fa-

kultetuUniverzitetauNovom

Sadu docent dr Aleksej Kišju-

has, sociolog i kolumnista, na-

glasio je da populizam nije

ideologija.

- To je politička logika, način

nakoji semisli politika i način

na koji se ponaša u politici.

Populizampostavljapravapi-

tanja koja tište ljude, ali je

problems populizmomunje-

govim odgovorima – rekao je

Kišjuhas.

Kakojeilustrovao,desnipopu-

listi kažu: „Nemamo posao,

mora da su nam ga uzeli mi-

granti druge boje kože“, dok

lijevi kažu: „Siromašni smo,

moradanaspljačkajubankarii

tajkuni i eksploatišu kapitali-

sti“.

- Ili: „Ne ide nambiznis, mora

da nas pljačka država sa viso-

kimporezima i socijalnimda-

vanjima za neradnike“, kažu

liberalni populisti. Populizam

zapravo uzima naše nezado-

voljstvo i prenosi ga na nekog

drugog,markirajućidežurnog

krivca koji nijesmo mi sami,

zbog čega čini da se osjećamo

udobnije u sopstvenoj koži i

zato je tolikoprivlačan–obja-

snio jeKišjuhas.

OTPOR

Odoljeti se može jedino mili-

tantnim raskrinkavanjem i

suprotstavljanjem, što seneće

postići samo „dizanjem svije-

sti“ i seminarima nevladinih

organizacija.

- Sam Adolf Hitler rekao je:

„Jedina stvar koja je mogla da

sruši naš pokret bila je ta da su

naši protivnici odmah shvatili

njegove principe i da su još pr-

vog dana sa krajnjom brutal-

nošću srušili jezgro tog našeg

novogpokreta“.Da limi danas

imamo snage i volje da shvati-

moprincipemodernog,desni-

čarskog,etnonacionalističkog,

klerofašističkog populizma i

da li imamo hrabrosti da ga

srušimo–upitao jeKišjuhas.

PoslanicaDemokratskeparti-

je socijalista uSkupštini Alek-

sandraVuković istakla je da je

ključ za rješavanje problema i

osvješćivanja mladih ljudi u

obrazovnomsistemu.

- Treba da kažemo veliko ne

svimfašističkimideologijama

– ne spomeniku koji personi-

fikuje fašiste, ne svakom obli-

ku fašizma u Crnoj Gori – ka-

tegorična jeVuković.

Crnogorski identitet i menta-

litet grade se, kako je kazala,

podsjećanjem na važne anti-

fašističke istorijske ličnosti i

događaje. Međutim, kako je

dodala, samu riječ fašizamne

treba olako koristiti.

- Za mene je fašizam negirati

drugoga. Ideal crnogorske dr-

žave zamene je trenutak kada

ćemo prestati da kvalifikuje-

mo jedne druge izdajnicima

zato što suSrbi ili „novočovje-

cima“, kako nazivaju nas koji

se osjećamo kaoCrnogorci, ili

slične diskreditacije i ponaša-

nja koja su svakako diskrimi-

natorska, ali ne nužno i faši-

stička. Treba da budemo

oprezni kada upotrebljavamo

riječ fašizam i kvalifikujemo

nekesituacijeunašoj stvarno-

sti –naglasila jeVuković.

J.B.

značajno pomagati gradnju

stambenih jedinica.

PENZIONERI

Ministarjenaglasiodajezafinan-

siranje penzijskog sistema u ovoj

godini, Zakonomo budžetu Crne

Gore za 2018. godinu planirano

oko 432miliona eura, dok je soci-

jalni program za penzionere i u

ovoj godini predviđen na nivou

prethodne godine.

Predsjednik Skupštine Saveza

udruženja penzionera Crne Gore

BrankoVešović jeotvarajući sjed-

nicu kazao da je saradnja sa nad-

ležnim organima na liniji očuva-

nja i unapređenja životnog

standarda tokom prošle godine

bila na objektivno mogućem ni-

vou. On je naglasio da je posljed-

nju penziju primilo 127.294 pen-

zionera od toga van granica Crne

Gore živi 9.377.

- Pored izmirivanja zakonskih

obaveza penzioneri su imali real-

numaterijalnu pomoć Vlade, od-

nosno resornih ministarstava i

FondaPIO- kazao jeVešović.

On je naveo podatak da je uCrnoj

Gori dominantno učešće staro-

snih penzionera 54,5 odsto, broj

korisnika invalidskih penzija 19,4

odsto, dok je porodičnih penzio-

nera 26,1 odsto.

- Poznato je da je uCrnoj Gori za-

posleno 179.035 osoba, što znači

da 1,7zaposlenihdolazi na jednog

penzionera.Dabipenzionisistem

bio održiv, taj odnos bi trebao da

bude tri zaposlenana jednogpen-

zionera - istakao jeVešović.

Onjeporučioda jenjihovosnovni

zadatakdaistrajudapenzijebudu

između63do65odstoodprosječ-

ne zarade.

Na Skupštini je razmatran i usvo-

jenplanradakao i finansijski plan

za ovu godinu kao i izvještaj za

prošlu godinu.

N.K.

PODGORICA

Odbor zapoli-

tički sistem, pravosuđe i upra-

vuobjavio je juče javni poziv

za izbor četiri članaSudskog

savjeta iz redauglednihprav-

nika.

Kandidat trebada ima15godina

radnog iskustva na pravnimpo-

slovima, da uživa lični i profesi-

onalni ugled i da nije osuđivan

zakrivičnadjelakojačinesudije

nedostojnim za obavljanje su-

dijske funkcije.

Rok za prijavljivanje kandidata

je15danaodraspisivanjajavnog

poziva.

