Table of Contents Table of Contents
Previous Page  7 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 7 / 48 Next Page
Page Background

7

Pobjeda

Utorak, 10. april 2018.

Društvo

PODGORICA

–Suštinauni-

verzalnezdravstvenezaštite

svodi sene jednakudostu-

pnost kvalitetnimzdrav-

stvenimuslugama. Ovo je

koncept koji povezuje

zdravstvenuzaštitu sa

zdravstvenompotrebom, a

ne sadubinomdžepa imo-

gućnošćupojedinca i doma-

ćinstvada seplati trošak

zdravstvene zaštite.

Kancelarija Svjetske zdrav-

stvene organizacije u Crnoj

Gori organizovala jenacional-

ni sastanak, u partnerstvu sa

Ministarstvomzdravlja,povo-

dom obilježavanja dana osni-

vanja Svjetske zdravstvene

organizacije – 7. aprila i važ-

nog jubileja – sedam decenija

postojanja SZO.

Ove godine tematski fokus je

na značaju ostvarivanja uni-

verzalne zdravstvene zaštite

(UUZ), koncepta koji ne samo

da unapređuje zdravlje već

doprinosi ekonomskomrastu,

otvaranju novih radnih mje-

sta, ostvarivanju rodne jedna-

kosti, smanjivanju siromaštva

i štiti populacijuodepidemija.

BENEFITI

Svakodnevno se građanin su-

srijeće sa benefitima univer-

zalnezdravstvenezaštite–ka-

da majka odvede dijete na

vakcinaciju; kada je dijabeti-

čarudostupankvalitetan lijek,

a komplikacije su spriječene

zahvaljujući efikasnomdjelo-

vanju zdravstvenog sistema;

kada primarna zdravstvena

zaštita učestvuje uprevenciji i

efikasno zbrinjava osobe koje

pate od povišenog krvog priti-

ska; kada se sprovodi zakon-

ska odredba ozabrani pušenja

na javnimmjestima i kada du-

vannije dostupan.

Koncept univerzalne zdrav-

stvene zaštite inaugurisan je u

sistem ljudskih prava usvaja-

njemUniverzalne deklaracije

o ljudskim pravima i članom

25 koji proklamuje da „svako

ima pravo na standard života

kojiobezbjeđujezdravljeibla-

gostanje“. Osim politika SZO,

kojeodkraja70-ihgodinapro-

movišuzdravljezasveitokroz

djelovanje snažne primarne

zdravstvene zaštite, promoci-

ja zdravlja kao prava svih, a ne

samo privilegije odabranih

postalojesastavnidioipolitič-

ke agende sistema UNusvaja-

njem Rezolucije o univerzal-

noj zdravstvenoj zaštiti 2012.

UsvajanjemAgende održivog

razvojado2030.liderizemalja

članica saglasili su se da svijet

može biti bolje mjesto za sve

ukoliko zdravlje bude u sredi-

štu održivog razvoja i ukoliko

se bude ulagalo u ostvarivanje

univerzalne zdravstvene za-

štite.Ulažućiujednakudostu-

pnost kvalitetnim zdravstve-

nim uslugama ulaže se u

humani kapital i pokreće se

inkluzivni i održivi rast i ra-

zvoj, a građanima omogućava

daostvare svoj puni potencijal

i aspiracije. Podsjećanja radi,

četvrtina ekonomskog rasta u

zemljamaniskog i srednjegni-

voa razvoja u periodu 2000-

2011. je rezultat unapređenja

zdravlja.

Ostvarivanje univerzalne

zdravstvene zaštite (podcilj

agende održivog razvoja 3.8)

–obuhvatafinansijskuzaštitu,

dostupnostkvalitetnimzdrav-

stvenim uslugama ali i be-

zbjednim, efikasnim kvalitet-

nim ljekovima i vakcinama

koje građanimogu sebi da pri-

ušte – je pretpostavka ostvari-

vanja fundamentalnog prava

na zdravlje, ali i velikog broja

drugihciljeva održivog razvo-

ja koji su direktno povezani sa

zdravljem.

