Table of Contents Table of Contents
Previous Page  7 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 7 / 48 Next Page
Page Background

7

Pobjeda

Srijeda, 9. maj 2018.

Društvo

Nacionalna istorija

morada ima

pravomjestou

udžbenicima

PODGORICA

–Jedanod

važnihzadatakaobrazov-

nog sistema jedauprogra-

mimanađepravomjestoza

nacionalnu istoriju jerna-

rodnosolobodilačkaborba

(NOB) i borbaprotiv fašiz-

ma jedan jeod segmenata

koji nijesudovoljnoobrađi-

vani, smatrapotpredsjedni-

caSUBNOR-a i antifašista

CrneGoreBrankaNikezić.

Našadržava, ističeonauinter-

vjuu Pobjedi povodom9. maja

Danapobjede, uradila jemno-

gonapromocijiantifašističkih

vrijednosti, koje su , dodaje,

proklamovaneiusvimsistem-

skimdokumentima.

POBJEDA:

Odrasli stena

temeljima antifašizma, kćer

stenarodnogheroja, aktivna

ste sudionicadruštveno-po-

litičkih tokovaCrneGore...

Iako jemodernaCrnaGora

poniklaupravonavrijedno-

stima antifašizma, svjedoci

smo, takoreći, svakodnevnih

javnih fašističkih istupa. Ka-

ko smodošli do toga?

NIKEZIĆ:

Tačnojedasveno-

simo iz porodice. Antifaši-

zam je bio i ostao sadržaj i

vrijednost mog postojanja.

Dugo sam u društveno-poli-

tičkom životu našeg društva.

Nekako prirodno i spontano,

nekako neusiljeno, uvijek

sam imala pred sobom mog

oca. I to još traje.

Na svenapade fašizmakoji se

i danas, u 21. vijeku, prečesto

pojavljuju, ne mogu biti rav-

nodušna. A, kako smo došli

do toga? Tvrdim, prevelikom

tolerancijom, nereagova-

njemna prve pojave, nesank-

cionisanjem,prevelikom„de-

mokratijom“.

POBJEDA:

Zašto se faši-

zam„povampirio“naBal-

kanu, pa i uCrnoj Gori?

NIKEZIĆ:

Balkan?Iniječudo...

Crna Gora? To je druga priča.

Zar i u Crnoj Gori, rekla bih.

OnaCrnaGora,primjerusvije-

tu za borbu protiv fašizma. Zar

je moguće? Kako povampireni

fašizampostoji uCrnojGori?O

tempora, omores...

POBJEDA:

Koliko jenaša

država, apogotovo, nakon

povratkanezavisnosti

2006. godine, uradilana

promociji vrijednosti anti-

fašizma?

NIKEZIĆ:

Uradila je mnogo.

Jer Crna Gora je zemlja lider

u regionu u promociji antifa-

šizma i protiv je svih pošasti i

retrogradnihpojavakojefaši-

zamnosi. Naša država počiva

navrijednostimaantifašizma

i to je proklamovano u svim

sistemskimdokumentima.

POBJEDA:

Koliko su insti-

tucije spremne i sposobne

da seuhvateukoštac sa ide-

olozima i promoterima fa-

šizmakodnas? Smatrate li

da jekrozobrazovni sistem

dovoljnoukazanona značaj

i tekovinenarodnooslobo-

dilačkog rata i sveono što

onpredstavlja?

NIKEZIĆ:

Revidiranje istori-

je, nacionalno pomirenje,

spomeniciratnimzločincima

–temesuzanadležneinstitu-

cije i službe. Njihov posao je

ozbiljan, odgovoran, pred dr-

žavomi narodom.

Obrazovni sistem je trpio

mnoge reforme i eksperi-

mente. U tom hodu izgubilo

se i mnogo značajnih detalja.

Jedan je i nalaženje pravog

mjestazanacionalnuistoriju,

generalno. NOB i borba pro-

tiv fašizma jedan je od se-

gmenata koji nijesu dovoljno

obrađivani. Za očekivati jeda

se tome posvetimo.

POBJEDA:

Što je zaVas an-

tifašizam?

NIKEZIĆ:

Način pravilnog

razmišljanja za svakog infor-

misanog, obrazovanogčovje-

ka, posvećenogsvojoj državi i

njenoj istoriji. Poštovanje

prošlosti i istorije ovog naro-

da mora iznjedriti antifaši-

zam. Sve pod uslovom da se

ne „hranimo“ pogrešnom li-

teraturom...?!

POBJEDA:

Potpredsjedni-

ca steSUBNOR-a i antifaši-

sta. Imate li dovoljnupo-

dršku institucija i države,

ali imedija, zamisijupro-

mocije antifašističkihvri-

jednosti?

