Table of Contents Table of Contents
Previous Page  7 / 32 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 7 / 32 Next Page
Page Background

7

Pobjeda

Nedjelja, 15. april 2018.

U fokusu

Crnoj Gori fali ljekara

i bezodlivakadrova

Ljekarska komora

upozorava na

odlazak doktora,

uMinistarstvu

tvrde da se radi

omigracijama

unutar sistema

Iz sindikata tvrde da je javno zdravstvo od 2014.

godine napustilo više od 100 ljekara, od čega je njih

38 karijeru nastavilo van naše zemlje, dok podaci

Ministarstva pokazuju da je u posljednjih pet godina

u inostranstvo otišlo 17 doktora, šest iz KCCG, osam iz

opštih i specijalnih bolnica i tri iz domova zdravlja

PODGORICA

- Premapo-

dacimaSindikatadoktora

medicine (SDMCG) od2014.

godine javnozdravstvona-

pustilo jevišeod 100 ljekara,

odčega jenjih38karijeru

nastavilovannaše zemlje. U

ovoj organizaciji smatraju

daproblemodliva ljekara

treba štoprije rješavati, ka-

konebi došlodougrožava-

nja funkcionisanja zdrav-

stvenihustanova.

IuLjekarskoj komori saglasni

su da odlazak doktora dobija

namasovnosti, te da u buduć-

nosti ,,ovaj negativan feno-

men može postati nerješiv

problem“.

NegativaNfeNomeN

- Mi nemamo novca za anga-

žman ljekara iz inostranstva.

Iz tog razloga semoraju hitno

sprovesti mjere za suzbijanje

ovog trenda, s obzirom da

zdravstvena zaštita i obezbje-

đenje zdravlja stanovništva

predstavljaju univerzalni i

najvažniji resurs jednedržave

–kazao je zanaš list predsjed-

nik Ljekarske komore dr

AleksandarMugoša.

Sa druge strane, u Ministar-

stvu zdravlja kažu da je nes-

pornodapostojimanjakljeka-

ra, ali da se nemože govoriti o

većemodlivukadra.

- U poslednjih šest godina iz

Kliničkog centra otišla su 42

doktora, od čega 15 u penziju,

jedan u Dom zdravlja Dani-

lovgrad, jedan u Agenciju za

ljekove, tri na Medicinski fa-

kultet. Dakle, radi se o migra-

cijama unutar sistema i oni

svojeusluge i daljeobavljajuu

sklopu crnogorskog sistema

zdravstva – kazali su Pobjedi

izMinistarstva zdravlja.

IzovogVladinogresoradoda-

ju da je 17 doktora svoj radni

angažman nastavilo u privat-

nim zdravstvenim ustanova-

ma, od kojih je, kako kažu, ve-

ć i n a u m r e ž i j a v n i h

zdravstvenih ustanova. Sa-

mimtim, ističu, oni su i daljeu

sistemu. Takođe, navode u

Razlozi odliva ljekara iz jav-

nog zdravstva, prema riječi-

ma dr Aleksandra Mugoše su

između ostalog, male plate,

preopterećenost poslom, sve

češći fizički i verbalni napadi

na doktore medicine, kao i

vrijeđanje i omalovažavanja.

-Tu spadaju i loše uređen

zdravstveni sistem, neade-

kvatni uslovi rada, odnosno

nepostojanje minimuma

uslova za rad koji neće ugro-

ziti stanje zdravlja pacijenta

i prouzrokovati ljekarsku

grešku ljekara, ali i nemoguć-

nost stručnog usavršavanja

i napredovanja u zdravstve-

nimustanovama u kojima

rade – kazao je dr Mugoša,

naglasivši da je jedan od

razloga i personifikacija lje-

kara kao „legla negativnih

društvenih fenomena“.

Mugoša:Odlazejerradeu

neadekvatnimuslovima

Klinički centar

Ljekarska komora, kako

kaže, mora imati značajniju

ulogu u kreiranju zdravstve-

ne politike u smislu boljeg

planiranja edukacije i broja

neophodnih izvršilaca, boljeg

uvida u stanje opreme koja

se koristi i boljeg planiranja

njenog obnavljanja.

Predsjednik Ljekarske komo-

re kaže da će se to tijelo zalo-

žiti da doktori dobiju status

službenog lica za vrijeme

koje provode na radnom

mjestu.

-Na taj način bi se nasilje nad

ljekarima tretiralo kao napad

na službeno lice što bi sigur-

no demotivisalo potencijalne

napadače i obezbijedilo veću

zaštitu za ljekare – kazao je dr

Mugoša.

AleksandarMugoša

U crnogorskom zdravstve-

nom sistemu, kako su kazali

iz Ministartva zdravlja, trenut-

no radi 1.647 ljekara, od čega

1.087 specijalista i 93 užih

specijalista.

-Na stručnom specijalistič-

komusavršavanju nalazi se

više od 400 ljekara, dok je

na užem specijalističkom

usavršavanju više od 60.

Smatramo da će se povrat-

komovih ljekara sa edukacije

u zdravstveni sistemojačati

svi segmenti pružanja zdrav-

stvenih usluga – kazali su iz

ovog resora.