Važni datumi u „trajanju“ kon-

cepta univerzalne zdravstvene

zaštite su podsjećanje – ostva-

rivanje UZZ je kontinuirani

proces, koji se mijenja u zavi-

snosti oddemografskih, epide-

mioloških i tehnoloških tren-

dova i očekivanja građana.

Istovremenao,kaoisvakidrugi

proces ostvarivanje UZZ traži

vrijeme da se ono što je sadržaj

ovog koncepta usvaja ili bolje

rečeno osvaja i zaživi upraksi.

GLOBALNI IZVJEŠTAJ

Koliko smo na tom putu na-

predovali najbolje govori glo-

balni izvještaj „Praćenje

ostvarivanja univerzalne

zdravstvene zaštite“, koji su

SZO i Svjetska banka (SB) za-

jedno pripremile i objavile u

decembruprošle godine.

Izvještaj ukazuje da je dostu-

pnostosnovnimzdravstvenim

uslugamausvijetuuznačajnoj

mjeri ograničena zbog vrlo

prisutnih i raznovrsnih pre-

preka koje obuhvataju vrlo ši-

rok spektar barijera u smislu

nedovoljnog broja zdravstve-

nihradnika inezadovoljavaju-

ćeg nivoa njihovih kompeten-

cija i vještina, lista čekanja,

komplikovanihadministrativ-

nih procedura, nedovoljne in-

formisanosti građana o rizici-

ma obolijevanja do visokih

privatnih plaćanja domaćin-

stava za zdravstvenu zaštitu.

Prema podacima SZO i SB,

najmanje polovina svjetske

populacije nema pristup kva-

litetnim osnovnim zdravstve-

nimuslugama.Oko800milio-

na osoba u svijetu troši više od

10 odsto budžeta svog doma-

ćinstva na zdravstvenu zašti-

tu, dok 100miliona osoba biva

gurnutouekstremnosiromaš-

tvo svake godine, jer su prinu-

đeni da iz „svog džepa“ plate

zdravstvenuulugu ili lijek koji

imje potreban.

U 21. vijeku nedopustivo je da

ako posegnete za lijekom ili

zdravstenomuslugommorate

da birate između dvije jedna-

ko važne životne potrebe - li-

jek za zdravlje ili hranana sto-

lu za zdravlje i preživljavanje

porodice.

Stoga,uovakvimokolnostima,

promocijazdravljaiostvariva-

njeUZZ je od ključnog znača-

ja za prevazilaženje ovih iza-

zova i ostvarivanje kritičnog

principa Agende održivog ra-

zvoja 2030 - to je stvaranje

društva u kojemniko neće biti

zaboravljen, a zdravlje će biti

pravo svih, a ne privilegija

odabranih.

Budući da jemjera napretka u

ostvarivanju univerzalne

zdravstvene zaštite dostu-

pnost kvalitetnim zdravstve-

nim uslugama i nivo finansij-

skezaštiteonihkojisuustanju

zdravstvene potrebe, u izvje-

štaju smo, između ostalog, sa-

gledavalinivoprivatnihplaća-

nja domaćinstava kao udjela u

ukupnoj zdravstvenoj potroš-

nji.PodaciSZOukazujudapo-

stoje znatne nejednakosti u

pogledu zaštite od finansij-

skog rizika u zemljama regio-

na Evrope. Prema preporuka-

ma SZO, nivo privatnih

plaćanjanebitrebalodaprela-

zi 15 procenata. Visoka privat-

na plaćanja predstavljaju oz-

biljnu barijeru za korišćenje

zdravstvenih usluga, pred-

stavljajuataknabudžetdoma-

ćinstva i nerijetko „uvode“

pojedinca u siromaštvo, a na

nivou društva i sistema pred-

stavljaju prepreku održivom

razvojui rastu.Privatnaplaća-

nja u Crnoj Gori su iznad 40

odsto i na nivou su onoga što

SZO kvalifikuje kao „opasnu

zonu“, kao i u nekoliko drugih

zemalja srednjeg nivoa razvo-

jau regionuEvropepoputUz-

bekistana,Kazahstana,Bugar-

ske, Ukrajine.

