Previous Page  2 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 2 / 48 Next Page
Page Background

2

Pobjeda

Subota, 14. april 2018.

Politika

PODGORICA

- Izvještaj o

napretkuCrneGorenaputu

kaEUbićepredstavljen 17.

aprila. Pretpostavkeo tome

štoće senaći udokumentu

Evropskekomisije surazli-

čite, ali jevećina sagovorni-

kaPobjede saglasnada

ključneoblasti, koje su i

prethodnihgodinabile

sporne, i ove godinemogu

biti izazovzanašuzemlju.

SMJERNICE

Strategija o proširenju za Za-

padniBalkan,kojajepredstav-

ljena u februare ove godine,

dala jeVladi konkretne smjer-

nice kojimputem treba da ide

i što su problemi koji i dalje

opterećuju crnogorski inte-

gracioni proces. Iz Strategije

se jasno vidi precizna upuće-

nost Brisela u političke, eko-

nomske i socijalne prilike u

zemlji, pa se isto očekuje i u

izvještaju.

Direktor Građanske alijanse

Boris Raonić kaže da ne oče-

kuje bitnodrugačiji izvještaj u

odnosuna prethodne godine.

– Očekujem konstatovanje

blagognapretka, ali i ozbiljnije

izazove u brojnim oblastima.

Kao imnogeNVOimi smodo-

stavili EK svoj doprinos. Ono

štoovegodinemorabitidruga-

čije je reakcijaVlade jernamje

preostalo još godinu i poza za-

tvaranje ključnih poglavlja,

ukolikoželimodado2025. po-

stanemo članica EU – rekao je

Raonić u izjavi zaPobjedu.

Dodaje i da kada se izvještaj

objavi, sve one oblasti koje bu-

du sporne, moraju najhitnije

biti regulisane.

– O izvještaju se prethodnih

godina pričalo nekoliko dana i

time su se završili njeni efekti,

jer nije bilo pritiska na Vladu,

pa je izostajalo djelovanje da

se brojne stvari ne ponavljaju

iz godine u godinu – zaključio

jeRaonić.

A govoreći o konkretnimpro-

blemima i tomeštaćeposebno

biti notirano u izvještaju, sa-

govornik Pobjede, dobro upu-

ćen u integracioni proces, tvr-

di da će postojati nekoliko

ključnih oblasti koje će izvje-

štaj obuhvatiti.

– To su, svakako, smjene u Sa-

vjetu RTCG, a potom i pro-

blem obezbjeđivanja većine u

parlamentu za preuzimanje

svihpreporukaODIHR-auiz-

borno zakonodavstsvo. Usko-

ro će se javiti i sličan problem

sa izborom Sudskog savjeta –

rekao je naš sagovornik.

KRIMINAL

Pitanja kojimće se EKbaviti u

izvještaju je i, kakokaže, ugro-

žena bezbjednost novinara,

kao i ukupna bezbjednost i

borba protiv organizovanog

kriminala. Dodaje da izvještaj

nećepreskočitinidakonstatu-

je problem pozicije pregova-

rača, ministra–ambasadora

Andrije Pejovića, koji je proš-

log mjeseca podnio ostavku

nakon što je Agencija za spre-

čavanje korupcije utvrdila da

je obavljanjemsvih ovih funk-

cija prekršio zakon.

– Nadam se da će Vlada uspjeti

da postavi novu strukturu za

pregovore, da bi se to uspjelo

notiratimakar faktografski, kao

održivost procesa pregovora –

dodao je sagovornikPobjede.

U institucijama su optimistič-

ni i vjeruju da će cjelokupan

izvještaj prepoznati ono što je

ostvareni napredak u svim

oblastima.

Sekretar Ministarstva evrop-

skih poslova i glavni pregova-

račzapoglavlja23 i 24Miodrag

Radović kazao je za RTCG da

su radnim tijelima EU dostav-

ljene potrebne informacije, ko-

je su, kako navodi, prikupljene

ne samo od izvršne, nego i za-

konodavne i sudske vlasti.

– Kolege iz EK su kroz svoje

ekspertske misije provjerava-

le stanjena terenu, a takođe su

imali i sagovornike iz civilnog

društvadabi stekli kompletnu

sliku o napretku u prethod-

nomperiodu.

Do ovog trenutka Brisel nije

ukazao nikakvu zabrinutost

zbog nepostojanja glavnog pre-

govarača,upravozbogčinjenice

daMEPimasvogrukovodiocau

vidu potpredsjednika Vlade, a

da svi direktorati u MEP-u

obavljaju svoj posao redovno,

kao i ostale institucijenakojima

je većina težišta za samo reali-

zovanjeobaveza.Dakle,sveteče

nesmetano, sva ministarstva i

ostale grane izvršne, sudske i

zakonodavne vlasti izvršavaju

svoje obaveze i o tome redovno

izvještavamoBrisel. Tako da ni-

jesmo u praksi imali nedostatak

utomslučaju–rekao jeRadović

državnoj televiziji.

On jedodao i daočekujeslične

preporuke kao u novembar-

skomnon-paper dokumentu.

J. ĐURIŠIĆ

PODGORICA

- Skupština

CrneGore raspisala je ten-

der zanabavkuavionskih

karata, čija jeukupnavrijed-

nost 150.000eura, objavlje-

no jena sajtuparlamenta.

