Table of Contents Table of Contents
Previous Page  12 / 32 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 12 / 32 Next Page
Page Background

12

Pobjeda

Nedjelja, 15. april 2018.

Sjećanje

KOLAŠIN:

Koncert KUD-a „Mijat Mašković“

Banat i BosnauDomukulture

KOLAŠIN

- Još jedankon-

certKUD-a ,,MijatMaškov-

bio je još jednaprilikada

sepublikaupozna sa raz-

novrsnimrepertoaromovo-

gaansambla. Tako

đ

e susa

pozorniceDomakulture

krenuli glasovi imelodije

pjevačkegrupeKUD-akojoj

jeovobilageneralnaproba

zanastupna takmičarskom

festivaluuNegotinu.

Koreografije igara su potvrdile

dokle je stigao naučno-is-

traživački rad etnomuzikologa

Davora Sedlarevića, koji je i

umjetničkirukovodilacKUD-a

,,Mijat Mašković“. Ovoga puta

suna „daskama“Doma kulture

premijerno izvedene igre iz

Bosne, Banata i Pomorišja.

Aplauzi su bili nagrada za sve

ono što su pokazali igrači svih

generacija KUD-a, ali i ko-

reografska rješenja do kojih je

Detalj sakoncerta

Davor Sedlarević došao razgo-

varajući sa svojim kolegama.

Ipak, centralni dio koncerta je

bio nastup pjevačke grupe

KUD-a ,,Mijat Mašković“.

Ovogaputa,izmeđuostalog,bi-

lo je i dosta šaljivih i svadbenih

pjesama iz kolašinskog kraja, a

note i riječi su stizale i do

Paštrovića, Boke, Mačve. Pje-

vačka grupa je pobjednik

prošlogodišnjeg negotinskog

Etno festivala pa će zbog toga

ove godine imati cjelovečernji

koncert.

D.DRAŠKOVIĆ

Pjevačkagrupa

KALENDAR:

Danas je 39 godina od razornog zemljotresa u Crnoj Gori

Stihija sravnila, ljudi obnovili

Katastrofalni udar porušio je stara gradska jezera i raskošne trgove, citadele,

vremešne kamene kuće sa jedinstvenimvoltovima. Srušeni su hoteli, potonule

luke, razgrađeno brodogradilište, obala ispucala i putevi iskidani, a tragovi

prirodne nesreće sanirani su zahvaljujući ogromnom radu i solidarnosti. Rane

koje ne zarastaju ostale su u srcimamnogih koji su izgubili najmilije

PODGORICA

–Desetakne-

milosrdnih sekundi petnae-

stog aprilskog jutra 1979. go-

dinepromijenilo je izgled

Crnogorskogprimorja i nje-

govog zaleđa. Ukatastrofal-

nomzemljotresu, koji sedo-

godiou7 sati i 19minuta,

poginula je 101 osoba i povri-

jeđeno 1.700, dok je razore-

no250manjih i većihnaselja

savišeod60.000objekata.

Sedam jedinica Rihterove

skale i devet stepeni Merkali-

jeveostavilesupustošiuinfra-

strukturnimobjektima. Proci-

jenjeno je da je šteta koju je

izazvao katastrofalni zeml-

jotres bila veća od 70milijardi

dinara, od čega se više od

trećine odnosilo na privredne

objekte.

NAmjestuNesReĆe

Pobjeda je istog popodneva

štampala vanredno izdanje na

osam strana. Naši novinari i

fotoreporteri vrlobrzo sustig-

li na mjesta stradanja da bi ri-

ječju i slikom izvijestili o posl-

jedicamakatastrofekojajebez

krova nad glavomostavila više

desetina hiljada žitelja

Crnogorskog primorja i oko-

line. Naslovi ,,Domovi pret-

voreni u ruševine“, ,,Gromade

satrle stotine kuća“, ,,Stravič-

no jutro“, ,,Stihija je odnijela

sve“, ,,Brodogradilište u mo-

ru“…prenijelesustrahotuzlo-

kobnih stradanja.

– To je bilo strašno, brda su se

tresla. Jedva smo uspjeli da se

domognemo vrata, a već je sve

biloporušeno. Djeca su skaka-

la kroz prozore. No, velika je

sreća da smo svi živi i zdravi –

dio je jedne od brojnih ispo-

Zemljotres 15. april 1979.

Stari gradKotor poslijezemljotresa

Na sajtu Zavoda za hidromete-

orologiju i seizmologiju zapi-

sano je da je zemljotres od 15.

aprila 1979. godine sa magnitu-

dom sedam jedinica Rihterove

skale izazvao katastrofalna

razaranja sa intenzitetomod

devet stepeni Merkalijeve

skale na cijelomCrnogorskom

primorju, na dužini od preko

100 kilometara. Epicentar se

nalazio u Jadranskommoru

između Ulcinja i Bara, na uda-

ljenosti od 15 kilometara od

obale.

