Previous Page  6 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 6 / 48 Next Page
Page Background

6

Pobjeda

Aktuelno

Nedjelja, 6. maj 2018.

Dr Živko Andrijašević, istoričar

Crnogorci su

stručnjaci za

samoobmane

Crna Gora je, inače, pravomjesto za usavršavanje

laži i samoobmane, sa sve stručnjacima kakvih

niđe nema. Fabrika za proizvodnju ŠćepanaMalog!

Ovdje svaki seljak, koji je vijek proveo čuvajući koze,

sa neviđenimsamopouzdanjemobjašnjava što je

Njegoš htio da kaže, kakva je etnogeneza Crnogoraca

i kakav je kanonski status pravoslavne crkve

PODGORICA

Novu knjigu

prof. dr Živka Andrijaševića

,,Crnogorska ideologija 1860–

1918. Državna ideologijaCrne

Gore u vrijeme vladavine Ni-

kole IPetrovićaNjegoša“ (Dr-

žavni arhiv Crne Gore, 2017)

srpski istoričar dr Milivoj

Bešlin smatra ,,graničnom

knjigom koja svojim sintetič-

ko-analitičkim, ali i istraži-

vačko-saznajnim kvalitetima

spada u sam vrh kritičke isto-

riografijenesamouCrnojGo-

ri“. Bešlin tvrdi da se ,,snagom

analitičke i interpretativne

misli, izraženim smislom za

istorijsku sintezu, a prevas-

hodno temeljitom dokumen-

tarnom osnovom zasnova-

nom na širokoj istraživačkoj

platformi prvorazredne ar-

hivske građe, štampe, memo-

aristike i istoriografije“, ova

knjiga Živka Andrijaševića

,,može okarakterisati kaopre-

kretno istraživačko delo vr-

hunske naučne originalnosti

bez koga se istorijaCrneGore

u modernodobavišenemože

pisati, ali se ni savremena Cr-

naGorainjenesloženeidenti-

tetsko-ideološkedeterminan-

te ne mogu razumeti“. Sam

autor ,,Crnogorske ideologije

1860-1918.“ objašnjava da je,

radeći na knjizi, pokušao da

odgonetne i to kakvu je poli-

tičku svijest podanika tadaš-

nja državna vlast zapravo že-

ljela da stvori.

– Ideologija kralja Nikole na-

stavak je Gorskog vijenca na

drugačiji način – kaže za Po-

bjedu prof. dr Živko Andrija-

šević. ,,Šta to znači? To znači

laž, samoobmana imegaloma-

nija prilagođena novim okol-

nostima. Ukratko, Crnogorci

supozvani darazriješeKosov-

ski čvor i da sa svojimGospo-

darom vrate Dušanovo car-

stvo.Mnogisutoprihvatilikao

ozbiljanzadatakipravuistinu,

ali ne zato što su glupi i naivni,

većzatoštosuutomekspanzi-

onističkomnaumuvidjelimo-

gućnost da postanu begovi ta-

mo iza Tare. Računali su da će

imutomepomoćiRusi, adaće

Srbijance iskoristiti, pa onda

prevariti. Hoću da kažem da

Crnogorci nijesu imali strast

prema ideologiji…“

POBJEDA:

Nego?

ANDRIJAŠEVIĆ:

Nego pre-

ma onome što su vjerovali da

uzpomoćteidejemogudobiti.

Danas se topredstavljakao re-

ligija i najdubljeosjećanjesva-

Crnogorci subili

posebnost čak i prije

nego što je formalno

ozvaničena crnogor-

ska nacija, ali je istina

da je velikosrpska

politika 1918. godine

podstakla oblikovan-

je crnogorskog na-

cionalnog identiteta.

Podgorička skupština

je jedanodnajglupljih

poteza srpske vlade

i ubijeđen samda se

oni i danas biju šakom

u glavu zbog gluposti

koju sunapravili

POBJEDA:

Kao istoričar, kako komentarišete

bilborde na kojima se slavi ,,oslobođenje“ Budve?

ANDRIJAŠEVIĆ:

Ne želimda komentarišem takva

podmetanja i provokacije. Glupost!

POBJEDA:

Ipak, znate li još neki narod koji okupa-

ciju svoje zemlje slavi kao oslobođenje?