POLITIČKAPOSVEĆENOST

Prilikom evaluiranja nivoa

dostupnosti odnosno kvalite-

ta, troškovne isplativnosti i

blagovremenosti pružanja

osnovnih zdravstvenih uslu-

ga, fokus je bio na pružanju

zdravstvene zaštite u četri

oblasti: reporoduktivnog

zdravlja, zdravlje majki, do-

jenčadi i djece; zaraznihbole-

sti, hroničnih oboljenja i ka-

pa c i t e t a zd r av s t veno g

sistema. Polovina svjetskepo-

pulacije nije umogućnosti da

zadovolji osnovne zdravstve-

ne potrebe budući da imnije-

su dostupne osnovne zdrav-

stvene usluge.

U Crnoj Gori, nivo dostupno-

sti osnovnih zdravstvenih po-

treba je niži od prosjeka na

globalnomnivou (64) i znatno

niži odprosjeka na nivou regi-

ona Evrope (73). Indeks do-

stupnosti zdravstvenihusluga

u Crnoj Gori iznosi 53 i niži je

u odnosu na nivo dostupnosti

u zemljama jugoistočne Evro-

pe.

Ono što ohrabruje jeste poli-

tička posvećenost Vlade, pre-

točenaunizsistemskih, savre-

menih zakona i zdravstvenu

politiku koja promoviše dalje

jačanje zdravstvenog sistema

sa posebnim fokusom na pri-

marnu zdravstvenu zaštitu

kao okosnicu funkcionalnog

zdravstvenog sistema koji ima

kapaciteta da ostvari svoju

osnovnu misiju – da „donese“

kvalitetnuzdravstvenuuslugu

svakom građaninu kojem je

potrebna i da obezbijedi ade-

kvatannivofinansijskezaštite.

Svaki dolar uložen u zdravlje

donosi do 20 dolara u smislu

rasta prihoda u okviru jedne

generacije.

Zdravljejepravosvih.Uosno-

vi univerzalne zdravstvene

zaštite je jednakost. Da bi ova

vrijednost kao plod razvoja

ukupnog društva bila jednako

dostupna svimgrađanima ne-

ophodno jedasesvi ostali sek-

tori mobilišu oko zdravlja –

kao centralne teme i karike

održivog razvoja. Stvaranje

sistema i društva koje promo-

više zdravlje mora biti zada-

tak svih sektorskih politika

obrazovanja, finansija, una-

pređenja kvaliteta vazduha,

bezbjednosti u saobraćaju,

urbanističkogplaniranjakako

bi se zdravlje unaprijedlio i

pružio efikasan odgovor na

epidemije hroničnih obolje-

nja.

Ulaganjem u zdravstveni si-

stem i jačanjem multisektor-

ske saradnje, ulažemouzdrav-

ljezasveiubudućnostdruštva.

MinaBRAJOVIĆ

(autorka ješe ica

KancelarijeSZOuCrnojGori)

PODGORICA

–Rukovodi-

lacNCB-a InterpolDejan

Đurovićdobio jemedaljuča-

sti francuskenacionalnepo-

licije– „srebrni ešalon“, jer

jedoprinio jačanjuoperativ-

ne i tehničke razmjene iz-

međucrnogorske i francu-

skepolicije.

U rezidenciji Francuske u na-

šoj zemlji, medaljumu je uru-

čilaambasadorkaFrancuskeu

Crnoj Gori Kristin Tudik koja

je na svomTviter nalogu obja-

vila fotografije sa svečanosti

organizovane timpovodom.

OnajekazaladajeĐurovićpo-

kazao izuzetnu spremnost i

velikuprofesionalnost kakobi

ostvario dobru komunikaciju

sa kolegama izFrancuske.

