Previous Page  5 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 5 / 48 Next Page
Page Background

5

Pobjeda

Nedjelja, 22. april 2018.

Aktuelno

Nema preciznih podataka o broju ilegalnihmigranata, a zvanična statistika ukazuje na novi trend

Višeazilanata i više ruta

do ,,obećanihzemalja“

PODGORICA

-Val izbjegli-

ca i onihkoji

žele

da sedo-

mognuboljeg

života

une-

koj odzemaljaZapadne

Evropenijezaobišaoni re-

gionalne, balkanske rute.

Mimoonihkoji zvanično

zatražeazil nema,među-

tim, preciznihpodatakao

tomekoliko je ilegalacana

raznenačinepokušalo ili

uspjelodapremosti loka-

lnegranicekaousputne

preprekedo ,,obećane

zemlje“.

Otome se, uglavnom, sazna iz

medija kada policija, nerijet-

ko u regionalnim akcijama,

uspije da razbije lanac kri-

jumčara koji koriste priliku i

zarađujuna tuđojmuci, nerij-

etko ne vodeći računa da li će

nekoodmigranata ili izbjegli-

cauopšte stići gdje sezaputio.

Krijumčari

Tako je krajem januara sreća

pogledala grupu sirijskih izb-

jeglica i migranata iz Afrike i

Azije koji su preko kanala iz

Crne Gore sa plaže Jaz u

ne adekva t nom p l ov i l u

pokušali da se domognu itali-

janske obale. Plovilo se prevr-

nulo29. januarana 15miljaod

crnogorske obale, a nevoljni-

ke je iz mora spasila italijans-

ka ribarica ,,Erika“ i dovezla

ihu zeleničku luku.

Zbog organizovanja kri-

jumčarenja tada je pritvoren

ViktorNeziraj izPeći, nastan-

jenuBudvi.

Prije desetak dana Viši sud u

Podgorici potvrdio je op-

tužnicuprotivturskogdržavl-

janina privremeno nastan-

jenog u Ulcinju Mevluda

Ozireka i još šest osoba, koje

su bile dio regionalnog lanca

prebacivanja turskih migra-

natauBiH,aodatlekazemlja-

ma EU. Sumnja se da je u de-

vet navrata tim kanalom

prebačeno 28 migranata pre-

ko crnogorske teritorije.

Migrantima je bio cilj da na

svom putu do krajnje desti-

nacije dopru što dalje, kako bi

izbjegli obavezu zahtjeva za

dobijanje statusa azilanta.

Pored standardne puta-

nje i ulaska migranata u

Crnu Goru preko Albanije,

proteklihmjesec mediji su

ukazali na problem koji je,

po svemu sudeći, otvoren

nakon aktiviranja ,,pljevalj-

ske rute“.

Riječ je omigrantima

koji u Crnu Goru ulaze iz

Srbije ili onima koji nakon

dolaska u Podgoricu idu u

Pljevlja kako bi se na lakši

način dokopali teritorije

BiH.

Na tompodručju je, kako

je potvrđeno i iz policije,

registrovan upadmigra-

nata u kuće na seoskom

području, gdje nalaze

sklonište na svompropu-

tovanju.

Pljevaljski

koridor

Postoji jasna i značajna razlika

između izbjeglica i migranata

i ova dva termina se ne smiju

koristiti kao sinonimi bez

obraćanja pažnje na okolnosti,

pojasnio je direktor Uprave za

zbrinjavanje izbjeglica Željko

Šofranac.

- Miješanje termina izbjeglice i

migranta često je dovodilo do

ozbiljnih posljedica po živote

i bezbjednost izbjeglica u svi-

jetu. Nejasnoće pri definisanju

oba pojma skreću neophodnu

pažnju sa pravne zaštite koju

je potrebno obezbijediti izbje-

glicama.

Izbjeglice bježe od oružanog

sukoba ili progona i kao takve

su definisane i zaštićene

međunarodnimpravom. Kon-

vencija o statusu izbjeglica iz

1951. i njen Protokol iz 1967,

čija je potpisnica i država Crna

Gora, ostaju polazne osnove

moderne zaštite izbjeglica.

