Table of Contents Table of Contents
Previous Page  8 / 32 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 8 / 32 Next Page
Page Background

8

Pobjeda

Ponedjeljak, 16. april 2018.

Društvo

Amanet od ar. riječi emanet

u našem crnogorskom jeziku

još je od vremena turskih

osvajanja. Riječ koja opisuje

zavjet, čuvanje, vjernost,

a koja se uklesala u svaki

kamen naše krvave istorije

i slavne države koju su naši

prađedovi branili i oslobađali.

Danas mi, njihovi potomci, u

sjećanje na slavna vremena

obavezani smo amanetom

da se demokratskimputem

izborimo za svoje! Obavezu

imamo prema svojoj istoriji,

prema svojoj državi Crnoj

Gori i našoj Crnogorskoj

pravoslavnoj crkvi, koja je

gradila Crnu Goru, a za koju

su naši prađedovi svoje živo-

te dali pogotovo nakon 1918.

godine kada su Crnogorci

bili sustavno ubijani pod reži-

momKarađorđevića u ime

države u kojoj nije bilomjesta

za Crnu Goru.

OKUPACIJA

Nikada u našoj slavnoj istoriji

nijesmo bili više izmanipuli-

sani nego tada u periodu iza

Prvog svjetskog rata kada

nas je napao neko koga smo

smatrali bratom. Neko, radi

koga smo žrtvovali i pokopali

vojsku na Mojkovcu i ostavili

zemlju izloženu, a stvarni

neprijatelj nas prvi put u

našoj istoriji ratovanja nije

napao časno, već kukavički s

leđa, potpomognut domaćim

izdajnicima koji su za parče

zemlje prodali kralja i Državu,

pogazili zakletvu i zaboravili

amanet.

Crna Gora je 1918. pala na

prevaru kao Troja i u tom

uraganu bezbožnosti i pre-

kršenog svakog kodeksa

ratovanja nije bilo dovoljno

5.000 do 10.000 ubijenih

civila, đece, žena, majki,

starih i nemoćnih. Nije bilo

dovoljno što je poslije 1918.

Crna Gora kao zemlja save-

znica u Prvom svjetskom

ratu bila svedena na najveću

sirotinju Europe, a zlato

namijenjeno Crnoj Gori kao

pomoć pokradeno (čitaj:

ukrali Karađorđevići). Shvatili

su oni koji su rušili Crnu Goru

da ako hoće srpskomore na

Jadranu treba srušiti temelje

crnogorske države. Crnu

Goru treba pribiti na krst,

a Crnogorcima treba uzeti

dušu i namjestiti crkvu koja

nije njihova da ih etnocidira

i prisvoji u tuđi kulturološki

korpus putemmanipulacija.

U jednome su se preračunali,

Crna Gora je vaskrsnula

2006. kao nezavisna država,

ali se, između ostaloga, našla

u totalnomhaosu po pitanju

registra državne imovine

koja više nije bila njena. Upra-

vo zato objedinjeni u građan-

sku peticiju za samobitnost

države pokrenut je Amanet

kao patriotski čin koji traži

ukidanje svih nezakonitih

upisa Srpske pravoslavne

crkve nad crnogorskim

manastirima i crkvama i

vraćanje u vlasništvo državi

Crnoj Gori, odnosno svimnje-

nimgrađanima (!).

NEZAKONITI PRIJEPIS

Do 1996. godine Mitropolija

crnogorsko-primorska (MCP),

ilijala SPC u Crnoj Gori, je

nezakonitimputemdošla

u posjed velike većine (oko

70 odsto) crkvenih objekata

samim time i povećeg dijela

teritorije Crne Gore. Istina je

da iz ko zna kakvih nelogič-

nih razloga radi gospodina

Milovića (tadašnjegministra

pravde) Zavod za statistiku

Crne Gore tih 90-ih godina

je dao „privremeni matični

broj“ bez prijave te Mitropo-

lije crnogorsko-primorske

(MPC SPC) na teritoriji Crne

Gore kao pravnog subjekta,

a kasnije sa matičnimbrojem

se dobio broj žiro računa u

Crnoj Gori.

Bez dopuštenja parlamen-

ta, a kasnije predśednika,

tadašnji potpredśednik Vlade

gospodin Žižić je dao nalog

Državnoj upravi 1991 92.

da upare navedeni pravni

subjekt crkava i manastira u

jedanmatični broj sa Mitro-

polijom crnogorsko-primor-

skom (mb; 0101900990015)

a koji je kasnije zamijenjen

novimbrojemu pravnom

prometu 0000002246414.

Iz svega ispada da su u ime

države Crne Gore pioni

Beograda i Beogradske

patrijaršije pokrali sve gra-

đane Crne Gore. Ispada da

se država odrekla vlastite

imovine (zemlje i objekata)

u korist vjerske organizacije

države Srbije, koja pravno

ne djeluje u Crnoj Gori. Vakat

je da se napokon probudi

Vlada i narod Crne Gore te

da shvate da je ovo pitanje u

našem zajedničkom interesu

i da peticiju zajedno potpi-

suju Crnogorci, Muslimani,

Bošnjaci, Albanci, Srbi, Hrvati

i ostali građani Crne Gore

kojima se ne može emotivno

manipulisati. Vakat je da se

Vlada ozbiljno prihvati ovoga

pitanja ukolikomisli ispuniti

svoja obećanja o državnosti i

nezavisnosti Crne Gore.

