Table of Contents Table of Contents
Previous Page  11 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 11 / 52 Next Page
Page Background

11

Pobjeda

Subota, 28. april 2018.

CrnomGorom

BAR

-KompanijaBemaks,

najvećagrađevinska firmau

CrnojGori, besplatnoće iz-

graditipješačkimostnamagi-

stralnomputukodSutomora

koji ćeomogućitidagrađani

togmjesta, kao i brojni turisti

tokomljetnjesezone, be-

zbjednoprelazemagistralu.

Ugovorovrijednojdonaciji

potpisanjeuMinistarstvusa-

obraćaja, arokzazavršetak

izgradnjepasarele je1. jul.

Pješačkimostbićedug18meta-

ra i biće izgrađen iznad

magistralnogputaM2.4uSuto-

moru. Očekuje se da će ovaj

objekat značajno ublažiti sao-

braćajni haos koji se stvara

zbog ogromnih gužvi tokom

sezone i povećati bezbjednost

pješaka.

Prema saznanjima Pobjede,

kompanija Bemaks je spremna

da na magistralnom putu Bar -

Ulcinj kod Sutomora donira još

jednupasarelu, ali sečekada lo-

kalna uprava odredi lokaciju na

kojoj će segraditi.

R.P.

BAR:

Vrijedna donacija crnogorske građevinske kompanije

BemakspoklanjapasareluuSutomoru

RJEŠAVANJESAOBRAĆAJNOGHAOSA:

Budućiizgledpješačkogmosta

HERCEGNOVI

- Za trimje-

secaove godineuklonjene

su43palmekoje jeuništio

insekt crveni surlaš. Riječ je

o stablimakoja su senalazila

na javnimpovršinama - kaže

šef sektora zelenilauKomu-

nalno- stambenompreduze-

ćuVanjaSpaić.

Ona dodaje da je najveća ek-

spanzija palminog surlaša u

hercegnovskoj opštini bila u

avgustu i septembru prošle

godine, kada je i obavljen naj-

veći broj dendrohirurgija.

HIRURGIJA

Prema njenim riječima, pal-

min surlaš sada miruje, što ne

znači da ga nema.

- Na palmama koje smo sada

posjekli prvo smo uradili den-

drohirurgije protekle jeseni

kada je napad surlaša bio naji-

zraženiji, kako bismo vidjeli

da li će seomladiti ali i da skra-

timo zarazni potencijal. Dava-

li smo šansu palmama. Bilo je

slučajevadaseoneregenerišu,

prežive nekoliko mjeseci i da

ponovo budu napadnute. To

su većinom palme koje smo

sjekli od početka godine -

objasnila je Spaić.

Idaljeseprimjenjujutretmani

hemijskim preparatima. Je-

dan je urađen zimus, a sada

slijedi drugi.

- Radimo po preporukama Fi-

tosanitarne inspekcijesa istim

preparatima u kojima semije-

njanju aktivne materije, da se

ne bi stvarala rezistentnost -

objašnjava Spaić.

Ima još palmi čija je krošnja u

obliku kišobrana (simptom

napada crvenog surlaša) na

javnim površinama, ali ih je

mnogo više na privatnim.

Insekt crveni surlaš potiče iz

južneAzije i iz togpodručja se

proširio, sredinomosamdese-

tih godina, prema zapadu, ve-

likombrzinom.

PODACI

U Crnoj Gori je prvi put regi-

strovan u oktobru 2012. godi-

ne na teritoriji opštine Ulcinj.

UBudvi se pojavio 2014. godi-

ne, Tivtu, Kotoru i Baru 2015.

godine i Herceg Novom 2016.

godine. Premapodacima iz ja-

nuara,ugradunaulazuuBoku

posječeno je 106 palmi, a na

Crnogorskomprimorju 561.

Rasprostranjen je u svim ze-

mljama mediteranskog regio-

na: Egipat (1992), Španija

(1996), Izrael i Jordan (1999),

Italija (2004), Turska (2005),

Kipar, Grčka i Francuska

(2006), Maroko (2008), Gru-

zija, Albanija i Slovenija

(2009), Hrvatska i Tunis

(2011) i CrnaGora (2012).

