Table of Contents Table of Contents
Previous Page  6 / 51 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 6 / 51 Next Page
Page Background

6

Pobjeda

Aktuelno

30. april, 1. i 2. maj 2018.

INTERVJU:

Dragan RADULOVIĆ, predsjednikMatice crnogorske

Ne trebapotcijeniti

subverzivni

potencijal

političke

provokacije

PODGORICA

Predsjednik

Matice crnogorske, književ-

nik Dragan Radulović, ocje-

njuje da politička provokacija

postavljanja bilborda u Budvi,

koji falsifikuju istorijske po-

datke, uvod je u serijal provo-

kacija koje se mogu očekivati.

Radulović ističe da je ipak

ohrabrujućareakcijacrnogor-

ske javnosti, ali da valja očeki-

vati i adekvatno reagovanje

crnogorske države.

– Crnu Goru različite provo-

kacije tevrste tekočekuju.Bli-

ži se godišnjica velike politič-

ke podvale - tzv. Podgoričke

skupštine – i oni neće propu-

stiti priliku da je na sebi svoj-

stven način obilježe, jer sve

one tekovine iz 1918. godine:

nestanak Crne Gore sa mape

priznatih država svijeta, ne-

stanak crnogorske nacije, voj-

ske i crkve, oni bi rado da po-

nove.Mi

smo, kroz saopštenje

Matice crnogorske povodom

ovog „bilbord-slučaja“ u Bud-

vi,ukazaliupravonatudimen-

ziju: ovo je tek špijunsko-mar-

ketinška pokazna vježba,

ispitivanje terena i opipavanje

pulsa javnostinadogađajekoji

su planirani da uslijede u no-

vembru. Ono što raduje i uliva

nadujestereakcijacrnogorske

javnosti, koja se odlučno su-

protstavila tombesprizornom

pokušaju ismijevanja crno-

gorskeprošlostiinipodaštava-

nja države Crne Gore – ističe

Radulović.

POBJEDA:

Istoriografija je

jasno utvrdila da sadržaji

bilborda u Budvi obiluju fal-

sifikatima. Kako ocjenjujete

tu akciju koju predvodi dio

lokalne budvanske vlasti – je

li to tek jedna u nizu revizija

istorije ili ima i neku drugu

pozadinu?

RADULOVIĆ:

Istorijski revi-

zionizam je posljednjih dece-

nijaveomapopularnadruštve-

na igra u zemljama okruženja,

njome se rehabilituju poznati

zločinci i saradnici okupatora

iz II svjetskog rata, a sjajna an-

tifašistička tradicija jugoslo-

venskihpartizananipodaštava

i marginalizuje. U tom svijetlu

ne čudi ni ovaj skoriji budvan-

ski doprinos, jer ideologija ko-

ja postoji upozadini odluke da

se bilbordi sa ovakvomsadrži-

nompostave je identična onoj

kojuprepoznajemoupozadini

podizanja spomenika Pavlu

Đurišiću ili Puniši Račiću...

Ista je to politička matrica, ne

samo jasnoanticrnogorska, jer

to nije sporno, nego u suštini i

– antisrpska.

POBJEDA:

Mislite da se fal-

sifikovanjem istorije degra-

dira, osim crnogorske drža-

ve, i uloga srpske vojske u

Prvomsvjetskomratu?

RADULOVIĆ:

Naravno. Ado

saznanjaukojojmjeri jetakav

pogled na svijet opasno su-

protstavljen vitalnim intere-

sima upravo srpskog naroda,

ta politička pamet još nije

uspjela da dođe, čak ni nakon

trideset godinaporaza i suno-

vrata.Utomperiodunagomi-

lala se ogromna količina fru-

stracije zbog činjenice da

postavljeni ciljevi nijesu os-

tvareni, a da nijednog trenut-

ka ispravnost samih ciljeva i

metode njihovog ostvarenja

nijesu dovedeni u pitanje,

promišljeni i korigovani. Tri

puta se u dvadesetom vijeku

pokušavala stvoriti tzv. Velika

Srbija, panijeuspjelo.Azarad

tog košmarnog cilja, uništena

je u krvi jedina država u kojoj

su svi Srbi živjeli zajedno –

Jugoslavija. Znamo na koji

način, nije to predaleka proš-

lost.