NIKEZIĆ:

OrganizacijaSUB-

NOR-a i antifašista Crne Go-

rejepotpunoposvećenasvim

vrijednostimaCrneGore kao

nezavisne države. Sinergija

sa državnimorganima na za-

vidnomjenivou.Predsjednik

države, Vlada, ministarstva,

institucije i državni organi

dio su naših usaglašenih pro-

gramskih načela. Jednom ri-

ječju, za poštovanje i svaku

pohvalu.

Mediji?Različitoi rijetkotre-

tirajunaše teme. Programske

šemesudalekoodpoželjnog i

potrebnog za edukaciju i dje-

ce i odraslih. To bi bio način

da se prevaziđu i emancipuju

mnogi stavovi koji nas dijele

na fašiste i antifašiste.

Zar tonije značajnamisija?

K.KRSMANOVIĆ

PODGORICA

- Inspekcija za

zaštitukulturnihdobarado-

bila je tek4.maja inicijativu

zanadzor radilištauokviru

memorijalnogkompleksa

CrkveSvetogaNikolajauUl-

cinju i dokraja sedmice ima-

će rezultate– saopšteno je

Pobjedi.

Crnogorski pokret upozorio

je još 27. aprila na devastaciju

memorijalnogkompleksaove

crkve na Meterizima, u Ulci-

nju, odakle su najavili i da će

podnijeti krivičnu prijavu

protiv Srpske pravoslavne cr-

kve uCrnoj Gori.

- Crkva Sv. Nikolaja je obnov-

ljena 1890. godine na temelji-

ma stare crkve i posvećena je

poginulima za oslobođenje

Ulcinja od Turaka. U njenom

dvorištu je za svakog poginu-

log oslobodioca posađena

jedna maslina. Sječom tih

maslina od strane SPC oskr-

navljena je njihova herojska

pogibija i izvršen najbesra-

mniji zločin nad njihovom

žrtvom, na sjećanje njihovih

porodica i, konačno, nad svi-

jetlim trenucima herojske,

slobodarske, crnogorske isto-

rije–poručili su tada izCrno-

gorskog pokreta.

Protojerej ulcinjski Siniša

Smiljić, kako su saopštili iz

Crnogorskog pokreta, rekao

je da je maslinjak u dvorištu

posiječenkakobi senanjego-

vommjestupodigla svetosav-

ska dvorana. Oni su upozorili

da i ovaj činpotvrđujedaSPC

zatire crnogorsku istoriju,

uništava kulturne spomenike

od prvorazrednog značaja,

zaštićenekaokulturnodobro,

da bi se u Crnoj Gori nasilno

utemeljilo svetosavlje.

N.K.

PODGORICA

–Otpuštena

nastavnicaOsnovne škole

,,ŠtamparMakarije“Mirjana

Vidaković, koja jenedavno

ostalabezposla zbogneovla-

šćenog iznošenjadijela raču-

narskeopreme izoveustano-

ve, najavila jeda ćedanas

organizovati štrajkglađuu

dvorištu škole, apotomće,

kako je rekla, protestovati i

ispredzgradeVlade.

Kada je vršiteljka dužnosti di-

rektorice ove škole Milica

Stanković, nakon okončanog

disciplinskog postupka protiv

nastavnice, donijela odluku da

joj se uruči otkaz zbog teže po-

vrede radne obaveze, Sindikat

prosvjete je u ime Vidaković

pokrenuo tužbu pred podgo-

ričkim Osnovnim sudom, jer

smatra da je otpuštena mimo

zakona. Nastavnica je juče

ispričala za Pobjedu da je roči-

šte u ovomslučaju zbog preop-

terećenosti sudija raznim

predmetima zakazano tek za

jesen, zbog čega negoduje.

-Tražila sami hitanprijemkod

premijera Duška Markovića,

ali ništa od toga. Zato ću danas

nakonštrajkaglađu ispredško-

le, gdje će mi se pridružiti gru-

pa roditelja i bivših đaka, poći i

do Vlade. Očekivala samod in-

stitucija da ću dobiti zaštitu jer

sampodmetanjimadovedenau

ovu situaciju– rekla je ona.

Kaže da će naknadno odlučiti

kada će prekinuti štrajk glađu.

Istakla je, takođe, da je sporno

što je vršiteljka dužnosti direk-

toriceove škole, nakonšto joj je

uručila otkaz, zaposlila bez

konkursa na njeno mjesto

određenunastavnicu.

Stanković, s druge strane, tu ne

vidi nikakav problem. Ona je

rekla zanaš list da je tačnoda je

angažovala zamjenu i da nije

potrebno da raspisuje konkurs

iz razloga što to radno mjesto

nije upražnjeno.

