Table of Contents Table of Contents
Previous Page  5 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 5 / 48 Next Page
Page Background

5

Pobjeda

Srijeda, 9. maj 2018.

Ekonomija

orske i kineske vlade o privredno-tehničkoj saradnji

rđevićaTari 5,2miliona

PODGORICA

Marina

Bar je prvi kvartal tekuće

godine završila u plusu

129.400 eura, što je

17.000 eura bolji rezultat

nego u istomperiodu

prethodne godine.

Prihod je bio 297.170, a

rashod 180.600 eura.

M.P.M.

MarinaBar uplusu

129.000eura

Oemisiji

obveznica

28.maja

PODGORICA

Univerzal kapi-

tal banka zakazala je skupštinu

akcionara za 28. maj tekuće

godine. Na dnevnom redu je

donošenje odluke o emisiji

korporativnih obveznica, ali se

ne navodi u kojoj vrijednosti.

Odlučivaće se i o ukidanju

prava preče kupovine posto-

jećim akcionarima, ali i poslo-

vanju banke za prošlu godinu i

izvještaju revizora.

M.P.M.

Univerzal kapital banka zakazala skupštinu akcionara

- Studiju izvodljivosti rekonstrukcije

Mosta je, na osnovu sporazuma o pri-

vredno-tehničkoj saradnji potpisanog

umaju prošle godine, izradila kineska

kompanija CCCC i predala kineskom

ministarstvu trgovine na veri ikaciju,

nakon čega će biti dostavljena i crno-

gorskoj Vladi - navodi se u saopštenju.

Studija izvodljivosti je pokazala da

prvobitno opredijeljenih 2,6miliona

na osnovu sporazuma iz prošle godi-

ne neće biti dovoljno za rekonstruk-

ciju Mosta, zbog čega su kazali da

su spremni da opredijele 2,6miliona

eura i da sa VladomCrne Gore potpi-

šu novi sporazum. Simović je zahva-

lio na dodatnoj donaciji i kazao da ga

raduje velika pažnja koju je kineska

Vlada posvetila rekonstrukciji Mosta

na Đurđevića Tari.

S. P.

PODGORICA

Parlament je

odUstavnog suda zatražio

šestmjeseci kakobi Zakono

zaradamau javnomsektoru

udijelukoji seodnosi na

određivanjekoeficijenata

skupštinske službe i dodatak

nanjihove zaradeusaglasio

saUstavom.

Ovodrugi put daparlament

odUstavnog suda traži šest

mjeseci da ispravi greške. U

martuove godine je tozatra-

žio i uvezi saZakonomopo-

rezunanepokretnosti.

GRUPAD

Ustavni sud je nedavno pokre-

nuo ocjenu ustavnosti člana 17

stav 6 i člana 22 stav 2Zakona o

zaradamazaposlenihu javnom

sektoru kojim je ostavljeno

Skupštinidasamaodređujeko-

eficijente i dodatak na zaradu

skupštinskih činovnika, što je

izuzetak od ostalih zaposlenih

u javnom sektoru. Nakon toga

je parlament odUstavnog suda

zatražio pola godine da isprave

greške. To znači da će u nared-

nihpolagodinebiti predložene

promjene člana 22 stav 2 ovog

zakona kojima je predviđeno

da koeficijenti koji važe za sve

ne važe za zaposlene u službi

Skupštine koji su raspoređeni

na radnim mjestima iz grupe

poslova D, u koju spadaju sa-

mostalnisavjetnici,šefovikabi-

neta, inspektori, načelnici, ru-

k o v o d i o c i , s amo s t a l n i

referenti, namještenici.

DODATAK

Unarednih pola godine takođe

će morati sa Ustavom da se

uskladi i stav šest člana 17 ovog

zakonakoji definišedodatakza

obavljanje poslova na određe-

nim radnim mjestima. Za sve

službenike propisano je da do-

datak može biti do 30 odsto

osnovne zarade, osim za skup-

štinske činovnike, kojima visi-

nu dodatka određuje radno ti-

jelo Skupštine nadležno za

administrativna pitanja, na

predlog generalnog sekretara

Skupštine, polazeći od budže-

tomplaniranih sredstava“.