Prema objavljenoj tenderskoj

dokumentaciji, biće kupljeno

46 povratnih avionskih karata

ekonomske klase na relaciji

Podgorica – Brisel. U2018. po-

slanici će otići u Beč 32 puta o

trošku države, dok će u Straz-

bur putovati 27 puta. Najdalji

put za koji će Skupština platiti

jednu kartu je do Pekinga, dok

će za Vašington biti kupljeno

šestkarata.UOtavućeposlani-

ci otputovati četiriputaovego-

dine,dokćeumarokanskiglav-

ni gradRabat otići četiri puta.

Za službena putovanja do Be-

ograda biće kupljene 42 karte,

do Rima, Frankfurta i Pariza

po 11, doSkoplja i Ljubljane 13,

dok će do Sofije poslanici pu-

tovati 10puta.

Za putovanje u glavni grad

Islanda Rejkjavik biće kuplje-

na jedna avionska karta, isto

kolikoizaLuksemburg,Kope-

nhagen, London, Moskvu,

Oslo, Kopenhagen i Minhen.

Za putovanja u Zagreb biće

potrebno 16 avionskih karata,

dok će se u Lisabon o trošku

države otputovati pet puta. Za

glavni gradGruzijeTbilisipla-

niranojeosamavionskihkara-

ta, za Teheren tri, Stokholm i

Hanover dvije.

Skupština Crne Gore je prošle

godine potrošila oko 54.000

eura na službena putovanja.

Predsjednik parlamenta Ivan

Brajović je prošle godine 15

putabiouinostranstvu, doksu

poslaniciDemokratskepartije

socijalista Obrad Mišo Stani-

šić i Predrag Sekulić 12 puta

predstavljali parlament van

države. Poslanik Hrvatske

građanske inicijative Adrijan

Vuksanović je u inostranstvu

službeno boravio 11 puta, a

potpredsjednik parlamenta

Genci Nimanbegu i poslanik

Bošnjačke stranke Ervin Ibra-

himović su putovali van drža-

ve osamputa.

J.ĐURIŠIĆ

Novi domaći

zadržavu

ANALIZA:

Što semože očekivati od Izvještaja o napretku za 2017. godinu, koji će Brisel predstaviti 17. aprila

DoBrisela46puta,

po jednomdo

Rejkjavika i Pekinga

Skupština raspisala tender za nabavku avionskih karata

Prema nezvaničnim

saznanjima Pobjede iz

Ministarstva vanjskih

poslova, u izvještaju o

napretku neće biti riječi

o aktiviranju klauzule

balansa. Izvori Pobjede iz

NVO sektora u Crnoj Gori

takođe ne vjeruju u tu

mogućnost.

Naime, čelnici Instituta

Alternativa, Centra za

građansko obrazovanje,

Centra za razvoj nevladi-

nih organizacija i Centra

za monitoring i demokra-

tiju su prije desetak dana

dostavili Evropskoj komi-

siji dokument, u kojem

sugerišu aktiviranje kla-

uzule balansa, odnosno

zamrzavanje pregovora o

članstvu Crne Gore u EU.

Razlog je, kako navode

taj što je ,,Crna Gora i šest

godina nakon otvaranja

pregovora o pristupanju

i dalje primjer zarobljene

zemlje“.

Klauzula balansa prvi put

je, kada je u pitanju Crna

Gora, spomenuta 2014.

godine prilikompredstav-

ljanja tadašnjeg izvještaka

o napretku. Kako je tada

saopšteno EK je bila zabri-

nuta zbog problema koje

korupcija i organizovani

kriminal izazivaju u radu

državnih organa Crne

Gore, kao i zbog činjenice

da i dalje nema opipljivog

napretka u rasvjetljavanju

napada na novinare i

imovinumedija. Klauzula

balansa u narednim izvje-

štajima EK nije pomenuta.

Bezklauzule

obalansu

Radović ipak, za razliku od sagovornika

Pobjede, ne misli da će izvještaj prepozna-

ti bilo kakvo ugrožavanje bezbjednosne

situacije.

– Naprotiv, EK to sagledava na potpuno

drugačiji način, fokusirajući se na mjerila i

standarde, ne ulazeći u pojedinačne sluča-

jeve i razloge. Tako da mislimda general-

no zabrinutosti za bezbjednosnu situaciju

tu nema, a ni da je EK neće procjenjivati

na takav način – dodao je Radović.

Detalji iz izvještaja, ni danas, par dana

prije njegovog predstavljanja nijesu

konačni. Stvari će se mijenjati do posljed-

njeg trenutka, a Brisel će jednako bilježiti

kako pohvale, tako i kritike na račun vla-

sti. Izvještaj o napretku za 2016. godinu

nije se baš mogao nazvati naprednimu

odnosu na godinu prije. Ipak, Strategija

naglašava da budu li na visini zadatka,

Crna Gora i Srbija bi 2025. godine, prema

vremenskomokviru, mogle postati nove

članice Evropske unije. Hoće li se to desiti,

zavisi isključivo od procesa u državi.

Nećebitiprepoznatougrožavanjebezbjednosnesituacije