U ovom zemljotresu 101 osoba

je izgubila život u Crnoj Gori

i 35 u Albaniji. Stradali su

gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac,

Budva, Tivat, Kotor, Risan i

Herceg Novi, a razoreno je 250

naselja. Uništen je ogroman

diomodernih hotelskih kapa-

citeta u regionu, oštećena su

53 zdravstvena objekta, 570

objekata socijalne i dječije

zaštite, 240 školskih objekata.

Posebno su stradali kulturno-

Katastrofaubrojkama

istorijski spomenici (manastiri,

crkve, muzeji, arhivi), koji su

koncentrisani uglavnomu

najugroženijemprimorskom

pojasu. Jedna od specifičnih

manifestacija oštećenja tla

izazvana zemljotresombile su

pojave likvifakcije (tečenja tla),

klizišta i odroni.

Do kraja 1979. godine regi-

strovano je 90 jakih naknad-

nih zemljotresa, sa magnitu-

dom većom ili jednakom četiri,

preko 100 zemljotresa sa

magnitudom od 3.5 do 4, kao i

skoro 10.000 slabijih potresa.

Kulturno istorijski spomenici

poslijezemljotresa

vijestiispričanereporteruPob-

jede uStaromBaru.

Djevojka izKumbora pričala je

kakojujeprobudilastrašnahu-

ka, tutnjalo je desetak sekundi,

u panici je iskočila kroz prozor

i samo što je izašla – kuća se

prepolovila… Mladić iz Bijele

kazao je da su stvari oko njega

,,oživjele“, da je krevet počeo

da igra, luster da se trese, stvari

da se razbijaju...

–Djeca i žena suvrištali, plaka-

li. Mislio sam da je to kraj, jer

nijesmo imali kud sa četvrtog

sprata. Treslo je toliko žestoko

da se čovjek nije mogao kretati

nego je padao – prenijela je Po-

bjeda njegove riječi.

O sreći u nesreći svjedoče ri-

ječi primarijusa iz kotorske

bolnice koji je ispričao da je

samo dva minuta prije udara

sestra na kolica postavila 22

novorođenčadi i odnijela ihna

dojenje. Ta dva minuta su ih i

spasla najgoreg...

StranicePobjedebilježilesutih

dana i mnogo priča sa zlokob-

nim krajem, a neke od njih

potiču iz crmničkih sela imno-

go su više od drame. Braća,

dječaci, spavali su u po-

rodičnomdomu,doksumajkai

bakaspremalekolačezarođen-

dan jednoga odnjih.

- Uz silnu tutnjavu, zemlja se

otvorila,planinanaježila,snaž-

no se zatresla kuća od koje je

nekolikosekundikasnijeostala

samo gomila kamenja. Rođen-

dannijeproslavljen,kamenjeje

poklopilo mala bratska tijela.

Nastao jepakao. Rodbina je go-

limrukamazaronilaukamenje

i munjevitom brzinom otko-

pavala, ali je bilo kasno...

POtONulO

bRODOgRADIlIŠte

Strahote aprilskih ruševina

uništile su infrastrukturu,

oštećeno je 550 kilometara

puteva... Sat naulazuubrodo-

gradilište stao je tačno u 7.19

minuta. Pala je dizalica, kao

kule od karata mrvile su se

zgrade uprave, stovarište, ra-

dionice – od svega što je godi-

nama stvarano ostala je samo

gomila kamenja i gvožđa.

- Ogromni talasi krenuli su

prema obali i nivo mora se iz-

jednačiosarivom.Zatimje još

jače zatreslo. Trajalo je to ne

znam koliko, možda desetak

s ekund i , možda č i t avu

vječnost.Svesenjihalo,rušilo.

Gledao sam kako tone brodo-

gradilište - ispričao je tih

aprilskih dana jedan od

mještanaBijele.

Kad se dogodi zemljotres,

spašavanje je trka sa vremen-

om. U borbi sa posljedicama

ćudi prirode ostalo je zabil-

ježenodajecrnogorskičovjek

ostaouspravanikadsesveoko

njega rušilo. Strahote april-

skih rušenja ujedinile su akci-

je požrtvovanja, solidarnosti i

humanosti. U prvim satima

nakon zemljotresa, ljudi su

samoinicijativno pomagali, a

kolektivna akcija krenula je

nakon organizovanja Repub-

ličkog štaba civilne zaštite.

Savezna skupština donijela je

Zakon o obnovi Crnogorskog

primorja, pa su sve republike

tadašnjeJugoslavijesolidarno

učestvovaleuobnovi,apomoć

je stizala iz cijelog svijeta…

Tragovi prirodne nesreće

odavno su izbrisani, a moder-

nalicacrnogorskihturističkih

centara godinama su među

prestižnim na mapi svijeta.

Tragovi i ožiljci su ostali,

posebno u srcima onih koji su

ukatastrofi izgubili najdraže.

R.usKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Ulcinj

Detalj izCrmnice