Table of Contents Table of Contents
Previous Page  4 / 51 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 4 / 51 Next Page
Page Background

4

Pobjeda

30. april, 1. i 2. maj 2018.

U fokusu

PODGORICA

Protes-

tnomšetnjomi ovog

1.ma

-

jabićeupozorenona loš

položaj radnikauCrnoj

Gori - kršenje radnih i sin-

dikalnihprava, veliki broj

ugovoranaodređenovri-

jeme, čak i sistematizova-

nihradnihmjesta, niske

zarade, osiguravanjena

minimalac, radu sivoj

ekonomiji, bez godišnjeg

odmora, prekovremeni i

praznični radbez ake-

kvatnenadoknade, zapo-

šljavanjeprekoagencija,

nepotpisivanje i nepošto-

vanjekolektivnihugovo-

ra…Radnici se žalenadr-

žavudaviševodi računao

interesimaposlodavaca i

investitoranegoonjiho-

vim, dokposlodavci uz-

vraćaju tvrdeći da se suo-

čavaju savisokim

dažbinama, sivomekono-

mijom, biznis barijera-

ma…

Bilo kako bilo - ni ovog 1.

maja (koji se obilježava ši-

rom svijeta u znak sjećanja

na dan kada je 1886. oko

40.000 radnika u Čikagu,

tražeći bolje uslove života,

stupilo u štrajk i obustavilo

rad) nećemo moći da se

otmemo pomisli gdje je ne-

stala nekad brojna i jaka

radnička klasa ,,Radoja Da-

kića“, Željezare, cetinjskog

Oboda, ,,Marka Radovića“,

Kombinata aluminijuma,

Prekookeanske, Jugoocea-

nije… Odgovor je, kažu Po-

bjedini sagovornici, jedno-

stavan-preselilaseustečaj i

upenzioneresaniskimpen-

zijama.

Danas, po podacima Mon-

stataza2017,imamo182.368

zaposlenih, od čega, ne ra-

čunajući državnu admini-

straciju, najviše ima u trgo-

vini 36.757. U prerađivačkoj

industriji ih je 11.619, što je

tri hiljademanjenego što su

nekad zapošljavali samo

Kombinat aluminijuma i

nikšićka Željezara. U uslu-

gama smještaja i ishrane za-

posleno je 15.033, građevi-

narstvu 10.714…

OTKAZI, SMANJENJE

PLATA…

Generalni sekretar Saveza

sindikata Crne Gore Duško

Zarubicakažedasuneizvje-

snost, nesigurnost, prijetnje

otkazima, smanjenje plata,

dužničko ropstvo... riječi

koje se danas vezuju za rad i

radnike.

- Glavni problemi zaposle-

nihsuvisina zarada, kašnje-

nje u isplati, prekovremeni

radkoji seneplaća, uskraći-

vanje slobodnih i dana go-

dišnjegodmora, radzadane

praznika,potpisivanjebjan-

ko otkaza prije zasnivanja

radnog odnosa – kazao je

ZarubicaPobjedi.

U nekim sektorima zloupo-

trebljava se institut mini-

malnezaradejersuzaposle-

ni osigurani na nju bez

obzira na nivo stručne spre-

me.

- Jedan broj poslodavaca

potrebe za radnom snagom

rješavaprekoagencijazaza-

pošljavanje i onda kada za

timobjektivno nema potre-

be. Ovakvim postupanjem

poslodavaca postavlja se pi-

tanje da li postoji dostojan-

stveni rad. Ovo je tema ko-

jom treba da se bave svi

socijalni partneri – kazao je

Zarubica.

On smatra da je prije svega

neophodno jačanje socijal-

PRVIMAJKAOPOVOD:

Radnici u Crnoj Gori između un

Radničkaklasa

socijalnimdijalo

Neizvjesnost, nesigurnost,

prijetnje otkazima, smanjenje

plata, dužničko ropstvo... riječi

su koje se danas vezuju

za rad i radnike, kaže

generalni sekretar

Saveza sindikata

Crne Gore Duško

Zarubica

nog dijaloga.

- Za rješavanje proble-

ma zaposlenihprotesti

i štrajkovi treba da bu-

duposljednji institut za

koji će se radnici odlu-

čiti, tek kada iscrpe sve

mogućnosti da putem

socijalnog dijaloga

ostvareprava.Neophod-

no je jačanje socijalnog

dijaloga na svim nivoi-

ma, na nivou preduzeća,

lokalnom i nacionalnom.

Formirajte sindikalne or-

ganizacije i učlanite se u

Savez sindikata Crne Go-

re. Samo udruženi može-

mo ispuniti zajedničke ci-

ljeve–poručiojeZarubica.

STEČAJEVI

Izsindikalnoguglagledano,

radnici supretrpjeli velikepo-

sljedice tranzicije koja traje

više oddvije decenije.

Koordinator pravnihkancela-

rijaSaveza sindikataCrneGo-

re Goran Ćulafić kaže da je

„žrtve tranzicije“ prvo sače-

kao stečaj, a čeka ih i penzija

od 121 euro ili četiri eura sva-

koga dana.