Zakon o zaradama zaposlenih

u javnomsektorudo sadamije-

njandvaputa-2016.susmanje-

ni koeficijenti, a2017. zaradeza

jedanodstou grupi A, B, C.

POREZ

Krajem marta parlament je,

kako je Pobjeda takođe pisala,

tražio od Ustavnog suda šest

mjeseci kakobi poreskestopeu

Zakon o porezu na nepokret-

nosti usaglasio sa Ustavom. To

znači da bi uskoro trebalo da

budu predložene promjene

članova 9a, 9b, 9d stav 2 alineja

3, 9e, 9f i člana10stav4ovogza-

kona kojima su definisane ra-

zličite poreske stope uvećanja

poreza u zavisnosti od korišće-

njanepokretnostiioslobađanje

od plaćanja poreza. Ustavni

sud je u decembru prošle godi-

ne pokrenuo postupak za pro-

cjenuustavnostispornihčlano-

va zakona.

- Ustavni sud je ocijenio da je

zakonodavac - propisujući po-

resku stopu od tri do pet odsto

tržišne vrijednosti poljopri-

vrednog zemljišta koje se ne

obrađuje, u visini od 5 do 5,5

odsto tržišne vrijednosti ugo-

stiteljskog objekta koji se kori-

sti suprotno turističkoj namje-

ni definisanom planskim

dokumentom, u visini do 150

posto za građevinsko zemljište

koje nije privedeno namjeni u

skladu sa planskim dokumen-

tom, osim za ono namijenjeno

za izgradnju privrednih obje-

kata i onih namijenjenih za da-

lju prodaju, za koje se, nakon

isteka roka od pet godina od

usvajanja planskog dokumen-

ta,utvrđujeporeskastopaodtri

do pet odsto vrijednosti nepo-

kretnosti, kao i uvećanu pore-

sku stopu za objekat koji je iz-

građen suprotno zakonu, a koji

se ne koristi u skladu sa namje-

nom predviđenim planskim

dokumentom - vlasnicima u

suštini nametnuo način kori-

šćenja njihove nepokretnosti i

ograničio pravo svojine na na-

čin koji nije u saglasnosti sa

Ustavom - navedeno je tada u

obrazloženju Ustavnog suda i

ističedajeosporenimodredba-

ma omogućeno neproporcio-

nalnomiješanje države upravo

vlasnika nepokretnosti.

- Nametnut je pretjeran teret

da bi se osigurao prihod od

ovog poreza, bez razumnog i

objektivnogopravdanjačimeje

zanemaren princip saglasnosti

zakona s Ustavom koji obave-

zujezakonodavcadavodiraču-

na o vrijednostima zajamče-

nim Ustavom. Ovlašćenje za

uređivanje načina ostvarivanja

Ustavom zajamčenih prava, pa

i prava na mirno uživanje imo-

vine, po ocjeni Ustavnog suda

ne daje ovlašćenje zakonodav-

cu da to pravo derogira, odno-

snodauvede takvaograničenja

kojima ukida suštinu zajamče-

nog prava ili da ga pretvori u

svoju suprotnost - navodi se u

obrazloženju suda.

Očekuje se da parlament usko-

ro izađe sa prijedlozima izmje-

na i obazakonauskladi saUsta-

vom.

M.P.M.

Skupština traži šest mjeseci da ispravi greške u Zakonu o zaradama u javnomsektoru

Parlament nemože sam

daodređujekoeficijente

ki saobraćaj i lučko-pretovarne usluge

ima

va

ra–kazao jeKlisićPobjedi.

On dodaje da će radnici Port of

Adrije nakon ove odlukeUstav-

nog suda imati manja prava ne-

goštosu ihdosada imali ukom-

paniji.

- Šta ima da nas štiti nakon ove

odlukeZakonaoradukojijebu-

kvalno smiješanzamnoge stva-

ri. Sada nemamo ni kolektivni

ugovor, ni granski kolektivni

ugovor, ništa nemamo i mi smo

ti prepušteni ne znam kome –

upozorio jeKlisić.

