Table of Contents Table of Contents
Previous Page  6 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 6 / 48 Next Page
Page Background

6

Pobjeda

Utorak, 10. april 2018.

Društvo

PODGORICA

- Mi Crnogorci

i Crnogorke, koji smo otišli u

zapadni svijet da promijenimo

život i okušamo se na berzi

rada da bi učinjeli svoje živote

i živote naših familija boljim

i svrsishodnijim, nikada nije-

smo zaboravili domovinu, a

zahvaljujući internetu i druš-

tvenimmrežama kao da smo

se ponovo vratili kući.

Permanentno pratimo deša-

vanja i izazove koji se nalaze

na demokratskomputu crno-

gorskog društva i diskutuje-

mo o raznim temama.

SUVERENITET

Sve smomogli da razumije-

mo pa i to da je u Crnoj Gori

nezapošljenost veoma velika

(tri puta veća od kanadske),

da sumale plate zbog tran-

zicione ekonomije, da je

spora i veoma komplikovana

državna administracija zbog

komplikovanog sistema nasli-

jeđenog iz doba socijalizma...

Međutim, nijesmomogli da

razumijemo da Crna Gora još

nije država u pravom smislu

riječi. Nema suverenitet u

svim vitalnim segmentima

društva. Nema kulturni i

duhovni suverenitet. Još su

kultura i duša naroda raspo-

lućeni i ne pripadaju cijelim

bićem svojoj državi. Kada pri-

čamo sa Kanađanima o ovim

problemima, oni samo vrte

glavom jer imnije ništa jasno.

Za njih se podrazumijeva da

država mora imati potpune

ingerencije nad svimoblasti-

ma društvene zajednice, jer

u suprotnom to ne može biti

suverena država.

DRŽAVNI SIMBOLI

Građani Kanade ne mogu

razumjeti da dio građana Crne

Gore, uključujući i poslanike

u parlamentu, ne priznaje

himnu i ostale državne sim-

bole. To je za njih nepojmljivo.

Poimanje nacije kod Kanađa-

na drugačije je od poimanja

nacije kod balkanskih naroda.

U Kanadi živi više od 100

etničkih grupa, ali su svi

Kanađani, uključujući i autora

ovog teksta. U kanadskom

pasošu u rubrici „nationality“

piše „canadian“. Dakle, oni ne

pitaju svoje građane koje su

nacionalnosti, jer se podra-

zumijeva da su svi iste nacije

zato što žive u istoj državi.

Na državnompopisu, koji se

organizuje svake pete godine,

oko jedne trećine Kanađana

kažu da pripadaju kanadskom

etnosu, druga trećina da pri-

padaju Britancima, a treća tre-

ćina da pripadaju svimosta-

lim etničkimgrupama. Zbog

ovako uređenog sistema,

nikada nije bilo anti-državnih

djelovanja, nepoštovanja

državnih simbola ili pak palje-

nja državnih zastava. Takav

način protesta ođe ne postoji.

Kanađani su jako ponosni

na svoj identitet i na svoju

državu iako su etnički i rasno

veoma heterogeni. Statistički

podaci govore da u Kanadi

više od 90 procenata građana

vjeruju da je državna zastava

važan simbol nacionalnog

identiteta.

PROTIVKRIMINALA

Kanadske vlasti se surovo

obračunavaju sa kriminalom

i terorom. Zatvorske kazne su

immnogo veće nego u Crnoj

Gori. Za ubistva ili silovanja ne

dobijaju se tako blage kazne

kao što su ispod pet godina,

negomnogo veće. Za pokušaj

terorizma dobijaju se doživot-

ne kazne zatvora. Bio je jedan

slučaj, prije 7 8 godina, kada

su dvojica terorista bila uhva-

ćena u planiranju sabotaže

željezničke pruge, koja spaja

zapad sa istokom zemlje i za

to su dobili doživotne kazne

zatvora, sa pravom žalbe za

25 godina. Znači, samo za pla-

niranje terorističkog akta su

dobili tako visoke kazne. Dok

u Crnoj Gori pokušaj teroriz-

ma, koji ne uključuje samo pla-

niranje nego i niz radnji u pri-

premama, dobijaju se kazne

do 20 godina zatvora. Jasno je

da je moguće da neki terorista

dobije samo pet godina i kad

izađe, opet bi mogao nastaviti

sa svojim antidržavnimdjelo-

vanjem.

PETICIJA

Karakteristično za Crnu Goru

je i da se dio populacije vaspi-

tava da ne voli svoju domovi-

nu nego neku drugu?! Drugim

riječima, Crna Gora odgaja i

proizvodi svoje protivnike koji

rade sve da je unište.