Ž.K.

TUŽANPRIZOR:

Posječenavišegodišnjastabla

GRAMATIKAJEMANJEVAŽNA:

Detaljsaradionice

HERCEGNOVI:

Komunalnopreduzeće oposljedicama crvenog surlaša

Za trimjesecačak

43palmeposjekli

Surlaš sada

miruje, što

ne znači da

ga nema. Na

palmama koje

smo posjekli

prvo smo uradili

dendrohirurgije

protekle jeseni

i tako imdali

šansu da

opstanu - kaže

Vanja Spaić

Akcionimplanom koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede

i ruralnog razvoja u februaru u cilju suzbijanja palminog sur-

laša sa planom revitalizacije i sanacije štete nastale njego-

vimdjelovanjem, je opredijeljeno 275.000 eura. Za opštinu

Herceg Novi , kako je navedeno u dokumentu, izdvojeno je

40.080 eura. Od tog novca 30.000 eura predviđeno je za

nabavku novog bilja, a 10.080 predviđeno za injektiranje/

endoterapiju. Na zahtjev Ministartsva opština je odredila

lokaciju na kojoj će primijeniti taj metod liječenja stabala od

crvenog suralaša koji se u Kotoru pokazao vrlo uspješnim.

Riječ je o ubrizgavanju insketicida.

- Preporučili smo park „Boka“ jer je tu najviše palmi na jed-

noj površini, ima ih 84. Kada će se raditi taj postupak, nema-

mo informaciju – navodi Spaić.

Stablauparku ,,Boka“

liječićeubrizgavanjem

NIKŠIĆ

–Fondacija „MarijaKotri“ organizovala jedrugi

put dvodnevnuradionicukreativnogpisanja „Imagination“

koju jena engleskomjezikudržala spisateljicaAngelaJ. Ke-

cojević. Pohađalo ju je60đaka četvrtog i petog razreda iz

osamosnovnih škola. ĐorđijeKotri direktorFondacije „Ma-

rijaKotri“ kazao jedadjecana radionicama, nakojimapre-

dajeAngelaKecojević, imaju sloboduupisanju, teda ihna

taj načinpodstičudauče engleski jezik.

- Na radionicama Angela daje slobodu u pisanju djeci, a tokom

predavanja, kojesesvevrijemeodržavanaengleskom, objašnja-

va na koji načinnastaje knjiga, jer je i ona sama spisateljica. Ona

na potpuno identičan način održava radionice u Engleskoj gdje

živi i radi, a gramatika joj i nije toliko važna koliko razvijanje

mašte ipodizanjenivoaznanjaengleskog jezika–kazaojeKotri.

AngelaJ.KecojevićživiuOksfordu, uUjedinjenomKraljevstvu.

Autorka je ideje nagrađenog avanturističkog parka ,,Hobble-

down“ uSuriju.

S.D.

Učili engleski i

razvijalimaštu

Izabraće

zaštitini

znakza

lisnati sir

NIKŠIĆ:

Radionica kreativnog pisanja

KOLAŠIN

–Udruženje za

proizvodnju lisnatog sira

izabraćeovogvikenda znak

koji će sekoristiti zabrendi-

ranje i zaštitu tog čuvenog

kolašinskogproizvoda.

Idejna rješenja je uradio gra-

fički dizajner Srđa Dragović.

Prvi znak ističe komponente

proizvodaukazujući na formu

lista. Drugi je pročišćen i sim-

bolično pokazuje kako nastaje

lisnati sir. Treći znaknaduho-

vit način pokazuje slojevitost,

sir se lista kao knjiga i jede.

Do kraja jeseni se očekuje da

bude završen projekat „Zašti-

te i oznake porijekla lisnatog

sira“.

Autor rješenja potiče iz poro-

dice koja je među najpoznati-

jim proizvođačima lisnatog

sira.

Dr.D.

KOLAŠIN