Table of Contents Table of Contents
Previous Page  12 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 12 / 48 Next Page
Page Background

12

Pobjeda

Ponedjeljak, 23. april 2018.

Kultura

Studija „Smrt jezika“ jednog

odnajpoznatijihbritanskih i

svjetskih lingvistaDejvida

Kristalaotkrivadramatične

podatkeougroženosti i ne-

stajanjuvelikogbroja jezikau

procesima globalizacije i no-

vimuslovimakomuniciranja.

Veliki broj jezika svijetanala-

zi seukritičnomstanju i pri-

jeti impotpuni nestanak. S

obziromda su jezici izraz

identitetanarodaKristal o

ugroženosti jezika govori pri-

marno sa stanovišta identite-

ta, što jeposebnoapostrofi-

rao i napredavanjuu

Podgorici prijenekolikogodi-

nakoje jenaovu temuorgani-

zovao Institut za crnogorski

jezik i književnost, uzpodrš-

kuMinistarstvanauke.

Izraz „smrt jezika“ (language

death) zvuči dramatično i neo-

pozivo, kao i svaki drugi u kom

se ova neugodna riječ javlja, ka-

že Dejvid Kristal u uvodnom

dijelu svoje istoimene studije,

predočavajućinasamompočet-

ku ovog teorijskog istraživanja

sav značaj i ozbiljnost alarman-

tnih rezultata o ugroženosti i

nestajanju pojedinih jezika

krozistoriju,sposebnimakcen-

tom na savremene aspekte

ugroženosti.

Dejvid Kristal je naučnik, pisac,

urednik i dugogodišnji profesor

lingvistikenaUniverzitetuuRe-

dingu, te počasni profesor lin-

gvistike na Univerzitetu u Ban-

go r u . Č l an j e Br i t an s ke

akademije..Nesumnjivojejedan

od najpoznatijih svjetskih lin-

gvista i jedanodnajvećihautori-

teta u oblasti jezika. Do danas je

napisao i priredio više od 120

knjiga,međukojima i renomira-

ne enciklopedije u izdanju Uni-

verzitetauKembridžu:Enciklo-

pedija jezika i Enciklopedija

engleskog jezika, te naslovi kao

što su Enciklopedijski rječnik

moderne lingvistike, Smrt jezi-

ka, Engleski kao svjetski jezik,

Budućnost jezika itd., kao i više

stotina naučnih i stručnih rado-

vaizoblastilingvistike,semanti-

ke, fonetike, fonologije, stilisti-

ke, leksikografije i internet

lingvistike. Danas je jedan od

vodećih aktivista međunarodne

Fondacije za ugrožene jezike.

StudijaSmrtjezikaprof.Kristala

objavljena je u Cambridge Uni-

versity Press, a za poznatu bibli-

oteku „XX vek“, čiji je osnivač i

urednik Ivan Čolović sa engle-

skog jeprevelaAleksandraBaja-

zetov - Vučen.

U studiji Smrt jezika D. Kristal

načelno ispituje samu definiciju

„smrti jezika“, zatim kretanje

svih registrovanih i postojećih

jezika svijeta, razmjere proble-

ma same ugroženosti i nestaja-

nja jezika u svim značajnim i

dominantnim segmentima, uti-

cajefaktoraokruženjauizaziva-

nju ili sprečavanju ugroženosti i

nestajanja, zatim pitanja jezika

kao izraza identiteta naroda i

bogatstva različitosti i na kraju

centralno pitanje zašto jezici

umiru. I na kraju interesovanje

samezajednicečiji jezik jeugro-

žen i šta se može učiniti na oču-

vanju i zaštiti ugroženih jezika i

ugroženih kultura s posebnim

naglaskom na ulogu lingvistike,

ekspertskih timova i međuna-

rodnih fondacija i foruma.

REALNOST

U prvom poglavlju „Šta je smrt

jezika“DejvidKristal smrt jezi-

ka definiše kao identifikaciju sa

umiranjem samog čovjeka. Jer,

akosteizgubilijezik,izgubiliste

sebe, jer jezik je čovjek koji živi

jezikom, to je „mrlja krvi“, kako

kaže Nikita Stanesku, koja go-

vori. Ako čovjek, ili narod izgu-

be svoj jezik, oni su otkinuti od

prošlosti, oni su se stopili s tiši-

nom i vječnim zaboravom. U

jeziku, kako kaže Emerson obi-

tava duh nekog naroda . Duh

naroda izvodimo iz jezika, to je

mozaik u kojem je stoljećima

svaki pojedinac nekog naroda

ugradio svoj kamen. Jedan od

najvećih modrnističkih pjesni-

ka XX stoljeća, Ezra Paund

smatrao je da srž ljudske mu-

drosti nije sadržana u jednom

jedinomjeziku,nitijedanjedini

jezikmožeda izrazi svevidove i

sve nijanse ljudskog znanja.