Konvencija iz 1951. definiše

ko je izbjeglica i naznačava

osnovna prava izbjeglicama.

Jedan od osnovnih principa

međunarodnog prava jasno

naglašava da izbjeglice ne

smiju biti protjerane iz zemlje

prijema niti vraćene u zemlju

gdje su njihovi životi i sloboda

pod prijetnjom – naveo je

Šofranac.

S druge strane, kako pojašnja-

va, migranti samostalno odlu-

čuju da se presele, ne zbog

direktne prijetnje od progona

ili smrti, već primarno zbog

poboljšanja sopstvenog života

nalaženjemposla ili, u nekim

slučajevima, zbog obrazova-

nja, spajanja porodice i drugih

razloga.

- Za razliku od izbjeglica koje

se ne mogu bezbjedno vra-

titi svojim kućama, migranti

nemaju sličnih prepreka. Uko-

liko se odluče za povratak svo-

jim kućama i dalje će uživati

zaštitu svoje zemlje i njenih

državnih organa.

Države se bave migracijama u

skladu sa sopstvenim imigra-

cionim zakonima i procedura-

ma. Govoreći o izbjeglicama,

države su u obavezi da poštu-

ju norme zaštite izbjeglica i

azila koje su definisane kako

nacionalnim zakonodavstvom

Velikarazlikaizmeđuizbjeglicaimigranata

azilanti

Prema podacimaMinistarstva

unutrašnjih poslova Crne Go-

re, od početka 2015. godine ne-

što više od 3.300 lica je zatraži-

lo azil u našoj zemlji. Vrlomali

broj njih se zadržava jer im je

CrnaGora usputna stanica.

- Tokom 2015. godine azil je

tražilo 1.611 lica, u 2016. godini

335, dok je prošle godine azil

tražilo 849 osoba. Od početka

godine broj je porastao i do sa-

da ih je 600 tražilo azil – saop-

štio je Pobjedi direktor Uprave

za zbrinjavanje izbjeglica

Željko Šofranac.

On precizira da je od više od

11.000 licakojasuzatražilaazil

u Crnoj Gori od januara 2007.

godine, kada jeuspostavljensi-

stem azila u našoj zemlji, 58

dobilo status izbjeglica ili do-

datnu zaštitu. Od toga broja 27

je i dalje živjelo u Crnoj Gori

prema podacima od 1. januara.

Šofranac je pojasnio da su no-

vim zakonskim rješenjima iz-

mijenjeneingerencijeinadlež-

nosti uovoj oblasti.

-Do 1. januaraMUP jebionad-

ležan za vođenje postupka za

utvrđivanje statusa izbjeglice,

dok jeMinistarstvo rada i soci-

jalnog staranja, preko Uprave

za zbrinjavanje izbjeglica, ko-

ordiniralo poslove smještaja i

pomoći licimakoja suzatražila

azil uCrnoj Gori. Od 1. januara

i početka primjene novog za-

konaoazilu (Zakonomeđuna-

rodnoj i privremenoj zaštiti

stranaca), MUP je preuzeo

nadležnost i nad smještajem

onih koji traže azil, dok je u

nadležnostiMinistarstvaradai

socijalnog staranja, da preko

tako i međunarodnimpra-

vom, i imaju posebne odgo-

vornosti prema svakome ko

zatraži azil kako unutar svojih

granica, tako i na samoj grani-

ci – kazao je Šofranac.

Uprave za zbrinjavanje izbje-

glica, razvije i koordinira pro-

grame integracije lica koja do-

biju status izbjeglice ili

dodatnu zaštitu u Crnoj Gori –

kazao je Šofranac.

Dodaje da Zakon o međuna-

rodnoj i privremenoj zaštiti

stranaca jasno definiše prava i

obaveze lica koja traže azil u

Crnoj Gori, uključujući i pravo

na slobodu kretanja, smještaj i

druga prava, i državne institu-

cijeomogućuju tapravau skla-

du sa zakonskimrješenjima.