Stvaranjem međunarodno

priznate države Crne Gore, a

pogotovo njenom spoljnom

politikom, uklonjen je po-

sljednjimitski oslonacpolitič-

ke fantazmagorije srpskih na-

cionalista, i to je grijeh koji

nam nikada neće oprostiti. E

sad, umjesto da prihvateCrnu

Goru kao zajedničku kuću

svihnas,ukojojjeveomateško

ostvariti bilo kakvu formu na-

cionalnedominacije–azatim,

uistinu, nema ni potrebe –

umjestodagradeiunapređuju

ovoštopostoji, jedandiocrno-

gorske političke elite se pona-

ša poput zle đece: napuštaju

igralište, jer se igra ne odvija

po njihovim pravilima; uzeli

bi loptu i ucjenjivali, ali lopta

nijeunjihovimrukama,paon-

da bijesni stoje pored terena i

gađaju kamenjem, odnosno

bilbordima/ spomenicima/

četničkim saborima i sličnim

gadlucima.

Infantilno, nažalost, ali tako je.

No, ne i manje opasno. Nikada

ne treba potcijeniti subverziv-

ni potencijal političke provo-

kacije. A Crnu Goru različite

provokacije te vrste tek očeku-

ju.Bližisegodišnjicavelikepo-

litičkepodvale,tzv.Podgoričke

skupštine, i oni neće propustiti

priliku da je na sebi svojstven

načinobilježe,jersveoneteko-

vine iz 1918. godine: nestanak

Crne Gore sa mape priznatih

država svijeta, nestanak crno-

gorske nacije, vojske i crkve,

oni bi rado da ponove. U saop-

štenjuMatice crnogorske koje

smo uputili javnosti povodom

ovog „bilbord-slučaja“ u Bud-

vi, ukazali smo upravo na tu

dimenziju: ovo je tek špijun-

sko-marketinška pokazna

vježba, ispitivanje terena i opi-

pavanjepulsajavnostinadoga-

đaje koji su planirani da uslije-

de unovembru. Ono što raduje

iulivanadu jestereakcijacrno-

gorske javnosti, koja se odluč-

no suprotstavila tom bespri-

zornom pokušaju ismijevanja

crnogorske prošlosti i nipoda-

štavanja državeCrneGore.

POBJEDA:

Da li ćesetapriča

o bilbordima završiti samo

njihovimuklanjanjemili oče-

kujetepolitičkeposljedice?

RADULOVIĆ:

Priča je poli-

tički motivisana i ona kao ta-

kva zasigurno proizvodi poli-

tičke posljedice. Ali tu valja

razlikovati nekoliko planova.

O provokaciji koja je upućena

crnogorskoj javnosti već sam

nešto govorio, ali ostavimo za

trenutak topo strani.

Provokacijajeupućenaikoali-

cionim partnerima DF-a koji

zajedno vrše vlast u Budvi, jer

su stavljeni u situacijuda sena

zahtjev javnosti izjasne o slu-

čaju. Budući da je budvanska

koalicija sačinjena od raznoli-

kih pokreta i partija, od kojih

mnoge i nemaju jasno defini-

sanu ideologiju i vrijednosti,

stavljeni su time na velikemu-

ke. Dakle, DF je ovim htio da

stavi „prst u oko“ crnogorskoj

javnosti, zatimda disciplinuje

svoje koalicione partnere na

lokalu, da ih postroji i propita

o količini odgovarajućih krv-

nih zrnaca, da sebe predstavi

kao jedinog autentičnog za-

štitnika „srpskih interesa“, a

sve u svijetlu predstojeće

smjene vlasti, jer bi po počet-

nom dogovoru, sljedeće dvije

godineneko izDF-a trebaobi-

tinačeluBudve,aDemokrata-

ma sebaš i nenapuštaju steče-

ne pozicije. Dakle, iza velikog

političkog burlikanja i proi-

zvodnje skandala, kao po obi-

čaju na crnogorskoj političkoj

sceni, stoje prizemni kalku-

lantskimotivi.