Jezik umire, kaže Kristal, kad

njime više nema ko da govori,

pojava smrti jezika je naša real-

nost, i dok pravi arhiv ostaje i

kadarhivar umre, arhivnezabi-

lježenog, ili nesnimljenog jezi-

ka nestaje onog trena kad umre

poslednji govornik, i to nestaje

zauvijek. Kadnestane jezik koji

nikadninakojinačinnijedoku-

mentovan, to je kao da nikad

nije ni postojao.

Profesor Kristal u svojoj studiji

navodi najčešće citirane stavo-

ve u koje spadaju istraživanja

britanskog lingviste Majkla

Krausa, koji naosnovustatistič-

kih istraživanja zaključuje da je

„uvjerljiva procjena da će, s ob-

zirom na današnje trendove, u

XXIvijeku izumrijeti, ili senaći

na „ivici smrti“ 90 odsto jezika

čovječanstva. To znači da je od

ukupnogbroja jezikanaplaneti

samo oko 600 jezika „na sigur-

nom“. Iako sumeđu pojedinim

stručnjacima različiteprocjene

ozbiljnosti ovakve situacije iz

britanske Fondacije za ugrože-

ne jezike objavljene su dvije

sljedeće procjene: 1.) Većina je-

zika svijeta nalazi se u kritič-

nom stanju i ne prijeti im samo

opadanje, već i potpuno gaše-

nje. 2.) Više odpolovine svih je-

zika svijeta nalazi se na samrti,

odnosnoneprenosiseuspješno

sljedećoj generaciji.

ČINJENICE

KaosrednjuprocjenuD.Kristal

navodi u svojim istraživanjima

gubitak od 50 odsto ukupnog

broja jezika tokomsljedećihsto

godina. Pedeset posto, dakle, to

su tri hiljade jezika. Sto godina

to je 1.200 mjeseci, a to znači,

zaključujeKristal, daćeotprili-

kena svakedvijenedjeljeumri-

jeti po jedan jezik, i tonijemno-

go daleko od istine. Na ovakve

procjene reagovao jeUNESKO,

novembra 1993. godine usvaja-

njem „Projekta za ugrožene je-

zike“ i „Crvene knjige ugrože-

nih jezika“. Dvije godine

kasnije na Univerzitetu u Toki-

juosnovan jeMeđunarodni do-

kumentacioni centar za ugro-

žene jezike, a iste godine u

SAD-u ustanovljen je Fond za

ugrožene jezike sa program-

skom izjavom:Tačno je da su

jezici odumirali tokom čitave

naše istorije, ali nikad u ova-

kvimrazmjerama.Kaoljudiko-

jima je jezik struka moramo da

se suočimo s neumitnomčinje-

nicomdavelikidioonogaštomi

proučavamo danas budućim

generacijama uopšte neće biti

dostupno.

UZROCI

Mnogobrojni su uzroci i uticaji

kojivodekaugroženostiinesta-

janju jezika, ali se oni prema

analizama Kristala odvijaju pr-

venstveno preko faktora koji

ljude ugrožavaju fizički i fakto-

ra koji utiču na kulturu. U pr-

vom slučaju do ugroženosti, ili

izumiranja jezika dolazilo je iz

jednostavnihrazloga slabljenja,

ili izumiranja pojedinih govor-

nih grupacija usljed ekonom-

skih razloga, ratova, slučaja ge-

nocida i sl. A u drugoj grupi

faktora prof. Kristal nalazi vrlo

složene sociolingvističke razlo-

ge vezane za izumiranjepojedi-

nih jezika kao što su kulturna

asimilacija,prelaženjeizjednog

jezika u drugi. Sami govornici

indigenih jezikausvojimjezici-

ma vide znak zaostalosti, zatim

zbog „folklorizacije jezika“, tj.

gubljenja diskurzivne matrice i

stilskog registra, zatim, govor-

nici jednog jezika često su po-

kušavali i uspijevali da Salome

govornike nekog drugog jezika,

kaoumnogimslučajevima isto-

rije kolonijalizma, što je pred-

stavljalo ubistvo jezika ili „lin-

gvicid“. Dešava sedadruštveno

politički razlozi potisnu čisto

lingvističke argumente, pa se

onda, navodi Kristal, sriojeće-

mo s nastankom jezičkih siste-

ma čiji govornici mogu da razu-

miju jedni druge, ali ti sistemi

ipak važe kao različiti jezici .U

tom smislu Kristal navodi pri-

mjer statusa koji imaju švedski,

danski i norveški; oni se, svi, na-

ravno, računaju kao zasebni je-

zici, iako pripadnici ovih zajed-

nica mogu da razumiju jedni

druige u znatnoj mjeri. Kristal

navodi i primjer nekadašnjeg

srpskohrvatskog što je “naziv

koji se svojevremenokoristioza

nekoliko varijeteta na teritoriji

bivše Jugoslavije, ali je poslije

ratova u SFRJ i nastankom ne-

zavisnih država ovaj naziv za-

mijenjen imenima hrvatski, cr-

nogorski, bosanski i srpski.

