Table of Contents Table of Contents
Previous Page  8 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 8 / 48 Next Page
Page Background

8

Pobjeda

Društvo

Ponedjeljak, 7. maj 2018.

Reagovanje DraganaMarkovića, profesora Osnovne škole „Kekec“ u Sutomoru

Imamodobar nastavni programzamate

Svi zaboravljamo da je samproces pisanja i usvajanja

predmetnih programa transparentan. Dok traje javna rasprava,

većina nasmudro ćuti i čeka da neko donese rješenja, koja smo

spremni da kritikujemo, da kažemo nešto, najčešće negativno,

o onome što su naše kolege dugo i mukotrpno radile

PODGORICA

Profesor u

Osnovnoj školi ,,Kekec“ Dragan

Marković reagovao je na tekst

,,Neke pjesme samo zauzimaju

prostor u čitankama“, objavljen

u Pobjedi 29. aprila 2018. godi-

ne. Reagovanje prenosimo u

cjelini.

- Novinski tekstovi, facebook

grupe i različiti portali po

Crnoj namGori zadnjih dece-

niju i više često su veoma

kritički nastrojeni prema

obrazovnom sistemu i svemu

onom što on propisuje. U nale-

tu tih kritika veoma je važno

koliko su nastavnici zadovoljni

onim što rade, kako to rade i

na osnovu kojih propisa. Osvr-

nuću se samo na slučaj Crno-

gorskog-srpskog, bosanskog,

hrvatskog jezika i književnosti

kao nastavnog predmeta i na

one dileme koje muče struku i

širu javnost vezano za njega.

Istine radi, najveći iskorak u

ovompredmetu načinjem je

tokom 2005. godine kada je

usvojen, tada novi, Predmetni

program zamaternji jezik i knji-

ževnost. Po prvi put u crnogor-

skomobrazovnom sistemu, u

osnovim i srednjim školama,

akcenat je stavljen na komuni-

kativni pristup u nastavi jezika.

Jezik se uglavnom izučava na

neumjetničkim tekstovima,

tekstovima koje srećemo u

svakodnevnom životu. Dakle,

učimo jezik na svemu onome

što čini naš životni kontekst, a

razvijamo vještine čitanja, slu-

šanja, pisanja i govora. Nasta-

va književnosti, tokom koje

takođe razvijamo sve četiri

komponente jezika, bazirana je

na teoriji recepcije i na razvoju

emocionalne i socijalne inte-

ligencije učenika. Izučava se

i umjetnička upotreba jezika

upravo kroz rad na takvim

djelima. Nekadašnji obrazovni,

vaspitni i funkcionalni ciljevi

svedeni su na operativne

ciljeve koji de inišu šta učenik

treba da dostigne kroz pažjivo

planirane aktivnosti na času.

Doradu, konkretizaciju opera-

tivnih ciljeva daje Predmetni

program za crnogorski jezik iz

2011. godine. Finalizacija ovog

procesa sprovedena je tokom

2017. godine kada je Predmetni

program za crnogorski-srpski,

bosanski, hrvatski jezik i knji-

ževnost preveden na ishode

učenja. Ishod predstavlja ono

što učenik treba da zna nakon

učenja. Ovakav pristup u praksi

je mnogo e ikasniji jer nastav-

nicima odmah predočava nivo

koji učenici treba da savladaju,

što ranije nije bio slučaj. Iako

ishodi proističu iz operativnih

ciljeva, stalno smo se ranije

morali osvrtati na standarde

znanja koji su se nalazili na

kraju Predmetnog programa

kako bismo bili sigurni da smo

na pravomputu.

Sve što samnaveo o pred-

metnomprogramu, u Crnoj

Gori većinom je uvedeno

2005. godine, da bi se zatim

unapređivalo, dok okruženje

sa uvođenjem takvih rješenja

počinje u zadnjih nekoliko

godina (Hrvati takve programe

uvode tek 2017. godine, u Srbiji

se tek kreće sa izmjenama

programa).

OTVORENI PROGRAMI

Skoro smo se sreli i sa pole-

mikomoko izbora književnih

tekstova koji su se našli u

Predmetnomprogramu, a

samim tim i u čitankama. Što

se predloženih tekstova tiče

(a predloženi su u svim razre-

dima od prvog do devetog),

djelimična otvorenost naših

programa omogućava nam

da sami ili u dogovoru sa uče-

nicima izaberemo neki drugi

naslov/djelo, što zahtijeva našu

dodatnu odgovornost, ali nam

daje mogućnost da nastavu

prilagodimo učenicima. Stoga

nije sasvim jasno zašto se

navodi da nekih pisaca u pro-

gramu nema – kao praktičari,

u skladu sa procedurom, lako

uvodimo djela koja zajedno

sa učenicima, ili sami biramo.