Građansko odjeljenje Vrhov-

nog suda ocijenilo je prošle go-

dine da se kolektivni ugovor

Luke Bar od februara 2009. go-

dine ne može primjenjivati na

prava, obaveze i odgovornosti

Predsjednik Sindikata

lučkih radnika Luke Bar

Vladimir Obradović juče

nije želio da komentariše

odluku Ustavnog suda jer

nije imao uvid u nju. On je

podsjetio da u ovombar-

skompreduzeću postoji

kolektivni ugovor.

- Ušli smo u proces prego-

vora za donošenje novog

kolektivnog ugovora, sad

šta ćemo dogovoriti u

donošenju novog kolek-

tivnog ugovora to ćemo

vidjeti, u svakom slučajumi

želimo da osnažimo prava

zaposlenih, menadžment

će vjerovatno tražiti da

nam ih umanje, pa ćemo

se, iskreno se nadam, naći

negdje na sredini – kazao je

Obradović.

ULuciBar

pregovaraju

onovom

kolektivnom

ugovoru

zaposlenih Kontejnerskog ter-

minala i generalnih terete

(KTGT), odnosno Port of Adri-

je, nakon 30. septembra 2010.

godine.

Građansko odjeljenje Vrhov-

nog suda je saopštilo i da se na-

konprestankavaženjakolektiv-

nog ugovora i do zaključenja

novognaprava, obaveze i odgo-

vornostizaposlenihukompani-

ji Port of Adrija neposredno

primjenjuje Granski kolektivni

ugovor za pomorski saobraćaj i

lučko-pretovarne usluge.

Turski Global Ports je novem-

bra 2013. godine kupio 62 odsto

državnih akcija u tadašnjem

KTGT-u za osammiliona eura.

S.POPOVIĆ

PODGORICA

Rezultati

mjerenjaparametarau

mobilnimmrežama, koje

jeuradioEKIP, pokazali

suvisok stepenkvaliteta

usluge, saopšteno je iz te

institucije.

- Utvrđeno je da je dostu-

pnost servisa prenosa po-

dataka na visokom nivou u

gradovima i nešto slabiji

duž putnih pravaca, što je

očekivano imajući u vidu

konfiguraciju terena - rekli

su predstavnici EKIP-a i

dodali da rezultati mjere-

nja brzine prenosa podata-

ka pokazujuvelike brzineu

oba smjera, koje su upore-

dive sa brzinama na fik-

snimlokacijama.

- Prosječna brzina prenosa

podataka prema korisniku

u gradovima je iznosila

30,45 megabita u sekundi

(Mb/s) u mreži M-tel, 43,3

Mb/s kodCrnogorskog Te-

lekoma, odnosno55,2Mb/s

u mreži Telenora. Na put-

nim pravcima prosječna

brzina je iznosila 19,95

Mb/s kod M-tela, 32,45

Mb/s u mreži Telekoma, a

24,6Mb/sumrežiTelenora

- navodi se u saopštenju.

Prosječna brzina prenosa

podataka od korisnika,

uplinkugradovima je izno-

sila je 16,95 Mb/s u mreži

M-tela, 34,66Mb/s umreži

Telekoma, odnosno 37,53

Mb/s umreži Telenora. Na

putnim pravcima prosječ-

na brzina je iznosila 11,77

Mb/s u mreži M-tela, 23,9

Mb/s u mreži Telekoma,

odnosno 17,8Mb/s u mreži

Telenora - kazali su iz

EKIP-a.

S.P.

Agencija za elektronske komunikacije objavila rezultatemjerenja umobilnimmrežama

Zadovoljni brzinominterneta

SkupštinaCrneGore

MarinaBar

Ustavni sud

je nedavno

pokrenuo ocjenu

ustavnosti članova

17 i 22 Zakona

o zaradama

zaposlenih u

javnomsektoru,

kojim je ostavljeno

Skupštini da

sama određuje

koe cijente za

svoje činovnike

LukaKlisić

VladimirObradović