PERSPEKTIVA

Na kraju prof. Kristal saopštava

pesimističku prognozu da su

sile koje vode do nestanka jezi-

ka tolikomoćne da skoro i nije-

smoustanjudazamislimokako

bi se one mogle zaustaviti. Mo-

gućnost da će za nekoliko stoti-

na godina, ( kako nagovještava-

ju neki naučnici ) svaki narod

govoriti samo jedan jezik, pa da

će potom u čitavom svijetu po-

stojati samo jedan jezik itekako

izgledaju realno. Međutim, kao

odgovor na jedanovakav, čudo-

višan globalni jezički sistem

prof. Kristal objašnjava da po-

stoji raširena, ali stoga ne i ma-

nje pogrešna ocjena da je sma-

njenje broja jezika u stvari

korisno, a nikako tragično.

Ukratko, zamisao da jedan za-

jednički jezik, ma koji to jezik

biomože da donesemir, obična

je iluzija. Teško je zamisliti ka-

kobi engleski, Esperanto, ilima

koji drugi jezik, koji bi jednoga

danamogao da postane „lingua

franka“uspio da zatomi ponos,

ambicije i sukobe baš kao što to

nije mogao, zaključuje Kristal,

ni u navodno monolingvalnoj

prevavilonskoj eri. Takođe, da

bismo znali šta nasljeđujemo

potreban nam je jezik, jer kaže

Tomas Man „trebalo bi da zna-

mo kako nasljeđujemo, jer na-

sljeđivanje je kultura“. Takođe,

izrazličitostijezikairazličitosti

uopšte nastala je poezija, vers i

ritmovi. A iz toga je kasnije na-

stalo sve. Jezik je određeni mo-

del univerzuma, kažeVječeslav

Ivanov, semiotički sistemza ra-

zumijevanjesvijeta,paakoima-

mo 6.000 različitih načina da

opišemosvijet, tonas čini boga-

tim. I na kraju, ako možemo da

se divimo djelima stranih pisa-

ca, kako nas uči T. S. Eliot, koji

živeu istomsvijetuukomimi, a

koji svojpoglednasvijet izraža-

vajunanekomdrugomvelikom

jeziku, to će značajno doprini-

jeti širinimisli, mnogostrukosti

kultura I objektivnosti našeg

ukusa.

Ljubeta LABOVIĆ

Narodbez jezika

jenarodbez srca

RIJEČVIŠE:

Lingvistička studija ,,Smrt jezika“ Dejvida Kristala

Ako ste izgubili jezik, izgubili ste sebe, jer jezik je čovjek koji živi

jezikom, to je „mrlja krvi“, kako kaže Nikita Stanesku, koja govori.

Ako čovjek ili narod izgube svoj jezik, oni su otkinuti od prošlosti,

oni su se stopili s tišinom i vječnimzaboravom

Da bi s odgovarajućompreciznošćumogao

utvrditi broj ugroženih jezika u raznim stadi-

jumima ugroženosti, ili „koliko se jezika nalazi

na ivici smrti“ D.Kristal se načelno posvećuje

utvrđivanju liste jezika, odnosno utvrđivanju

broja jezika koji uopšte postoje i egzistiraju u

svijetu. Većina relevantnih knjiga i publikacija

objavljenih od osamdesetih godina prošlog

vijeka navodi brojeve između šest i sedam

hiljada jezika, s tim što su ti podaci ranije

varirali u rasponu od tri do deset hiljada. Prva

sistematična istraživanja objavljena u najve-

ćem savremenom registru jezika „Etnolog“

(1974.) daju pregled svih jezika svijeta i tu se

navodi 5.687 jezika. Od osamdesetih godina

naovamo situacija se značajno promijenila. U

trinaestom izdanju „Etnologa“ (1996.) upisano

je 6.703 naziva za jezike, a u Međunarodnoj

enciklopediji nauke o jeziku iz 1992. godine

pominje se 6.300 živih jezika, dok je u indeksu

„Atlasa jezika svijeta” navedeno 6.796 imena

jezika. Dakle, okviran broj živih jezika na svije-

tu prema vrijednostima, istraživanjima i pro-

cjenama prof. Kristala jeste oko 6.000 jezika.

Pregledsvihjezikasvijeta

DejvidKristal