Table of Contents Table of Contents
Previous Page  9 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 9 / 48 Next Page
Page Background

9

Pobjeda

Društvo

Ponedjeljak, 7. maj 2018.

Slikar Rajko Todorović Todor u „Živoj istini“

podsjetio na istorijske činjenice

UjakAdolfaHitlera

1931. postavioploču

nabudvanskezidine!

PODGORICA

I dokkonač-

nopričao spornimbilbordi-

mauBudvi nedobije epilog,

predsjednikžirija zadodjelu

Trinaestojulskenagrade, sli-

karRajkoTodorovićTodor,

gostujući u ,,Živoj istini“na

TVPrva, ukazujenavažne

istorijske činjenicekojepo-

jedini hoćepošto-potodaos-

pore.

–Tapločanabudvanskezidine

postavljena je 1931. godine.

BanKrulj,kojijeproglašenpo-

časnim građaninomBudve, je

postavio tuploču. BanKrulj je,

inače, rođeni ujak Adolfa Hi-

tlera, njegovo djelo je najpri-

mitivniji rasizam. Ja pozivam

građane da pročitaju samo na-

slove djela tog čovjeka – kaže

Todorović.

On je u „Živoj istini“ govorio o

crnogorskomidentitetuizašto

smo društvo u kojem se i dalje

nipodaštavaistorijski,kulturni

identitet Crne Gore, ko – po

njegovommišljenju – kuje ta-

kve planove, zašto institucije

ostajunijeme...

RajkoTodorovićTodorsmatra

da su u Crnoj Gori zaštićeni

svi, osim–Crnogoraca.

–Olakoseibezkaznemožeru-

šiti kulturno nasljeđe, identi-

tet, stvarati novi...

Objašnjavakako sedošlodo si-

tuacije da se gotovo svaka pri-

ča o čuvanju crnogorskog pre-

tvori u navodno širenje

podjela, zamjenu teza, prećut-

kivanje suštinskihpitanja.

–Zato su krive i neke političke

strukture, nereagovanje drža-

ve Crne Gore, slabost njenih

institucija, nesvijest njihova

zašto su oni tu i šta treba da ra-

de –kažeTodorović.

Demokratsko je pitanje, kaže

Todorović, i osuda nekog.

–Rijetke su zemlje u kojima bi

se dozvolile slične situacije.

Žarište toga je Srpska crkva u

Crnoj Gori. SPC to radi siste-

matski, i to radi gotovo stotinu

godina. Za to imaogromanno-

vac. Manastir Ostrog je jedan

odnajbogatijihmanastirauop-

šte.Nekanekoizračuna,godiš-

nje prihoduje između 20, 30,

50miliona,kolikojetosamoza

100godina –kaže on.

Odgovarajući na pitanje da li

su glasnije adrese uspjele da

utjerajustrahukostimnogima

kojima je stalo do Crne Gore,

ali koji ćute, Todorović je ja-

san.

– Ako država nastavi ovako,

plašimsedasmokrenuliuzlo,

jer ja dobro poznajem Crno-

gorce. Doći će do samoorga-

nizovanja Crnogoraca da se

brane, a onda je svemoguće –

zaključuje on.

R. P.

nji jezik

može proširivati u zavisnosti

od konteksta. Takvumoguć-

nost imamo od 2005. godine

i to je ujedno jedan od načina

individualizacije nastavnog

procesa. Spisak predloženih

tekstova (kako i stoji u progra-

mu), pak, samo je predložen,

ali nastavnik ima slobodu da,

zajedno sa svojimučenicima,

vrši izmjene vodeći računa o

umjetničkim i drugim kvaliteti-

ma odabranih djela.

U VII, VIII i IX razredu osnovne

škole propisani su i obavezni

književni tekstovi, tzv. kanon.

To su tekstovi koje učenici

tokomgodine treba da pročita-

ju, odnosno nastavnik mora da

ih realizuje. Iako se izbor djela

uvijek može kritikovati i njego-

ve izmjene sugerisati, smatram

da se u kanonu ipak nalaze

djela koja su prošla procjenu

vremena, obuhvataju sve knji-

ževne rodove, odn. tekstove

koji će učenika pripremiti za

polaganje „male mature“ i za

nastavak školovanja u srednjoj

školi. Smatramda kanonu

treba dodati još nekoliko tek-

stova kako bi sve književne

vrste koje predviđa Predmetni

programu određenom razre-

du bile zastupljene kanonom.

Autori čitanki samo dijelom

biraju tekstove koji će se u

njima naći, a većinom to odre-

đuje Predmetni program. Kada

se osvrnemo na te predložene

tekstove, vidimo da su tu

zastupljeni svi žanrovi i narod-

ne i umjetničke književnosti.