Popis predloženih tekstova

obuhvata i djela autora u skla-

du su sa nazivompredmeta

(pisci pripadnici nacionalnih

književnosti), ali i taj spisak se

Crna Gora nema crvene liste biljaka i životinja, ograničena istraživanja pokazuju da se neke

PODGORICA

CrnaGora

nema crvene liste i crvenu

knjigubiljnih i životinjskih

vrsta. Riječ jeonaučnostruč-

noj studiji i spiskuugroženih

divljihvrstabiljaka, životi-

nja i gljiva raspoređenihpo

kategorijamaugroženosti i

faktorimaugrožavanjau

skladu sakategorizacijom

Međunarodneunije zaoču-

vanjeprirode.

UAgenciji za zaštitu prirode i

životne sredine kažu da za taj

posao, koji je trebalo završiti

prije gotovo deceniju, nemaju

novca.

- Crvena lista i crvena knjiga u

Crnoj Gori još nijesu urađene

zbog nedostatka finansijskih

sredstava. Pokušavamo da pu-

tem iniciranja projektnih ak-

tivnosti obezbijedimosredstva

za njihovu izradu – saopšteno

jePobjedi su iz te institucije.

RAZNOLIKOST

Iz Agencije naglašavaju da to

što crvene liste nijesu urađene

ne znači da ne znaju kakvo je

stanje biološke raznovrsnosti.

–Činjenicadanemamocrvene

liste, svakako ne znači da ne

znamoukakvomje stanjubio-

diverzitet. Podaci prikupljeni

u toku realizacije godišnjih

monitoringa, iz studija zaštite

zazaštićenaprirodnadobra, te

podaci u okviru Natura 2000 i

ostalih izvještaja iz projekata

realizovanih sa međunarod-

nim organizacijama (GIZ,

UNDP) a koji se zasnivaju na

terenskim istraživanjima,

predstavljaju dobru bazu po-

datakanaosnovukojesemogu

davatiprocjeneostanjubiljnih

i životinjskih vrsta i gljiva - na-

velisuizAgencijeističućidasu

zajedno sa NVO Centar za za-

štitu i proučavanjepticauradi-

li Listu ptica koja predstavlja

podlogu za izradu crvene liste

ornitofaune.

Kakosudodali, nakonzavršet-

ka sveobuhvatnih terenskih

istraživanja za uspostavljanje

mreže Natura 2000, unaprije-

diće se saznanja o stanju i sta-

tusuvrstakoja će semoći isko-

ristiti i za izradu crvenih lista.

,,CRVENI“KANDIDATI

Do izrade crvenih lista kao in-

strument za procjenu stanja i

statusavrstauCrnojGori služi

spisak iz 2006. godine koji je

sastavio Zavod za zaštitu pri-

rode. Tada je zbog rijetkosti,

prorijeđenosti ili ugroženosti

pod zaštitu stavljeno ukupno

307biljnihvrsta,111gljivai430

životinjskih vrsta, što je ocije-

njenokaocivilizacijskiiskorak

jer je 1968. godine samo šest

vrsta biljaka stavljeno pod za-

štitu, a 1982. godine 52 vrste

biljaka i 314 životinja.

Na spisku ima kandidata za

buduću crvenu listu. Na pri-

mjer, biolozi kažu da zvono na

uzbunuodavnozvoni za ljeko-

vitu lincuru, orhideju gospinu

papučicu, skadarski dub, orla

krstaša, crni orao… Za opsta-

nak se bore mrmoljak-triton,

va, karakteristična za planinu

Prekornicu. Riječni rak segodi-

nama izlovljavana i izvozi uze-

mlje Skandinavije, te je broj-

nost populacije jako smanjena

i pod hitno je treba zaštititi

Zakonom o zaštiti prirode.

Vrsta jenastanjenaugornjem

toku rijeke Zete, akumulaci-

jama Slano, Krupac i Livero-

vici –naveli su izAgencije.