Podsjetiću na slučaj kad je

Srpska pravoslavna crkva

tužila državu Crnu Goru sudu

u Strazburu da joj se nije

upisao posjed od 23.061.854

metara kvadratnih šuma

i livada i oko 850metara

kvadratnih stambenog pro-

stora oduzetih nakon Drugog

svjetskog rata, a koji su bili u

državnom vlasništvu. Spor

je izgubila, što je i normalno.

Dakle, pred sudovima koji su

nesvrstani, neopredijeljeni i

totalno neutralni donosi se

odluka koja je u korist države

Crne Gore, a sama Crna Gora

ne može donijeti odluku

koja je direktno u njenom

interesu.

Pitanje je ko takvimodluka-

ma kumuje? Čega i koga se

mi bojimo u svojoj državi?

Mi, članovi Savjeta i svi potpi-

snici peticije (više od 7.000

ljudi za sada) nijesmo zabo-

ravili naš amanet, ni đeda ni

prađeda, bili mi Crnogorci

iz Crne Gore ili porijeklom

Crnogorci iz dijaspore, tu

smo da osvijestimo i pomo-

gnemo državi u provedbi

demokratskih principa.

MarioĐUROVIĆ

(autor je član

Savjeta peticije Amanet)

PODGORICA

-Štovišegrabi-

mozasebe, veći bezdanhrani-

mo. Sizifov jetoposaokojine

samoštocrpi resursevećnas

udaljavaodsreće, istinskihvri-

jednosti i lišavadruštvenesvi-

jesti i odgovornosti; zbognjega

kopni osjećajpripadnosti i

stvaraseneravnotežakojanas

kaocivilizacijuguranarub, eg-

zistencijalni iduhovni.

Ovakvo ponašanje, svojstveno

modernom društvu, nije nepo-

znanica, kaže psihološkinja

AdrianaPejaković,aliprimjećuje

dauprkosčinjenicidapostojisvi-

jestdasmouproblemu,miidalje

srljamo...

PRIVIDSREĆE

- Često se govori o tome kako su

se „vremena promijenila“, „kako

je važno snaći se u životu“. Svje-

doci smo veličanja materijalnih

vrijednosti, trke za uživanjem,

novcem, mnoge su se društvene

vrijednosti promijenile, a neke i

urušile. Iako se čini kako živimo

u vremenu zabave, putovanja,

društvenihmreža i tehnološkog

napretka,nažalost,pojavljujusei

brojni problemi poput smanjene

stope nataliteta u zapadnim ze-

mljama, čestog obolijevanja od

depresije i drugihmentalnihpo-

remećaja. Jakomnogosegovori i

piše o sreći, ali se veliki broj ljudi

zapravo ne osjeća sretno – ističe

Pejaković u razgovoru za Pobje-

du.

Prema njenimriječima, svjedoci

smo da neoliberalni kapitalizam

vrlo često rađa određene vrijed-

nosti ili antivrijednosti kaoštosu

borba za moć, broba za prestiž i

uspjeh.

- Postoji pritisak da budemo

uspješni, viđeni, zanimljivi, da

postižemo visoke rezultate u

svimoblastimaživota,štodovodi

do iscrpljenosti i često neprija-

teljskog odnosa prema drugim

ljudima na koje gledamo kao na

konkurenciju i vodimo se logi-

komdamoramo „štovišeprigra-

biti za sebe“.

Čini se da takav stav udružen sa

modernim konzumerizmom,

gdje je važno da što više trošimo,

imamo i uzimamo, dovodi do to-

gadaljudibudunesretniajureza

vrijednostimakojenemogudaih

usreće–navodi sagovornica.

Ona primjećuje da se zbog nave-

denog nameće pitanje zašto on-

da jurimo za materijalnim i šta

nam je važno da poručimo svije-

tuakoimamodobarauto,skupo-

cjensat ili skupmobilni telefon.

NašAmanet

OSVRT

Štoviše imamo,

manjenamostaj

Ukoliko na druge ljude gledamo kao na vrijedne, važne i smatramo da nas

neće ugroziti, onda slobodnijemožemo razvijati međusobne odnose koji

se neće bazirati nameđusobnoj kompeticiji, već na solidarnosti i ljubavi

RIJEČ VIŠE:

Zašto su važni društvena svijest, solidarnost i empatija

MarioĐurović

Iako se čini da je

prenaseljenost

Zemlje ozbiljan

problem, drugačija

svjetskaekonomija

i čovječnija raspod-

jela sredstva bila

bimnogo više

odpomoći nego

samo i isključivo

usmjeravanje na

kontrolu rađanja

stanovništva u

siromašnijimzem-

ljama

ILUSTRACIJA