Pored nekih dobro poznatih

imena pisaca, mogu se tu

naći i noviji pisci za koje kao

praktičari znamo da su djeci

mnogo prijemčiviji. Naši uče-

nici rado čitaju „Harija Potera“

i „Gospodara prstenova“ (koji

je ujedno proglašen za najbolji

svjetski fantastični roman), i

ne vidimo razloge da stručno

vođeni ne čitaju ono što vole.

Takođe, ako ne žele, ne moraju

ga čitati jer niti jedno niti drugo

djelo nije dio kanona. Drugačiji

društveni kontekst, digitalizaci-

ja, promijenjena interesovanja

mladih učinili su da naši učeni-

ci mogu slobodnije da kažu šta

bi željeli da čitaju, a šta ne bi.

Sve to zajedno je učinilo da se

nastavni proces na neki način

demokratizuje. I upravo tu

nastupa Predmetni program,

predlaže mnogo tekstova od

kojih nastavnik bira one koje

smatra adekvatnimuzrastu,

sredini, ali i ishodima učenja, i

koje, nadasve, učenici žele da

čitaju.

TRANSPARENTNOST

Svi zaboravljamo da je sam

proces pisanja i usvajanja

predmetnih programa tran-

sparentan. Dok traje javna

rasprava, većina nas mudro

ćuti i čeka da neko donese

rješenja, koja smo spremni

da kritikujemo, da kažemo

nešto, najčešće negativno,

o onome što su naše kolege

dugo i mukotrpno radile.

Međutim, proces se tu ne

završava. Uvijek, u svakom

trenutnu, pojedinci ili stru-

kovna udruženja mogu da

se obrate Odsjeku za istra-

živanje i razvoj Zavoda za

školstvo i da u pisanoj formi,

argumentovano, predlože

ono šta bi se u predmetnim

programima moglo osavre-

meniti i popraviti.

I na kraju, moramo priznati da

u oblasti nastave maternjeg

jezika imamo dobar predmetni

program koji vodi naše učeni-

ke ka funkcionalnom i primjen-

ljivom znanju, osmišljen je tako

da potencira aktivnu nastavu i

razvoj kritičkogmišljenja, a sve

sa ciljem stvaranja slobodne,

obrazovane i otvorene mlade

ličnosti koja će jednog dana

biti budućnost naše zemlje.

Ovaj predmetni „zakon“ pola-

zna je osnova koju ćemo svi

zajedno, u okviru obrazovnog

sistema, dorađivati i činiti

boljom, a samo i jedino u korist

naših učenika i bez obzira na

to šta mi lično volimo ili ne

volimo. Koliko god popunjava-

nje uplatnica nama izgledalo

banalno i bilo nam skrnavljenje

lijepe književnosti, neophodno

je samo zbog toga što svaki

čovjek današnjice mora da

posjeduje ta jednostavna, a

primjenljiva znanja, bez kojih

svakodnevni život ne može

nesmetano da teče.

R.P.

RajkoTodorovićTodor

bore za opstanak

vode može govoriti o stanju

biodiveziteta, iz Agencije sa-

opštavaju da su tokom nekoli-

ko godina, zbog nedostatka

novca, radili ograničeni moni-

toring.

- Monitoring životne sredine

se radi na odabranim lokacija-

ma važnimza biodiverzitet na

godišnjemnivou. Veomaogra-

ničena budžetska sredstva

(dovoljna za samo jedan teren

mjesečno) u 2013. i 2014. godi-

ni kao i administrativno logi-

stički problemi u 2015. uslovili

su da rezultati istraživanja bu-

du veoma limitirani na lokali-

tetima koji su u ovim godina-

ma bili predmet programa

monitoringa. U ovoj godini

obezbijeđeno je znatno više

sredstava i u skladu sa tim

predložen je obimniji plan te-

renskih istraživanja koja se re-

alizuju–kazali su izAgencije.

Po njihovim riječima, realiza-

cija sveobuhvatnog programa

monitoringa izazov je i za ze-

mlje članiceEvropske unije.

- Tek nakon utvrđivanja po-

četnog stanja, odnosno sveo-

buhvatnijeg inventarisanja

prostora kroz proces uspo-

stavljanja Nature 2000, može

sepostaviti dugoročniji i sveo-

buhvatniji plan koji će biti

pretpostavka adekvatnog pra-

ćenjastanja i statusasvihvrsta

i staništa i to u ciklusu od šest

godina, kako jepredviđenodi-

rektivama Evropske unije –

naveli su izAgencije za zaštitu

prirode i životne sredine.

KLJUČNI PROBLEMI

O problemu monitoringa bilo

je riječi u petom izvještaju Cr-

ne Gore prema Konvenciji

Ujedinjenih nacija o biološkoj

raznovrsnosti (2014). U tom

dokumentu navedeno je da je

procjena statusa biodiverzite-

ta i trendova kao i promjena

kojesusedesileodpodnošenja

četvrtog izvještaja 2010. godi-

ne otežana zbog ograničenog

(po obuhvatu i periodu koji

pokriva) monitoringa i nedo-

voljnog broja istraživačkih

projekata.

