Table of Contents Table of Contents
Previous Page  5 / 51 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 5 / 51 Next Page
Page Background

5

Pobjeda

30. april, 1. i 2. maj 2018.

U fokusu

štenih privrednih giganata, tranzicije i novih zahtjeva tržišta

tišlaustečaj,

omdoprava

Radnicima koji suostajali bez

posladržava je isplaćivala tzv.

otpremnine za radnike žrtve

tranzicije u iznosu od 1.926

eura i ni do danas nijesu svi

isplaćeni, odnosno ima za-

htjevakoji suuobradi.Čekaju

odlukuFonda radada li imaju

ili ne pravo na tu ,,otpremni-

nu“.

- Među njima, nažalost, nala-

ze se i lica koja su umeđuvre-

menu preminula i nijesu do-

čekalaovaj vidnazovi pomoći

- kažeĆulafić.

Ikodovogprava, kakododaje,

imamo diskriminatorski od-

nos.

- U preduzećima u kojima je

država imala veći vlasnički

udio i čija imovina je procije-

njena na veće vrijednosti, ot-

premnine su isplaćivane u

permanentno praće-

nje poštovanja za-

konskih propisa u

oblasti radnog i soci-

jalnogzakonodavstva,

posebno u primjeni

Zakona o radu čije je

donošenje u toku.

- Insistiraćemo na do-

nošenju socijalnog kar-

tona kao ključnog akta

kojim se utvrđuje soci-

jalni status i zaposlenih i

nezaposlenih žrtava

tranzicije, koji su zbog

gubitka radnih mjesta i

dalje na evidenciji Zavo-

da za zapošljavanje –

objašnjavaju u Sindikatu.

Neophodna je promjena

izrade statističkih podata-

kaozaradamasaposebnim

osvrtomnaprosječnuzara-

du, kao i prosječnupenziju.

- Evidentno je da zaposleni

u administraciji i javnim

ustanovama imaju dvostru-

ko veće zarade u odnosu na

zaposleneuzanatstvu, trgo-

vini, ugostiteljstvu, turizmu

i poljoprivredi…Umjesto

zbirnog prosjeka treba nam

precizna računicapodjelat-

nostima–kažuoni.

U Sindikatu kažu da se pro-

blemi vide u enormno veli-

kom broju obraćanja zapo-

slenih i bivših zaposlenih

pravnim kancelarijama

SSCGsamolbamazapomo-

ći kako zbog zarada, preko-

vremenog rada, nemoguć-

nosti korišćenja godišnjih

odmora, rada za vrijeme dr-

žavnih i vjerskih praznika,

kao i nemogućnosti ostvari-

vanja prava kod Zavoda za

zapošljavanje.

NadaKOVAČEVIĆ

Mira POPOVIĆ -MILOVIĆ

Svake godine se u prosje-

ku otvori od 500do 550

stečajeva, kazao je Pobjedi

predsjednik Privrednog

suda Blažo Jovanić.

- U Privrednom sudu Crne

Gore, u posljednjih pet godi-

na nad 2.291 društvo otvo-

ren je stečajni postupak. U

2014. godini otvoren je 431

postupak, u 2015. godini

515, u 2016. godini 561, a u

prošloj godini 601. U teku-

ćoj godini do sada su otvo-

rena 183 postupka stečaja

- objašnjava predsjednik.

Na pitanje koliko su radnika

zapošljavala preduzeća

koja su do sada otišla u

stečaj, Jovanić ističe da

Privredni sud ne vodi tu

evidenciju.

- Privredni sud u tomdijelu

ne vodi evidenciju. To je u

nadležnosti drugih državnih

organa, koji vode evidenciju

o zaposlenim licima kod

svih privrednih subjekata

registrovanih u Crnoj Gori -

pojašnjava Jovanić.

On kaže da je u sudu

trenutno u radu 269

predmeta stečajnih

postupaka.

- Trenutno je podni-

jeto 40 prijedloga

za otvaranje ste-

čajnog postupka

o kojima sud

još nije odlučio -

dodaje predsjed-

nik suda.

Objašnjavajući složenost

predmeta koji su u radu

Jovanić kaže da oko 70

odsto predstavlja predmete

kod kojih postoji stečajna

masa.

- Kod kojih se vrši prodaja

imovine i oni zbog toga

duže traju, odnosno intere-

sovanje potencijalnih kupa-

ca za imovinu stečajnih

dužnika utiče i na dužinu

trajanja stečajnog postup-

ka. Dakle, svi oni postupci

koji se vode nad stečajnim

dužnicima što imaju imo-

vinu, koja čini stečajnu

masu, smatraju se složenim

postupcima, pa sud u tom

dijelu ne vrši kategoriza-

ciju na ,,veće“ ili ,,manje“

stečajne dužnike, odnosno

postupke - objasnio je našoj

redakciji predsjednik suda.

