Previous Page  8 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 8 / 48 Next Page
Page Background

8

Pobjeda

Četvrtak, 3. maj 2018.

Društvo

PODGORICA

–Proljeće i

toplovrijemepogodujupo-

javi brojnih insekata i gmi-

zavaca,međukojima se,

prije svega zbog strahakoji

izazivajukod ljudi, izdvaja-

juzmije, aprvi savjet jeda

trebapaziti gdje gazite, jer

zmijanikada sama i prvane

napada - ona sebrani.

Mr Slađana Gvozdenović iz

Crnogorskog društva ekologa

kaže da kada uočite zmiju ne

treba paničiti, niti pokušavati

da je uhvatite ili ubijete.

-Nepravitinaglepokrete.Zao-

biđite je i nastavite svojim pu-

tem, a zmija će učiniti isto.

Zmijenikadaprvenenapadaju

čovjeka.Ujedaju i napadajusa-

mo ako se osjete ugrožene –

objašnjavaGvozdenović u raz-

govoru zaPobjedu.

STRAH

Zmije su hladnokrvne

životinje i temperatura

njihovog tijela zavisi

isključivo od tempe-

rature spoljašnje sre-

dine. Iz toga razloga

su aktivne u toplom

periodu godine, uglav-

nom od aprila do okto-

bra, dok zimu provode u

hibernaciji (zimski san).

-Ofidiofobijajestrahodzmi-

ja.Kodskorotrećineljudisama

pomisaonazmijumožeda iza-

zove jak napad panike. Među-

tim, ovi dugi beznogi gmizavci,

kao i većina pojava kojih se bo-

jimo, zapravo, postaju prihva-

ćeni, čak i obožavani kada ih

upoznamo. Tome svjedoči ve-

liki broj slika, rezbarija, priča i

drugih ljudskih tvorevina koje

su diomnogih svjetskih kultu-

ra. I zaista, jednomkad ihupo-

znate, postaje sasvim jasno za-

što su zmije nezamjenjiv (i

fascinantan) dio prirode. Na-

učno je dokazano da strah od

zmija nije urođen, već stečena

osobina – ističe naša sagovor-

nica.

Ona objašnjava da zmije imaju

veoma dobro razvijeno čula

mirisa kojimmogu da lociraju,

prepoznaju i prate plijen.

- Istina, pored raznih lovnih

taktika, nekevrstekoriste smr-

tonosne doze otrova kojimpa-

rališu i ubijaju svoj plijen. Ali

za nas, ljude, većina je bezopa-

sna.Otrovnice,kadsesretnus

nama, uvijek biraju da se po

mogućnosti povuku, kako bi

sačuvale svoj otrov i snagu za

lov. Većina ljudi koje je zmija

ujela pokušavali su da je uhva-

teiliubiju,nijesujojdaliizbora

osim da pređe u stanje odbra-

ne. Možda vas je strah zmije

zato što kada naiđete na nju

izgleda kao da zuri u vas. To je

zato što njihove oči ne trepću -

nemaju kapke kaomi, već pro-

vidne zaštitne opne preko oči-

ju. Možda vas jeza hvata zbog

palacanja njihovog jezika. Ali

to je samo način na koji zmija

osjećaizkogpravcadolazineki

miris. Kao što neki insekti po-

mjeraju svoje ,,antene“ da bi

upoznali prostor oko sebe.

Možda se naježite pri pomisli

na zmijsku kožu. Ona je takva

kakva je da bi omogućila čuva-

nje vode unutar tijela, zbog če-

ga neke zmije mogu da žive u

veoma toplim predjelima, ali i

dabiomogućilanečujnokreta-

nje radi efikasnijeg lova –

objašnjavaGvozdenović.

Ugrožavanjezmija,kakododa-

je, istovremeno znači ugroža-

vanje ravnoteže jednog ekosi-

stema (prirodne ravnoteže).

Uništavanje staništa, zagađe-

nje i direktno ubijanje izaziva-

jukolapse populacija.

- Kada nađete zmiju u dvori-

štu, trebalo bi da se nasmijete

zato što znate da je broj gloda-

ra i krpelja koji su čestopreno-

sioci opasnih bolesti nekoliko

putaumanjen. Zmije suvrijed-

ne našeg poštovanja i zaštite. I,

što jenajvažnije, tosuživotinje

sakojimamožemodanaučimo

da živimo – ističe Gvozdeno-

vić.

Mnogineznajurazlikuizmeđu

otrovnica i smukova. Ona na-

glašavadanašeotrovniceimaju

karakteristično kratko - zdepa-

sto tijelo i romboide na gornjoj

strani tijela (cik-cak šara).

- Imajutrouglastuglavu i verti-

kalnu zjenicu. Poskok je pored

šare prepoznatljiv i po rogu na

vrhu njuške. Otrovnice gotovo

nikad nemaju dužinu tijela ve-

ću od jednog metra – kaže

Gvozdenović.

Neotrovnicenemajuromboide

na leđima, ali neke vrste imaju

razne šare zbog čega ih ljudu

miješaju sa otrovnicama.

- Ove šare su nepravilnog obli-

ka u vidu mrlja ili pjega. Kod

ljudi preovladava mišljenje

ukoliko je zmija šarena onda je

šarka, ukoliko je jednobojna

onda je smuk. Ne. I smukovi su

šareni, ali nijedan smuk nema

romboide na leđima. Smukovi

nemaju trouglastu glavu i zje-

nica oka im je okrugla. Neki

smukovi mogu biti dugi i više

odmetra. Većina smukova zna

siktati i šištati, što im je jedan

od načina odbrane kada osjete

da su u opasnosti – objašnjava

naša sagovrnica.