- Profesionalni i odnos od po-

vjerenjadoprinijeli su još zna-

čajnijoj saradnji naše dvije ze-

mlje u oblasti unutrašnje

bezbjednosti. Saradnja fran-

cuske i crnogorske policije,

koja se ostvaruje preko našeg

atašea za unutrašnju bezbjed-

nost, je redovna i veoma kvali-

tetna - rekla jeTudik.

Ovo odlikovanje je dugo bilo

rezervisano za pripadnike

francuske policije za izuzetna

djela tokom vršenja dužnosti

ili 20 godina besprijekorne

službe. Od 1996. godine odli-

kovanjesedodjeljuje i stranim

ličnostima za zaslužan rad ili

izuzetno značajnim ličnosti-

ma nacionalne policije.

DejanĐurović jeuOdsjekuza

međunarodnu saradnjuMini-

starstva unutrašnjih poslova

Crne Gore od 2006. godine.

Prije toga je bio rukovodilac u

Odsjeku za borbu protiv orga-

nizovanogkriminala, od2003.

do 2006. godine i specijalni

istražitelj u Odsjeku za borbu

protiv ekonomskog i finansij-

skog kriminala (između 2000.

i 2003). Od 2006. do 2011. go-

dine je na funkciji šefa Odsje-

kazameđunarodnupolicijsku

saradnju Interpol Podgorica.

Bio je član velikog broja rad-

nih grupa u okviru procesa

pridruživanja Crne Gore

Evropskoj uniji.

K. J.

MinaBrajović

Fokus SZO ostvarivanje univerzalne zdravstvene zaštite

Zdravlje jepravosvih, a

neprivilegijaodabranih

g rada

ava

negativno se odražavaju na

pravnusigurnost građana. Po-

trebno je dodatno se zalagati

da se riješi taj problem i ohra-

brivati građanedaneodustaju

od uživanja svojih prava i nji-

hove zaštite – istakao je Bako-

vić.

Građani, kako

je dodao, mo-

raju biti svje-

sni da su oni

vrhovni gospo-

dariudemokrat-

skom sistemu i da

nakon što ukažu na

nepravilnosti ili pro-

puste treba jedino da ih

zanima kako će na najefika-

sniji načinonebiti otklonjene.

- Generalno posmatrano, u

ostvarivanju i zaštiti ljudskih

prava i sloboda ostvaren je

određeninapredak.Napredak

je izraženiji u području zako-

nodavstva i jačanja institucija

- zaključio je, između ostalog,

ombudsman.

N.Đ.

Problem

siromaštvo

Ombudsman je u izvje-

štaju o radu za 2017.

godinu istakao da je

stanje ekonomskih, soci-

jalnih i kulturnih prava,

kao i mjere koje predu-

zimaju nadležni organi

za njihovo ostvarivanje

i dalje ispod standarda

koje propisuju potvrđeni

i objavljeni međunarodni

instrumenti u ovimobla-

stima.

- I dalje ne mali broj gra-

đana živi na ivici siromaš-

tva i u stanju socijalne

potrebe. Još u potrebnoj

mjeri nijesu unaprijeđeni

uslovi i mogućnosti za

zapošljavanje i rješavanje

stambenih potreba gra-

đana. I dalje je težak polo-

žaj nezaposlenih, ranjivih

grupa i pojedinaca, kao

što su stare osobe,

raseljeni, osobe sa

invaliditetom i

Romi – navede-

no je u izvje-

štaju.

Advokatska

komoramora

više pažnje posvetiti

jačanju odgovornosti

advokata i e kasnije postupati

po pritužbama i prijavama na

njihov rad i na taj način ohrabriti

građane da prijave kršenje

kodeksa advokatske etike

- naveo je u izvještaju

ombudsman Šućko

Baković

Značajno priznanje šefu crnogorskog Interpola

Đurovićuuručena

medaljačasti

francuskepolicije

UručivanjemedaljeDejanuĐuroviću

ILUSTRACIJA