- U ključne probleme spadaju

nedostatak baznih podataka

zaodređenapodručja, staništa

ivrste,nedovoljnapokrivenost

(obuhvat se smanjuje imijenja

izgodineugodinu)zbogfinan-

sijskih ograničenja i nedosta-

tak kadrova (ograničeni broj

stručnjaka za pojedine grupe

vrsta). Zbog tih problema pot-

puna i pouzdana procjena sta-

tusa biodiverziteta je otežana

–navedeno je u izvještaju.

Unacionalnojstrategijibiološ-

kog biodiverzitera Crne Gore

istaknuto je, poredostalog, i da

istraživanjanijesusprovođena

na sistematičannačin i da pro-

grammonitoringa trebaproši-

riti.

- Uglavnom su bila usmjerena

na uske naučne teme iz dome-

na interesovanja istraživača

(npr. magistarske i doktorske

studije) ili su ih uslovljavali

praktična organizaciona pita-

nja vezana za pristupačnost

terena, mogućnost angažova-

nja opreme i sl.Monitoring bi-

odiverziteta treba proširiti, te

inicirati i realizovati komplek-

sniji i multidisciplinarni pro-

gram/projekat sistematskog

praćenja stanja i utvrđivanja

rasprostranjenja određenih

biljnih i životinjskihvrsta i nji-

hovihstaništa, usvjetluobave-

za koje proističu iz procesa

uspostavljanja mreže zaštiće-

nih područja i mreže Natura

2000–piše u strategiji.

I u ostalim zvaničnim doku-

mentima o stanju biodiverzie-

ta navodi se da ,,sakupljene in-

formacije još ne pružaju

mogućnostzaozbiljnuanalizu

trendova o stanju populacija

indikatorskihvrsta,promjena-

ma na izabranimtipovima sta-

ništaatimeiuživotnojsredini,

uopšte“.

D. ŠAKOVIĆ

Direktorica Prirodnjačkogmuzeja herpetolog Lidija Polović

smatra da listu zaštićenih vrsta treba revidovati.

- Spisak zaštićenih vrsta treba revidirati, konkretno za oblast

kojom se ja bavim, ne samo radi usklađivanja sa aktuelnom

nomenklaturom već i zbog dopune. Na spisku treba da se

nađu nove vrste koje su registrovane na našoj teritoriji kao

što su prokletijski gušter i kratkonogi gušter. Na spisku ne

treba da je čovječja ribica i žaba obična češnjarka jer njiho-

vo prisustvo na našoj teritoriji još nije zvanično potvrđeno.

Takođe, treba izostaviti čitave jedne familije zmija otrovnica

(Viperidae). Na popisu se potpuno neopravdano nalaze neke

vrste kao što je npr. obični zidni gušter koje su kosmopolitski

rasprostranjene i apsolutno nijesu ugrožene – kaže Polović.

Ona objašnjava da izrada crvenih lista ima za

cilj identi ikaciju taksona kojima je zašti-

ta najneophodnija, a za to je, kaže,

bitno da se sprovedu populaciona

istraživanja kojima se utvrđuje

brojnost kao i rasprostranjenje i

zastupljenost jedinki na određe-

noj teritoriji, te da se identi ikuju

faktori ugrožavanja i trend pro-

mjene brojnosti populacija.

- To su veoma zahtjevna i dugo-

trajna istraživanja koja nje lako

sprovesti, što je vjerovatno

i razlog da kod nas u Crnoj

Gori još nijesu urađene - oci-

jenila je Polović.

Polović:

Nekevrstetreba

isključitisaspiskazaštićenih

osnove, na neki dokument

procjene uticaja, ali i dalje

se saradnja najviše bazira

na ličnoj osnovi. Ja nemam

obavezu da dostavljam

rezultate fakultetu, niti fakul-

tet da dostavlja institucija-

ma, rezultati koje objavim

su dostupni svima, rezultate

koje ne objavim sumoji i

nemamobavezu nikome da

ih dajem. To je pitanje moje

dobre volje jer fakultet ne

dobija sredstva za istraživa-

nja, u skladu sa timni ja ne

dobijam sredstva od fakulte-

ta – kaže ona.

Riječni rak se godinama

izlovljavana i izvozi u

zemlje Skandinavije, te

je brojnost populacije

veoma smanjena i pod

hitno je treba zaštititi

Zakonomo zaštiti pri-

rode. Vrsta je nastanjena

u gornjemtoku rijeke

Zete, akumulacijama

Slano, Krupac i Liverovi-

ci – naveli su izAgencije

Detalj iz jedneodosnovnihškola

Lidija

Polović

Lovćenski

zvončić

Prokletijski

gušter