U dijaspori smo jedinstveni da

nijesmo glasali za povratak

nezavisnosti Crne Gore da

bismo dobili državu koja će

da se boji da sprovodi zakone

prema svim institucijama i

zajednicama, odnosno koja

neće imati suverenitet nad

svim institucijama. Porazno

je da institucija druge države

ima vlasništvo nad skoro

cjelokupnom kulturnom i

duhovnombaštinom, gdje se

regrutuju antidržavni elemen-

ti, čime je Crna Gora dozvolila

podrivanje sistema.

Oslobađajući se okova 1918.

godine naša država bi krenula

putem kulturnog, a time i eko-

nomskog preporoda, jer samo

potpuno slobodna država,

oslobođena balasta prošlosti,

može da se nosi sa ekonom-

skim izazovima današnjeg

vremena. Djelimična suvere-

nost neće imati šanse.

Upravo to su bili razlozi zbog

čega sam 13. januara pokre-

nuo elektronsku peticiju za

povraćaj kulturne i duhovne

baštine državi Crnoj Gori,

kao izraz bunta na postojeće

stanje u domovini. Peticiju je

pratio tekst autora Novaka

Adžića.

Možda bi peticija prošla neza-

paženo da je nije jedan Crno-

gorac iz Čikaga, koji ne želi da

mu se pominje ime, poslao

portalu CDM, koji je to objavio,

na što su panično u strahu

reagovali najtiražniji mediji u

Srbiji zajedno sa ruskimmedi-

jem Sputnjikom.

Sve poslije toga je istorija.

Vesko KARADŽIĆ

(autor je iseljenik iz Kanade

koji je pokrenuo Peticiju)

PODGORICA

–Na radad-

vokatapodnijeto je 50prija-

vaprošle godine, a samou

jednomslučaju jepokrenut

disciplinski postupak, što je

obeshrabrujuće–ocijenio je

ombudsmanŠućkoBaković.

Građani su se zaštitniku ljud-

skih prava i sloboda žalili na

rad svojih zastupnika zato što

sa njima ,,kao vlastodavcima“

nijesu razgovarali kako bi tre-

balo, a smetalo imje i što ihni-

jesu obavještavali o radnjama

koje preduzimaju u postupci-

magdjeihzastupaju.Zamjeri-

li su braniocima i što su nedo-

voljno angažovani ili su čak

bili nezainteresovani za nji-

hov postupak, što je sve Bako-

vić zabilježio u izvještaju o

prošlogodišnjemradukoji jeu

skupštinskoj proceduri.

UPOZORENJE

- Građani su izrazili nepovje-

renje prema određenom bro-

ju advokata, tražeći od om-

budsmana da ih zastupa ili

preporuči ,,pouzdane“ advo-

kate - upozorio je Baković u

dokumentu.

Kako je pojasnio, imajući u vi-

duda je advokatura nezavisna

i samostalna profesija, on je u

ovimslučajevima podnosioci-

ma preporučivao da se zbog

evidentiranih problema obra-

te Advokatskoj komori Crne

Gore. Prema podacima koje je

ovo tijelo dostavilo ombud-

smanu u 2017. godini podnije-

to je 50 prijava na rad advoka-

ta, od čega je riješeno 25, dok

su preostale u postupku rješa-

vanja. Pred Višim disciplin-

skim sudom u toku je jedan

disciplinski postupak.

- Činjenica da je od ukupnog

broja podnijetihprijava na rad

advokata disciplinski postu-

pak pokrenut samo u jednom

slučajujeobeshrabrujućaipo-

kazatelj je minimalnog uspje-

ha građana – podnosilaca pri-

java na rad advokata.

Advokatska komoramora više

pažnje posvetiti jačanju odgo-

vornosti advokata i efikasnije

postupati po pritužbama i pri-

javama na njihov rad i na taj

načinohrabritigrađanedapri-

jave kršenje kodeksa advokat-

ske etike –naveo jeBaković.

Advokati, podsjeća on, uzpra-

vosudne organe, predstavljaju

ključnu kariku koja treba da

obezbijedi vladavinuprava.

- Stoga bi i jačanje njihove od-

govornosti doprinijelo ugledu

advokature i jačanju povjere-

nja javnosti u njihov rad – na-

veo jeBaković.

DRŽAVNI ORGANI

Prema podacima Advokatske

komore, u Crnoj Gori djeluje

861 advokat, od čega je tokom

2017. godine upisanonjih80.

Građani su se prošle godine

ombudsmanu žalili, između

ostalog,inaraddržavnihorga-

na, organa državne uprave,

upravnih i drugih organizaci-

ja, sudova, državnog tužilaš-

tva, Uprave policije, organa

lokalne samouprave i lokalne

uprave, te jeuraduove institu-

cijezabilježeno857predmeta,

što je u odnosu na pretprošlu

godinu manje za 37. Postupak

je okončan u 862 slučaja

(96,96 odsto) i to 830 iz 2017.

godine i 32 predmeta iz pret-

hodne godine.