ANDRIJAŠEVIĆ:

Vjerovatno kolaboranti u Sjever-

noj Irskoj. Ali, nema tu velikog objašnjavanja: oni

Crnu Goru ne smatraju svojom zemljom ili imaju

kolonijalni mentalitet.

POBJEDA:

Je li Vas iznenadilo to što o ovomskanda-

lu ćuti CANU, što se ne oglašava akademska javnost?

ANDRIJAŠEVIĆ:

Nije. CANU se, ako se dobro sje-

ćam, još od ranih devedesetih ne izjašnjava o doga-

đajima ovog tipa, iako većina članstva o njima misli

sve najbolje. Uglavnom reaguju članovi CANU koji

1918. smatraju godinomnašeg oslobođenja. A što se

akademske javnosti tiče, ona, na sreću, ne postoji.

BilbordiuBudvisupodmetanjeiprovokacija

INTERVJU

kogCrnogorca. Nemaništa od

toga. To je laž! I to laž koja je

dovedena do savršenstva.

CrnaGoraje,inače,pravomje-

sto za usavršavanje laži i sa-

moobmane, sa sve stručnjaci-

ma kakvih niđe nema. Fabrika

za proizvodnju Šćepana Ma-

log! Ovdje svaki seljak, koji je

vijek proveo čuvajući koze, sa

neviđenim samopouzdanjem

objašnjava što je Njegoš htio

da kaže, kakva je etnogeneza

Crnogoraca i kakav je kanon-

ski status pravoslavne crkve.

POBJEDA:

Vašaknjigajepo-

dijeljenana tri cjeline, odko-

jih prva - Završnica heroj-

skog doba - obuhvata period

od 1860. do 1878. Što je sve

karakterisalo crnogorsko

herojskodoba okojemgovo-

rite?

ANDRIJAŠEVIĆ:

Herojsko

doba u stvari je borba za stva-

ranjeuslovazadržavu–insti-

tucionalnih, političkih, me-

đunarodnih, ekonomskih. To

je vrijeme koje je proslavilo

CrnuGoruiučiniloje,srazlo-

gom, poznatomu svijetu. Ta-

kođe, to je i vrijeme kada se

titula dobrog ili najboljeg

osvajala i sticala, umjesto da

se, kao danas, dobije iz nečije

ruke, voljomnekogautoriteta

ili lobija. Takve su bile okol-

nosti.

POBJEDA:

Govoriteo...

ANDRIJAŠEVIĆ:

Govorim o

permanentnom ratnom sta-

nju. I, da Vam kažem: za mo-

ralno zdravljedruštva korisno

je ako postoji dovoljno dobrih

prilika da se pokažete kao ju-

nak. Čim toga nema, počinje

kvarenje nacije.

POBJEDA:

Kada počinje

,,kvarenjenacije“?

ANDRIJAŠEVIĆ:

Čim smo

počeli da trgujemo s Turcima.

Ne jednom sam razmišljao o

tome kako bi izgledala istorija

Crne Gore da iz nje sasvim iz-

bacimoTurke, štoznači i bitke

kojesmosnjimavodiliisvešto

uz to ide. Što bi ostalo od naše

istorije? Mislim da bi ostala -

pustoš.Crnogorcisuzahvalju-

jući Turcima postali slavni.

Oprostite, ko bi za nas u Evro-

pi znao bez Grahovca? Bez

Turaka ne bismo imali Njego-

ša iGorski vijenac.BezTuraka

bismobili obični čobani koji bi

skakali za kozama po ovimbr-

dima i sadili krtolu. Ili, zami-

slite da su nas umjestoTuraka

okupiraliAustrijanci!E,sanji-

ma bismo vodili jednu bitku i

–kraj!JerAustrijanepregova-

ra sa plemenskim poglavica-

ma. Onda bi, umjesto gusala,

zavladao bećarac. Možda bi-

smo bili srećniji, ne znam.

POBJEDA:

Sličnu ,,teoriju“

ima i šef srpske diplomatije

Ivica Dačić i Crnogorci su

zbog toga spravombili ogor-

čeni na njega. Ali, vratimo se

knjizi! Što se, dakle, krilo iza

utovrijemevažećedr-

žavneideologijeoratu

i žrtvovanju za slobo-

du „pokorene braće u

Hercegovini“?