Visoko na listi ugroženih vrsta

našao bi se lovćenski zvon-

čić, koji raste samo na jednom

lokalitetunajužnimpadinama

Štirovnika i nigdje više u svije-

tu,zatimvelikahrastovastriži-

buba i alpska strižibuba...

CrnaGora imabogatufaunu

sisara, 65vrsta.Međutim, osim

istraživanja pojedinih vrsta,

npr. mrkog medvjeda i sijepih

miševa i procjenabrojnosti ko-

jedajulovačkeorganizacije, ne

postojesistematizovanipodaci

o brojnosti i veličini populaci-

ja. Ipak, nesumnjivo je da dije-

limo brigu sa ostatkomEvrope

kada je riječ o risu koji se kod

nas nalazi na spisku zaštićenih

vrsta, a već je upisan na evrop-

sku crvenu listuugroženih.

MONITORING

Iako tvrde da se na osnovu te-

renskih istraživanja koja spro-

Rukovodilac studijskog pro-

grama Biologija na Prirod-

nomatematičkom fakultetu

Univerziteta Crne Gore Danka

Caković smatra da novac ne

smije biti razlog za nedostatak

crvenih lista.

- Ne slažem se da, na primjer,

Albanija, Bosna, Srbija, Hrvat-

ska imaju novca za crvene liste

i knjige, a mi nemamo. U ovoj

oblasti nedostaje dobar doma-

ćin, koji mora znati za što se

mora imati novac. Očekujem

da nas jednog dana nadležni

pozovu i kažu ,,nabavili smo

novac, treba nam crvena lista

za mjesec dana, sa recentnim

i preciznimpodacima“. To se

tako ne radi, to je neizvodljivo,

posebno ako se uzmu u obzir

kapaciteti Crne Gore kada su

u pitanju istraživački kadrovi –

kaže Caković.

Sagovornica Pobjede je

koautorka dva rada koja su

objavljena i kao prilog Crvenoj

listi lore Crne Gore i o rijetkim/

ugroženim/zaštićenim vrsta-

ma Bjelasice.

- Pored tih radova, posljednjih

godina sam radila i taksonom-

ska istraživanja nekih zaštićenih

vrsta, gdje se uvijek osvrnemo i

na procjene veličine populacija.

Smatra se da je nestala ephedra

major koja je zabilježena samo

na jednom lokalitetu u Baru i

desetinama godina nije nađena.

Taj poznati lokalitet je uništen,

biljke nema zbog urbanizacije.

Ali, da bi tvrdili da biljke nema

moraju da se rade sistematska

i detaljna istraživanja. Npr.

smatrali smo godinama da je

marsilea quadrifolia (vodena

paprat), koja je bilježena samo

na Skadarskom jezeru, nestala

iz Crne Gore, ali ju je koleginica

Slavica Đurišić našla prošlog

ljeta – kaže Caković.

Kao argument da u oblast

istraživanja biodiverziteta

treba uvesti red, ona navodi

činjenicu da realizacija mnogih

aktivnosti zavisi od ličnih kon-

takata.

- U posljednje vrijeme instituci-

je traže naša mišljenja i učešća

npr. u izradi zakona, ribolovne

Caković:

Kadjedomaćindobar,novcanefali

kasaronja, brojne vrste puže-

va, tetrijeb, leptir lastin repak,

školjke prstac i plastura, a ne-

staje i badra saulcinjskeVelike

plaže...

- Među vodozemcima najrje-

đi je crni daždevnjak čije je

jedino stanište u Crnoj Gori

na Prokletijama. Pedomorfne

populacije planinskog mr-

moljka u visokoplaninskim

jezerimaCrneGore veoma su

ugrožene usljed ihtiološkog

pritiska. Kada govorimo o

gmizavcima, veoma je rijedak

gušter Algyroides nigro-

punctatus, endemična i relik-

tnavrstaBalkanskogpoluostr-

Zvoni nauzbunuza

lincuru, orlakrstaša,

risa, zvončića

UAgenciji za zaštitu prirode i životne sredine kažu da

uprkos tome što nijesu izrađene crvene liste ne znači

da ne znaju u kakvom je stanju biodiverzitet. Ugrožene

su kasaronja, lovćenski zvončić, tetrijeb, školjke prstac i

plastura, crni daždevnjak, leptir lastin repak, riječni rak, ali

je potreban kontinuiran i sveobuhvatanmonitoring da bi

se stekla precizna slika o brojnosti zaštićenih i ostalih vrsta

Danka

Caković

Oraokrstaš

(carski orao)

Lincura