Prema posljednjimpodaci-

ma, u KCCG, kako dodaju,

sistematizovano je oko 3.220

radnihmjesta, od čega je

radno angažovano oko 2.300

medicinskog i nemedicin-

skog kadra.

-Ostala radnamjesta su nepo-

punjena, dakle, nedostajući

kadar nije hiljadu ljekara, već

zajedno ljekara, medicinskih

sestara, saradnika i tehničkog

osoblja. Ta brojka sadrži i više

od 200 ljekara koji se nalaze

na specijalizacijama, a koji će

nakon povratka sa stručnog

usavršavanja popuniti radna

mjesta u sistematizaciji –

naveli su iz Ministarstva.

Uzdravstvutrenutnoradi 1.647doktora

MilenaPopović - Samardžić

Ministarstvu, postoji veliko

interesovanjedase ljekari koji

suprešli uprivatni sektor vra-

te u javno zdravstvo. Do sada

je to učinilodevet ljekara.

- Određeni broj ljekara u Cr-

nojGori jesaprimarnognivoa

prešao na sekundarni ili su

svoj radni angažman nastavili

u KCCG, što opet implicira

njihoveuslugeunutar sistema

javnog zdravstva – kazali su iz

Ministarstva.

Objašnjavaju da odliv nije ka-

da ljekar stekne uslove da ide

u penziju ili iz jedne javne

zdravstvene ustanove pređe

da radi u drugu ili pak radni

angažman nastavi u privatnoj

ustanovi koja je umrežena.

Kada je u pitanju odlazak van

zemlje, statistika je drugačija

u odnosu na Sindikat doktora

medicine. Tako je, prema nji-

hovim podacima, u posljed-

njihpet godinau inostranstvo

otišlo 17 ljekara, odnosno šest

iz KCCG, osam iz opštih i

specijalnih bolnica i tri iz

domova zdravlja. Deset dok-

tora, kako su naveli iz Mini-

starstvazdravlja, svojukarije-

runastavilo jeuSrbiji, dvojeu

Švajcarskoj, jedno u Sloveniji,

dokzapet ljekara izKliničkog

centra nemaju podatak gdje

suotišli da rade.

PlaNovi

UovomVladinomresoru isti-

ču da rade sve kako bi riješili

deficit doktora, te da je pla-

nomljudskihresursado2022.

godine predviđeno da se broj

ljekara u Crnoj Gori sa sadaš-

njih 220 dovede na nivo od

260 na 100.000 stanovnika, a

prosjek Evrope je 350 ljekara

na 100.000građana.

-

Nesporno postoji manjak

ljekara i mi ćemo se truditi da

povećamo njihov broj, s tim

što će najveći procenat nedo-

stajućeg kadra biti uključen u

primarnu zdravstvenu zašti-

tu.Planiranjeresursauzdrav-

stvu je živa stvar koja traži

reevaluaciju na godišnjemni-

vou. Napravljena je analiza

nedostajućeg kadra u svim

zdravstvenim ustanovama i

plan raspisivanja specijaliza-

cija za narednihpet godina.

Na godišnjemnivou, kako na-

vode izMinistarstva zdravlja,

raspisaće oko 100 specijaliza-

cija od kojih bi jedna petina

pripalaKCCG.

iskustvo

- IzKCCGsutrenutno184 lje-

karanaspecijalizaciji.Ovego-

dine vraća se 50 ljekara, a na-

redne njih 45 – kazali su iz

Ministarstva.

Ipak, kako za naš list kaže,

Nadležnimorajuda

priznajuda CrnaGora

ima problem i sa defi-

citom i sa odlaskom

ljekara i da će se ti prob-

lemi nastaviti naročito

onog dana kada uđemo

uEU – stav je Sindikata

doktoramedicine

predsjednica Sindikata dok-

tora medicine Milena Popo-

vić-Samardžić, rješenje odli-

v a k a d r a n i j e s amo u

raspisivanju specijalizacija.

- Veoma je neozbiljno i opa-

sno izjavljivati dane trebabri-

nuti jer stižu mladi doktori.

Svjetski standard nalaže da

tek edukovani mladi ljekar

koji se vrati sa specijalizacije

moraminimumpet godina da

provede uz stariju kolegu koji

ima iskustva kako bi se nado-

mjestilefinesekojesedobijuu

redovnoj edukaciji. Na taj na-

čin on će biti bezbjedan za se-

be i za svog pacijenta – kazala

jePopović-Samardžić.

Prema njenim riječima, nad-

ležni moraju da priznaju da

Crna Gora ima problem i sa

deficitomi sa odlaskomljeka-

ra i da će se ti problemi nasta-

viti naročito onog dana kada

uđemouEvropskuuniju

.

-To sedešavalao i uzemljama

uokruženju.TakojeHrvatska

ostala bez 600 ljekara kada je

ušla u EU, od tada imaju pro-

blemsaorganizacijomposlau

zdravstvenim ustanovama, a

nekim bolnicama prijeti i za-

tvaranje – kazala je Popović-

Samardžić.

Sl.RADONJIĆ

Do 2022. godine predviđenoda se broj

ljekara uCrnoj Gori sa sadašnjih 220

dovede na nivo od 260na 100.000

stanovnika, a prosjek Evrope je 350

ljekara na 100.000 građana