- U 2018. godinu preneseno je

27 predmeta (3,15%), od kojih

je većina formirana u decem-

bru 2017. godine, po kojima

objektivno nije mogao biti za-

vršenpostupak-istaknutojeu

izvještaju.

Baković je pojasnio da se, tra-

dicionalno, najveći broj pred-

meta koje su imali u radu od-

nosi na postupanje organa

državne uprave i lokalne sa-

mouprave, iako se u toj oblasti

bilježeodređenipomacinabo-

lje.

- Pasivnost organa u postupa-

nju, istrajavanjena svojimsta-

vovima i istovjetnim odluka-

ma primjeri su loše uprave i

PODGORICA

–UStrukov-

nomsindikatu taksistaCrne

Goreočekujuda će sedanas

sastati sapredsjednikom

VladeDuškomMarkovićem

kakobimu izložili probleme

sakojima se suočavajuna te-

renu i upoznali gao „sivoj

zoni“.

Od ishoda ovog sastanka, kako

je kazao za Pobjedu potpred-

sjednik SSTCG-a Vesko Bije-

lić, zavisiće hoće li u četvrtak

biti protesta taksista.

Bijelić je podsjetio da su se za

godinudana više puta obraćali

nadležnima, ali bezuspješno.

- Pisali smo predsjedniku Vla-

de kako bismo ga upoznali o

našemdugogodišnjemproble-

mu. Osim pomoći podgoričke

opštine koja je bila kratkog da-

ha, nerad lokalnih organa, po-

reskihfilijala,komunalnepoli-

cije i nadležnih inspekcija,

doveo je do dugogodišnjeg

protivzakonitog poreskog za-

duživanja auto-taksi predu-

zetnika,nesuzbijanjusiveeko-

nomije, nepoštovanju Zakona

o prevozu u drumskom sao-

braćaju, primjenjivanja proti-

vustavnih odluka o auto-taksi

saobraćaju–kazao jeBijelić.

Zbog ovih problema, dodaje

Bijelić, auto-taksi preduzetni-

ci nijesu u mogućnosti da

ostvare prihode, koji bi im

omogućili redovno izmiriva-

njereprogramaporeskogduga

i novonastalih obaveza. Stoga,

počelisupripremanjeprotesta

za četvrtak, na kojem će biti i

taksisti iz više crnogorskihop-

ština.

Prije nekoliko dana, podsjeća

Bijelić,generalnisekretarUni-

je slobodnih sindikata Srđan

Keković sastao se sa predsjed-

nikomVlade DuškomMarko-

vićem,kadaje,izmeđuostalog,

dogovoren sastanak predstav-

nikaudruženja taksista sapre-

mijerom.

-SvezavisiodgarancijaVladei

dogovorakojipostignemo.Na-

ma je protest zadnja stanica.

Godinu dana smo u intenziv-

nim pregovorima sa gradona-

čelnicima, međutim, sve je

ostalo na lijepim riječima i

obećanjima, zbog čega smo i

odgađali proteste sve vrijeme

–kazao jeBijelić.

Situacija je loša u svakoj opšti-

ni uCrnoj Gori.

- Problem u Podgorici je što

smo ušli u reprogram duga.

Imali smo garancije od Pore-

skeuprave29.martadaćenam

stvoriti uslove na terenu za za-

raduuskladusazakonom,me-

đutim, od toga nema ništa već

godinu– ističeBijelić.

Samostalnih preduzetnika,

dodaje Bijelić, ima 1.500 i on

smatrada to što sene rješavaju

njihovi problemi znači i „nji-

hovo gašenje“.

- Dvadesetak individualaca

među taksistima uzurpirali su

nas 1.500 i očigledno imaju za-

štitu. U pitanju je korupcija.

Nadamo se da ćemo imati

uspjeha danas na

sastanku.Mi

samo želimo da nam se stvore

uslovi da radimo, kako bismo

mogli da poštujemo dug koji

imamopremadržavi–kazaoje

Bijelić. Predsjednik SSTCG

Borislav Pavlović poručio je

da, ukoliko sastanak ne bude

rezulturao dogovorom, pro-

test će biti održan u četvrtak u

12 sati.

Nj. B.

VeskoKaradžić

Kako se rodila ideja za peticiju ,,Amanet“

Atakmanjine

nadvećinom

Izvještaj o radu ombudsmana za prošlu godinu u skupštinskoj proceduri

Zbognesavjesn

advokata - 50pr

ŠućkoBaković

Strukovni sindikat taksista danas kod predsjednika Vlade

OdMarkovića traže

podršku i pomoć

Nerad lokalnih organa, poreskih lijala, komunalne policije i

nadležnih inspekcija doveo je do dugogodišnjeg protivzakonitog

poreskog zaduživanja auto-taksi preduzetnika – tvrde iz Udruženja

Taksisti se suočavajusabrojnimproblemima