Godišnjeseotvoriod

500do550stečajeva

Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić

BlažoJovanić

Nekadašnji crnogorski privredni giganti

iz metalske industrije Kombinat alumini-

juma, Željezara Nikšić i ,,Radoje Dakić“ su

osamdesetih godina prošlog vijeka zapo-

šljavali hiljade radnika. Tokomposljednjih

nekoliko godina te tri, nekada državne,

kompanije otišle su u stečaj.

Željezara je dostigla maksimalan broj

zaposlenih 1986. godine, kada je čak 7.300

metalurga radilo u toj kompaniji, koja je

tada bila najmnogoljudniji crnogorski

kolektiv. Prije šest godina Željezaru, koja je

bila u stečaju, kupila je turska Tosjali grupa

i u njoj je trenutno zapošljeno oko 300

radnika.

KAP je osamdesetih godina prošlog vijeka

imao oko 7.000 radnika, dok je 2013. prili-

komuvođenja stečaja u toj kompaniji bilo

zapošljeno oko 1.200 radnika. Kompanija

Uniprom je preuzela upravljanje KAP-om

u julu 2014. godine, a u fabrici je trenutno

zapošljeno nešto više od 500 radnika.

U preduzeće ,,Radoje Dakić“ je krajem

2016. godine uveden stečaj i u toku je pro-

daja imovine te nekadašnje podgoričke

fabrike, koja je krajemosamdesetih godi-

na prošlog vijeka zapošljavala 4,6 hiljada

radnika.

S. P.

KAP, Željezarai „Dakić“zapošljavalina

hiljade,asadanekolikostotinaradnika

Unija slobodnih sindikata Crne Gore i ove godine, jedana-

esti put, obilježava 1. maj tradicionalnimprotestnim sku-

pom koji se održava na Trgu Argentina (trg – fontana kod

stadiona Budućnosti) sa početkomu 10 časova.

- Želimo da ukažemo Vladi, ali i svimdrugim institucijama,

na poražavajući položaj desetina hiljada zaposlenih koji

rade u nedostojanstvenimuslovima rada, uz zabrinjavaju-

će niske zarade i da imuputimo snažnu poruku da te pro-

bleme što hitnije rješavaju. Stoga, moto ovog Prvogmaja

glasi: ,,Za veće zarade u Crnoj Gori!“ – poručili su iz USSCG.

Oni dodaju da se suočavamo sa velikim izazovima i samo

ako se svi ujedinimo i radimo zajednomožemo napraviti

preokret ka boljoj budućnosti.

- Zato USSCG poziva svoje članstvo, sve zaposlene, neza-

poslene, penzionere, građane da im se pridruže na protes-

tnom skupu i time iskažu svoje nezadovoljstvo - kazali su

iz Sindikata.

USSCGpozivana

protestnušetnju

iznosima od 10.000 do

20.000euraporadniku.Toje

i do deset puta više od otpre-

mnine koje su od države do-

biliradnicičijefirmesuotišle

u stečaj i likvidaciju i kojima

poslodavac nije dao otpre-

mninu - ističeĆulafić.

Praksa započeta 90-ih godi-

nasanajnižomcijenomrada,

nastavljase, nažalost, idanas.

- Samo joj je dat novi naziv

„najniža zarada“. Umjesto

najniže cijene rada od 55 eu-

ra imamo najnižu zaradu od

193 eura, te se i na taj iznos

vrši uplata doprinosa. Sve je

manji priliv sredstava na ra-

čun Fonda PIO zbog čega je

došlo do nemogućnosti

isplate penzija bez dodatnih

sredstava iz budžeta, a na

drugojstranizbogizjednače-

nja broja penzionera sa bro-

jem zaposlenih u cjelosti je

dovedeno u pitanje funkcio-

nisanjeFonda. Trenutno sta-

nje je neodrživo, kako zbog

isplate minimalnih zarada i

uplate minimalnih doprino-

sa, pa smodužni daukažemo

na sve propuste nadležnih

državnih institucija i pokre-

nemo inicijativu za promje-

nuzakonskihrješenjakojase

tiču isplata najnižih zarada –

poručujeĆulafić.

On smatra da i odobravanje

reprograma poreskog duga

ide na štetu radnika.

- Omogućavanje poslodavci-

ma da dugovanja izmire u

mjesečnimratama,uzredov-

no plaćanje tekućih obaveza

ne stvara gotovo nikakve po-

godnosti zaposlenima već do-

datne probleme. Zbog odlaga-

nja izmirenja poreskog duga

radnici nijesu u mogućnosti

da ostvare pravo koje im zavr-

šetkom radnog vijeka nespor-

no pripada - zbog dodatnih i

nepotrebnih procedura vođe-

nja postupka pred Agencijom

za mirno rješavanje radnih

sporova –objašnjavaĆulafić.

SOCIJALNI KARTON

Savez sindikata Crne Gore

će nastaviti, kako navode, da

štiti prava zaposlenih kroz

PredragDrecun

Štrajku ,,MarkuRadoviću“ 1990.

UbrodogradilištuuBijeloj 1985.

ElektrolizauKAP-u2002.

D. MIJATOVIĆ

ARHIVAPOBJEDE