-Ako jeupražnjeno radnomje-

sto, odmah treba da se raspiše

konkurs. Ovo mjesto je trenut-

no slobodno, ali nije upražnje-

no. Kad jenekoodsutan, vimo-

rate dovesti zamjenu, a po

zakonu imate pravo tri puta da

date nekome ugovor namjesec

dana. Zamjena je tu dok se ne

okonča sudski postupak...

Možda će sudVidaković vratiti

na posao - pojasnila je ona.

Nastavnica je otpuštena uz

obrazloženje da je počinila težu

povredu radne obaveze iz člana

47 stav 1 tačka7Granskogkolek-

tivnog ugovora za oblast pro-

svjete - nesavjestan odnos pre-

ma imov i n i po s l odavc a .

Vidaković je negirala tvrdnje da

je iznošenjem računara iz škole

izazvala stopiranje nastave na

bilo koji način jer kaže da se de-

šavadaumreži čestone rade če-

tiridošestkompjutera.Kazalaje

da je tačno da je krajem januara

iznijela dio računarske opreme

iz škole, ali da je to učinila samo

kako bi sačuvala podatke koji su

joj ranije nestajali.

N.Đ.

a rješenja iz Evrope

lada

savjet

Moždabi

rješenje

mogao

biti „lex

individualis“?

Redovni profesor Pravnog fa-

kulteta Univerziteta u Beogra-

du i član rukovodstva Evrop-

skog pokreta Srbije dr Stevan

Lilić, komentarišući moguću

blokaduradaSudskogsavjeta,

kazao je da ako se dođe u situaciju iz koje se nemože izaći ni

pravno, ni politički, neophodna jevanredna intervencija.

-Akonemožedaseriješiovopitanje,ondamoradasenapravi

poseban organ ili postupak „lex specialis“, odnosno zakon za

jednokratnuupotrebu „lex individualis“. Na taj način je riješe-

nopitanje izbornekrađeuSrbiji 1996. godine– rekao jeLilić.

„Lexindividualis“,premanjegovimriječima,imafunkcijupoje-

dinačnepravnenorme, ali jeuformi zakona.

- Lakše jereći negosprovesti udjelo, ali imamokapacitetekoji

trebadasjednuidetaljnorazmotresvemogućnosti–kazaoje

Lilić i dodaoda jepolitičkavolja, svakako, potrebna.

državi, sa preporukama izaći

do krajamaja ili početka juna.

Naglasioje idase institucijene

smiju ostavljati u „bezvazduš-

nomprostoru“.

- Sudski sistem je živi organi-

zam od 1.700 zaposlenih,

100.000 predmeta... Možemo

li zamisliti danukomevišene-

ma suđenja i postoji „besudna

zemlja“? Ta situacija nije mo-

guća iz razloga funkcionisanja

cijele sudske grane vlasti –

istakao jeVukčević.

J. B.

Vidaković najavila da

će štrajkovati glađu

Otpuštena nastavnica danas protestuje

Potpredsjednica SUBNOR-a Branka Nikezić povodomDana pobjede

Revidiranje istorije, nacionalno pomirenje,

spomenici ratnimzločincima – teme su za

nadležne institucije i službe. Njihov posao

je ozbiljan, odgovoran, pred državom i

narodom – poručila je Branka Nikezić

Poštovanje prošlosti

i istorije ovog naroda

mora iznjedriti

antifašizam. Sve pod

uslovomda se ne

„hranimo“ pogrešnom

literaturom...

Nadležni još bez reakcije na devastacijumemorijalnog kompleksa Crkve Svetoga Nikolaja u Ulcinju

Nezna se imaju li graditelji dozvolu

MirjanaVidaković

BrankaNikezić

Radulović:

Visoko

podignuta

ljestvica

Senator Državne revizor-

ske institucije i potpred-

sjednikUdruženjapravnika

drBranislavRadulovićpod-

sjetio je da smo upravo na

prijedlog Venecijanske ko-

misije i Ustavnog odbora

2013. ušli u izmjeneUstava.

- Htjeli smo depolitizaciju

sudstva, da dva poslanika

uklonimokaodirektnepoli-

tičke aktere iz Sudskog sa-

vjeta, da smanjimo uticaj

predsjednika Vrhovnog

suda. I rekli smo da su po-

trebnedvijetrećine.Možda

je tozanašedruštvosuviše

visoko podignuta ljestvica

–kazao jeRadulović.

Inspekcija jošnije

utvrdilako jeSPC

dozvolio radove

Crkva je obnovljena

1890. na temeljima

stare i posvećena

je poginulima za

oslobođenjeUlcinja

odTuraka