On kaže da će Sindikat tražiti

poštovanje odredbi Zakona o

radu koji jasno definiše da se

najniža zarada isplaćuje na

najprostiji rad, dok su koefici-

jenti složenosti poslova osnov

zaobračunzarada zaposlenih.

- Tražićemodasesvegodineu

kojimasuzaposlenimaisplaći-

vaneminimalne zarade i upla-

ćivan staž osiguranja na mini-

malnu zaradu priznaje samo

kaogodina staža, ada se iznosi

obračunatih doprinosa brišu

zbog enormno malog iznosa

kao što je to već učinjeno sa

1993, zbog enormno velikog

brojacifara sadržanihuobras-

cuM1-M2 –kažeĆulafić.

Kao osnovicu, kaže on, umje-

sto cjelokupnog staža treba

uzeti 20 godina, čime bi se

umnogome poboljšao stan-

dard najstarije populacije, a

ujednoispravilenepravdeuči-

Drecun:

NakonsankcijaUN,preduzećaizgubilakoraksasvijetom

Ekonomski analitičar Predrag Drecun

kaže da je počekomdevedesetih počeo

nestanak radničke klase.

- Naša preduzeća izgubila su korak sa

svijetomnakon sankcija UN nametnutih

tadašnjoj Jugoslaviji od 1992. do 1995.

Period tranzicije je bio veoma speci ičan

jer se nijesumogli primijeniti recepti

drugih država koje nijesu imale blokadu

UN. Zato sumnoga preduzeća, koja su

zavisila od uvoza, bila u situaciji da ne

mogu da rade legalno. Bila su osuđena

na propast - objašnjava Drecun i pod-

sjeća na nekadašnje gigante „Radoje

Dakić“, ,,Marko Radović“, Kombinat alu-

minijuma, Željezaru...

Tranzicija, uz to, nije urađena na brz

način.

- Tačnije - bila je veoma spora, što je

dodatno otežalo situaciju. Nakon toga

nijesmomogla uhvatiti korak sa svije-

tom. „Radoje Dakić“ je, doduše, mogao

da se transformiše u neke druge oblike

proizvodnje, ali je izgubio trku sa ino

konkurencijom jer se za pet godina

dešavaju ogromne tehnološke promje-

ne u svim vrstama industrije. Ko ne prati

promjene, nije konkurentan na tržištu

- objašnjava Drecun.

Nakon tog perioda je uslijedilomnogo

teških situacija, među kojima i bombar-

dovanje.

- Tranzicija, odnosno potreba da druš-

tvena svojina ode u prošlost nije rodila

preduzetničku klasu. Do kapitala su

većinomdošli ljudi koji nijesu imali

upravljačkih znanja, što se sada donekle

vidi. Istina, bilo je i onih koji su umjeli

da i u tim vremenima i teškimuslovima

dobro vode preduzeća i opstanu. Ali,

dobar dio društvenog kapitala kroz

tranziciju nije završio u rukama onih koji

bi ga transformisali na najbolji način.

I tako je nestala radnička klasa - ističe

Drecun.

Na pitanje da li se može očekivati

„povratak radničke klase“, Drecun kaže

da su se stvari umeđuvremenumnogo

promijenile i da se ubrzanomijenjaju.

- Ovo je period, više ne znamo koje

tehnološke revolucije - sedme ili osme.

Svijet ide brzo, tako da se potreba za

brojem radnika smanjuje u klasičnim

oblicima proizvodnje, ali raste u nekim

drugim sektorima. Sada nije poenta

pošto-poto ozdraviti industriju ako

ne možete biti konkurentni. Ali,

Crna Gora može veoma brzo biti

konkurentna u nekim segmenti-

ma poljoprivredne proizvodnje.

Tu se otvara veliki potencijal

- kaže Drecun.

On smatra da bismomogli

doći do nekog ranijeg

brojčanog nivoa za dese-

tak godina, ako bismo

krenuli u adekvatnu tran-

sformaciju BDP.

njenetokomtrajanjatranzici-

onog perioda.

- Tranzicioni period u Crnoj

Gori rezultirao je uništenjem

privrednih giganata i gubit-

kom radnih mjesta, a kao

glavna karakteristika

tog perioda bili su

stečaj i likvidacija

kao pogubni in-

strumenti za uni-

štenje privrede, a

ne kako je bilo za-

m i š l j e n o z a

ozdravljenje i do-

vođenje „strateš-

kih partnera“. Teš-

ko je objasniti kako

su mnoge firme

otišle u stečaj. Uko-

liko bismo elaborirali sve ste-

čajne postupke, došli bismo

do poražavajućeg podatka da

je imovina stečajnih dužnika

prodata u bescijenje uz za-

ključivanje sumnjivih ugovo-

ra - smatraĆulafić.

Da ne pominjemo, dodaje on,

simbolične nadoknade koje

država daje žrtvama tranzici-

je dok su na Zavodu za zapo-

šljavanje.

GoranĆula ć

DuškoZarubica

,,Dakićevci“ ispredSkupštine2014.

Sazbora radnikau ,,Titeksu“ 1988.

IznikšićkeŽeljezare 1983.

Proizvodnjau ,,MarkuRadoviću“ 1983.