- Crna Gora je i dalje primarno

tranzitna zemlja za ova lica jer

najveći broj njihodlazi udruge

zemlje nakon zadržavanja od

par dana u Crnoj Gori – kazao

je Šofranac.

Iz kancelarije Visokog kome-

sarijata UN za izbjeglice (UN-

HCR) pojašnjavaju da je kon-

cept azila zapravo model

pružan j a međuna rodne

pravne zaštite.

- Najveći broj lica koja su za-

tražila azil u Crnoj Gori su ile-

galno ušli u državu, ali za to

nijesu snosili posljedice upra-

vo jer su zatražili azil, što je u

skladusameđunarodnimstan-

dardima i crnogorskim za-

konodavstvom – navode iz

UNHCR-a.

Prema riječima portparola

kancelarije UNHCR u Pod-

gorici Mensura Bajramspa-

hića, koncept azila nije zamišl-

jen tako da se bira zemlja azila,

već se međunarodna pravna

zaštita treba tražiti u prvoj

zemlji koja pruža zadovoljava-

juće standarde.

- Sa druge strane, ilegalno na-

puštanje države u kojoj je

tražen azil je kažnjivo – naveo

je on.

Centar za prihvat lica koja

traže međunarodnu zaštitu,

kojim od početka 2018. godine

upravlja MUP, obezbjeđuje

adekvatne smještajne kapac-

itete i pristupuslugama i servi-

sima licima koja traže međun-

arodnu zaštituuCrnoj Gori.

Smještaj

On je naveo da Centar za prih-

vat lica koja traže međunarod-

nu zaštitu, kojim od početka

2018. godine upravlja MUP,

obezbjeđuje adekvatne sm-

ještajne kapacitete i pristup

uslugama i servisima licima

koja tražemeđunarodnuzašti-

tuuCrnoj Gori.

- Tokom 2017. i 2018. godine,

zbogpovećanogpriliva licako-

ja su tražila azil, Vlada Crne

Gore je obezbjeđivala dodatne

smještajne kapacitete kroz al-

ternativne smještajne jedinice.

Iako alternativni smještaj njie

mogao da pruži isti standard

kao Centar za prihvat lica koja

traže međunarodnu zaštitu,

svim tim licima su na taj način

obezbijeđeni smještaj, hrana,

odjeća i obuća, kao i pristup

zdravstvenojzaštiti,psihosoci-

jalnoj podršci... UNHCR je

imao značajnu ulogu u obezb-

jeđivanju ove pomoći – naveo

jeBajramspahić.

Podsjetio je da je početkom

aprila UNHCR, u saradnji sa

Crvenim krstom Crne Gore,

otvorio Društveni centar u

Spužu, u blizini Centra za

smještaj lica koja traže među-

narodnu zaštitu, kako bi ova li-

ca mogla lakše da dođu i uče-

stvuju u brojnim aktivnostima

koja se organizuju za njih.

- Društveni centar je namije-

njen tražiocima azila, licima

kojima je odobrena međuna-

rodna zaštita, kao i lokalnoj za-

jednici.Cilj otvaranjaDruštve-

nog cen t ra j e pružan j e

različitihvidovapodrške traži-

ocima azila u Crnoj Gori i oso-

bama sa priznatim statusom

izbjeglice koje se nalaze u pro-

cesu integracije u Crnoj Gori –

zaključio je on.

i.PeriĆ

ŽeljkoŠofranac

Tokom2015. godine azil je tražilo 1.611 lica, u 2016. godini 335, dok je prošle godine azil tražilo 849

osoba. Od početka godine broj je porastao i od 1. januara do sada je 600migranata tražilo azil

PREŽIVJELI DRAMUNAMORU:

Izbjeglice imigranti koji su30. januaranašli spasna italijanskoj ribarici

Društveni centar koji suotvorili

UNHCR i Crveni krst uSpužu