POBJEDA:

Uskoro će se obi-

lježiti 12 godina od obnove

crnogorske nezavisnosti.

Osim ,,budvanskog slučaja“,

postoji još pokazatelja da cr-

nogorska vlast nije baš mno-

go uradila na promovisanju

državnog, kulturnog i nacio-

nalnog identiteta - eto, upor-

noseodgađadonošenjezako-

na o slobodi vjeroispovijesti

kojim bi se odredila pozicija

vjerskih zajednica u državi.

Zašto?

RADULOVIĆ:

Višejerazloga.

I nije samo zakon o slobodi

vjeroispovijesti, nego i ime je-

zika, iako je žalbu Matice cr-

nogorske da je ime jezika neu-

stavno Ustavni sud pozitivno

riješio; zatimNjegošev rođen-

dan kao Dan kulture, koji je

propao zbog toga što su pri-

padnici političke elite Bošnja-

ka u Crnoj Gori Njegoša pro-

g l a s i l i z a „ genoc i dnog

pjesnika“ – političari koji oči-

gledno sebe intimno doživlja-

vajukaonasljednikeTuraka iz

XIX vijeka, dok ih ja doživlja-

vam kao sunarodnike i braću

izXXIvijekasakojimadijelim

mnogo zajedničkih vrijedno-

sti; ali nije bitno, što god radili

neće me uvjeriti u suprotno,

ne prihvatam da je to što mi-

slim o Bošnjacima i Muslima-

nima u Crnoj Gori samo izraz

moje naivnosti!

Ili nedavni skandal u vezi Bo-

keljske mornarice, kada je Cr-

noj Gori na međunarodnom

nivou uspješno osporeno pra-

vo da kandiduje te vrijednosti

kao nematerijalno kulturno

dobro jedne zemlje, ne isklju-

čivo nacionalno crnogorsko –

mada jeste i crnogorsko! – ne-

go države Crne Gore. I ko je

dopustio da se u cijelu priču

uključi hrvatska nacionalna

odrednica i Republika Hrvat-

ska kao država? Pa su mini-

starstva kulture dvije države

zajednički potpisivala kandi-

daturu Bokeljske mornarice

pred Ujedinjenim nacijama.

Zbog čega? Kome onda pripa-

da Dioklecijanova palata u

Splitu, kao kulturno dobro

svjetskogznačaja?NiRimu, ni

fašističkoj Italiji, koja je kao

samoproglašena nasljednica

Rima stavljala šapu na cijeli

Mediteran, pogotovo na Dal-

maciju – nego savremenoj dr-

žavi Hrvatskoj, s punim pra-

vom. Ali to pravo, očigledno,

ne vrijedi i za Crnu Goru. Iz

samo jednog razloga, naša

vlast ga se trkomsamaodrekla

pod pritiskom jednog koalici-

onog partnera. A šteta, nijesu

to stvari koje se ne mogu bra-

niti

dobrimargumentima.Na

-

ravno, pod pretpostavkom da

jenekome iz crnogorske vlasti

uopšte bilo stalo do odbrane.

Odnos crnogorske vlasti i Srpske

pravoslavne crkve je nansijsko-

političkog karaktera. Vlast daje novac,

izdaje građevinske dozvole za hotele

ili prepisuje srpskimvladikama crnogorsku

komunicu, a crkva shodnonaređenjupolitički

ćuti. Kada se odnosi poremete, to samo znači da

obećani novac nije u cjelini isplaćen, ili da količina

isplaćenog novca više nije crkvi zadovoljavajuća

Stvaranjemmeđunarodno priznate države

Crne Gore, a pogotovo njenomspoljnom

politikom, uklonjen je posljednji mitski oslonac

političke fantazmagorije srpskih nacionalista, i

to je grijeh koji namnikada neće oprostiti