Kadasuuopasnosti nekevrste,

poput vodenih zmija, ribarica i

bjelouški sepravemrtve i ispu-

štaju sekret iz analnih žlijezda

jakog i neprijatnogmirisa.

- Smukovi dave plijen tako što

se obmotaju oko njega i uguše

ga, ali smuk ne može i neće

udavitičovjeka.Ukolikouzme-

tesmuka,onćevamseobmota-

ti oko ruke, ali bez ikakvih ne-

poželjnihposljedica–uvjerava

Gvozdenović i dodaje da smu-

kovimogu i da ujedu.

UJED

-Ujed imje načinodbrane uko-

liko se osjećaju ugroženo, ali

njihov ujed nije opasan jer ne-

maju otrovne zube kao što je to

slučaj sa otrovnicama. Ujed

otrovnicaineotrovnicaserazli-

kuje. Ujed otrovnih zmija je ka-

rakterističan, ostavlja dvije

ubodne rane koje su međusob-

nonarastojanjuodšestdodeset

milimetara. Ujed neotrovnih

zmija liči na ogrebotinu – poja-

snila jeGvozdenović.

Kod otrovnica, kako dodaje,

poznat je i ,,suvi ujed“, vrsta

ujeda kada ne istisnu otrov i

predstavlja ujedupozorenja.

U prirodi treba nositi duboke

cipele i široke pantalone.

- Nikada ne hodajte bosi. Pazite

gdje sijedate i ukoliko se penje-

tepostijenamadobropogledaj-

te gdje stavljate ruke. Tokom

šetnji u prirodi treba nositi štap

i lupkati sa njim po tlu, što će

otjerati zmije i prije nego ihuo-

čite. Zmijeosjećajuvibracije tla

preko donje vilice, pa se uglav-

nompovlače i prije nego ih uo-

čimo – zaključila je Gvozdeno-

vić.

N.KOVAČEVIĆ

Mr Slađana Gvozdenović iz Crnogorskog društva ekologa objašnjava da je strah od beznogih gmizavaca bezrazložan

Zmijanikadaprvane

napada, ona sebrani

Otrov

kao lijek

Gvozdenović naglašava

da je jedna od najbitnijih

uloga zmija u prirodi

regulacija brojnosti sitnih

sisara, prije svega glodara

koje smatramo štetoči-

nama.

- Zmijski otrov ima zna-

čajnu ulogu u farmaciji za

pravljenje širokoga spek-

tra ljekova, npr. ljekovi za

regulisanje krvnog pritiska

i šećerne bolesti – kazala

je Gvozdenović.

Otrovnice, kad se sretnu s nama, uvijek biraju da

se pomogućnosti povuku, kako bi sačuvale svoj

otrov i snagu za lov. Većina ljudi koje je zmija

ujela pokušavali su da je uhvate ili ubiju, nijesu

joj dali izbora osimda pređe u stanje odbrane –

kaže Slađana Gvozdenović

UCrnoj Gori žive samo

tri vrsteotrovnica

Gvozdenović ističe da uCrnoj Gori živi 15 vrsta zmija, od kojih

je 12neotrovnih i tri otrovnice.

-Odotrovnicasuposkok,šarkaišargan.Otrovposkokaišarke

može biti opasan za čovjeka. Poskok nastanjuje skoro sve ti-

povestaništaunašojzemljiimožesenaćiodnulapado2.000

metara nadmorske visine, uglavnomu južnim i centralnim

dijelovima zemlje. Poskok se čestomože naći i u gradskim

oblastimaublizini čovjeka–kažeGvozdenović.

Šarka i šargansuplaninskevrste i nalazese isključivonanad-

morskimvisinamavećimod1000metara.Šarganimanajsla-

biji otrov i ujedovevrsteodgovaraujedustršljena.

VrsteneotrovnihzmijakoježiveuCrnoj Gori su: slijepazmija,

mačijazmija, zmajur, ekulapovsmuk, leopardovsmuk, smuk

četvoroprugaš, balkanski smuk, smuk šilac, stepski smuk, ri-

barica, bjelouška i smukulja.

Što

ukoliko

vasujede

zmija

Ukoliko vas zmija ujede,

Gvozdenović preporučuje

da trebaostati smirenkoli-

kogod jemoguće.

- Ne trčati i ne paničiti. Ne

isisavati otrov ustima. Po-

željno je istisnuti otrov pr-

stima do pojave sukrvice.

Štoprijepotražitimedicin-

sku pomoć. Otrov naših

zmija otrovnica djeluje na

krv i mišiće, a ne na nervni

sistem, pa je samim tim i

manje opasan jer nijemo-

guća brza smrt kao što je

to slučaj kod ujeda zmija

čiji otrov djeluje na nervni

sistem – npr. otrov kobre.

Piti što više vode i iksirati

ujedeni dio tijela. Ne kon-

zumirati alkohol, gazirana

pića i kafu. Serum mora

dati stručno medicinsko

osoblje, nikako sami sebi

davati serum jermože do-

ći do ana ilaktičkog šoka -

alergijskereakcijenaotrov

usljed kojemože nastupiti

brza smrt – objasnila je

Gvozdenović.

SlađanaGvozdenović

Sargan (Viperaursiniimacrops)

Poskok (Vipera

ammodytes)

Smukulja (Coronellaaustriaca)

Smukčetvoroprugaš (Elaphequatuorlineata)-mlada i odrasla jedinka