ANDRIJAŠEVIĆ:

Kri-

li su se vrlo praktični

ciljevi – osvajanje teri-

torijeveličineCrneGo-

reidobijanjestohiljada

pravoslavaca. Tada bismo mi

postali ozbiljnija politička

snaga na Balkanu i ozbiljniji

faktor za rusku balkansku po-

litiku. Istovremeno, porasli bi

Nikolini izgledi da dođe na

prijesto neke velike srpske dr-

žave. U najkraćem, upravo se

tokrije iza crnogorskog gusla-

njaoosvetiKosova i oslobođe-

njupokorene braće.

POBJEDA:

Drugi dio Vaše

knjige - Od kraja Herojskog

doba do početka ustavnosti -

obuhvata razdoblje od 1878.

do 1905. godine. Što je obilje-

žilo ovaj period?Kakva je bi-

ladržavna ideologija?

ANDRIJAŠEVIĆ:

U najkra-

ćem, ovodoba jeobilježilopri-

vikavanje na različitost. Crna

Gora je tada prestala da bude

jednonacionalna i jednovjer-

ska država, odnosnopostala je

ono što jeoduvijekbila–drža-

va različitosti. Različitost se

nijepokazalakaoproblem–ni

tada, a ni kasnije, što je veoma

značajno. U tom su periodu,

dakle, uspostavljeni temelji

građanske Crne Gore. Umije-

će da stvorimo i održimo ta-

kvu državu najveći je civiliza-

cijski domet svih nas. I pravo

da Vamkažem, smetami kada

neki crnogorski Muslimani ili

Albanci danas insistiraju na

tomeda supripadnicimanjin-

skog naroda.

POBJEDA:

Zašto?

ANDRIJAŠEVIĆ:

Razumi-

jem one koji su od tobožnje

borbe za ,,manjinska prava“

napravili biznis i koji pričaju

pričuomanjinskimnarodima,

ali Muslimani, Albanci, Boš-

njaci su konstitutivni narodi

Crne Gore. Što će njima da od

nekoga u Crnoj Gori traže ne-

kakvaprava,kaodasuizbjegli-

ce izSirije?!Osimakonemisle

da ovonije njihova zemlja.

POBJEDA:

Poslije kralja Ni-

kole, da li je Crna Gora ikada

ostajala bez ,,institucije gos-

podara“, odnosno jake lider-

ske ličnosti koja je supstitui-

sala institucije?

ANDRIJAŠEVIĆ:

Nikada. Ili

samo za kratko.

POBJEDA:

Zašto?

ANDRIJAŠEVIĆ:

Takva nam

je tradicija, politička kultura,

politička svijest. Unajdubljem

sloju takve svijesti je činjenica

da smo društvo koje je nastalo

ujedinjavanjem plemena. Ali

mi smo nekada bili i društvo

postojane socijalnehijerarhije

- znalo se ko je stariji i ko se pi-

ta. Zatimje200godinanašpo-

litički život funkcionisao kao

život velike porodice, na čelu

sa autoritativnim ocem, koji

jesteponekadbio i strog, ali ni-

kad tiranin ili staljinista. Mi-

slim da je u tome formula

uspjeha i trajanja gospodara. I

da sada ne bih išao u dubinu,

kazaću da u našoj političkoj

kulturi postoji sklonost prema

odlučnim i harizmatičnim lič-

nostima,jervećinapodsvjesno

upravoželi dabude takva ili da

ostavi takav utisak.

POBJEDA:

U drugomdijelu

knjigekažetedadržavnaide-

ologija koja je afirmisala

„srpski istorijski i nacionalni

karakter Crne Gore nije bila

bezsnažnoguporištaucrno-

gorskoj tradiciji i kulturnom

nasljeđu“. O kojoj tradiciji, o

kojemkulturnomnasljeđuje

riječ?

ANDRIJAŠEVIĆ:

Podsjetiću

na činjenicu da i u prvoj našoj

istoriji, onoj koju je napisao

mitropolit Vasilije (1754), piše

da je Crna Gora bila dio Srp-

skog carstva. Isto ponavlja i

mitropolit Petar I. Zatimdola-

zi Njegoš sa svojim pričama.

Svi oni su stvarali tradiciju i

kulturu koja je bila živa i u Ni-

kolino doba. Ali još jedna stvar