Sudski savjet ima 10 članova, na

čijem čelu je predsjednica Vr-

hovnog suda. Člansavjeta jemi-

nistar pravde. Četiri člana bira

Konferencija sudova, a četiri

Skupština Crne Gore. Parla-

ment bira članove Savjeta iz re-

da uglednih pravnika dvotre-

ćinskom većinom, a njihov

izborjeneizvjestanzbogneuče-

stvovanja opozicije u radu

Skupštine. Mandat sadašnjem

sastavu Sudskog savjeta ističe 2.

jula.ProšlesedmiceuCrnojGo-

ri bila je delegacija Venecijan-

ske komisije kako bi u razgovo-

ru sa našim zvaničnicima i

predstavnicimaopozicijepoku-

šala da pomogne da se dođe do

kompromisakojimbiseizbjegla

blokada Sudskog savjeta. Pri-

jedlog će predstaviti najkasnije

do kraja mjeseca. S obzirom na

opseg nadležnosti Sudskog sa-

vjeta blokada rada ovog tijela

prijetidaugroziifunkcionisanje

sudskog sistema.

K.K.

PovodomDana pobjede nad fašizmomorganizovan okrugli sto u Skupštini Crne Gore

Objavljenpozivza izbor

četiri članaSudskog savjeta

Dan pobjede i Dan Evrope

obilježeni su juče manife-

stacijama ispred sjedišta

Delegacije Evropske unije

u Podgorici.

- Sloboda, sigurnost i soli-

darnost na kojima počiva

Evropska unija utkani su u

crnogorsko viševjekovno

trajanje zasnovano na mul-

tikulturalnosti, multikonfe-

sionalnosti i multietničnosti

- kazao je ministar kulture

Aleksandar Bogdanović.

Istakao je da se simbolika

9. maja širi na sva pregnu-

ća evropskog zajedništva

kao dokaz da bez jedinstva

u velikoj i plemenitoj ideji

nema suštinskog civilizacij-

skog napretka.

Ambasador Evropske unije

u Crnoj Gori Aivo Orav

kazao je da je Dan Evrope

najuspješniji mirovni pro-

jekat u svijetu i da se slavi

mir, jedinstvo, demokratija

i prosperitet.

- Slavimo naše zajedničke

vrijednosti, vjeru u demo-

kratiju i ljudsko dostojan-

stvo - rekao je Orav.

DanEvrope

Generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista

Crne Gore Dragan Mitov Đurović poručio

je da antifašizam treba da promovišemo

djelima.

- Pitali su dijete za Titovu sliku, odnosno zna

li ko je na slici. Odgovorio je: „Ne znam ko je

na slici, ali ja, nastavniče, znam ko je Čiča“. Ne

treba da nambudu usta puna antifašizma,

nego djela. Fašizam je najveći primitivizam i

najveće zlo čovječanstva. I moramo govoriti

o tome jer je mnogo prisutniji nego što vidi-

mo – rekao je on.

NeznakojeTito,aliznakoje„Čiča“

Profesorka sociologije i prodekanka za nauku i međunarodnu

saradnju na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore

docent dr Biljana Maslovarić opisala je na primjeru narodnog

heroja Ljuba Čupića da studenti posjeduju izvjesno neznanje o

istorijskim ličnostima.

- Jedno ovogodišnje istraživanje među studentskompopula-

cijompokazalo je da manje od pola ispitanih sa Filozofskog

fakulteta ne zna ko je Ljubo Čupić. Istraživanje je pokazalo i da

30 odsto nije znalo što predstavlja antifašizam. Na Filozofskom

fakultetu, na kome se, između ostalog, školuju budući istoričari,

sociolozi, pedagozi, učitelji 34 odsto studenata nije znalo kada

se razvio antifašizam – navela je Maslovarić.

Polovinastudenatane

znakojeLjuboČupić

MLADIMORAJUBITIUKLJUČENI:

Saokruglog stola

ZAJEDNODOPRAVIHVRIJEDNOSTI:

Svečanobilo i uDelegaciji EUuPodgorici

Jedan od fakulteta koji je pribjegao umanjenju broja studenata prve

godine jeste i Medicinski fakultet, koji je predložio da na Visokoj

medicinskoj školi prime 50 brucoša, a ne 70, kako je to bilo prošle

godine. Dekan ove ustanove Goran Nikolić pojasnio je za Pobjedu

da su to učinili kako bi kroz rad umanjimgrupama poboljšali kvalitet

nastave na ovom studijskomprogramu.

- Ne remetimo time ništa jer to nije značajno smanjenje. Uprava UCG i

Senat su odobrili naš prijedlog – kazao je on.

Na medicini, s druge strane, planiraju da upišu 40 brucoša, što je na

prošlogodišnjemnivou iako im licenca omogućava prijem80. Nikolić

je kazao da se na ovom fakultetu uprkos tome stalno upisuje oko 40

studenata, jer im kapaciteti ne dozvoljavaju drugačije.

- Imamo kliničke vježbe i ne možete pored pacijenta koji je bolestan

dovoditi više od pet studenata u grupi. Imamo odobrenje Vlade da u

grupama može da ih bude toliko – kazao je on.

Jedan od razloga zbog kojeg, kako dodaje, nije moguće povećati broj

upisanih jeste i taj što njihovi saradnici, odnosno asistenti su u dopun-

skomodnosu sa UCG.

- Oni ne mogu cijeli dan da drže vježbe, već samo nekoliko sati. Tako

da su to limitirajući faktori koji nas ograničavaju u broju studenata –

kazao je on.

Manjebrucošaina

Visokojmedicinskoj školi

li da je ova populacija visoko u agendama

edovne