Table of Contents Table of Contents
Previous Page  5 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 5 / 48 Next Page
Page Background

5

Pobjeda

Utorak, 10. april 2018.

Ekonomija

PODGORICA

-Vladaplanira

dahedžing aranžmanza za-

štituodvalutnog rizika, za

kredit za autoput sakine-

skomEksimbankomzaključi

naperioddo 10godina, nave-

deno jeuSrednjoročnoj stra-

tegiji upravljanjadugom- do

2020. koju jeVladaobjavilau

subotu.

Podsjetimo da javni dug, po

podacimaMinistarstva finan-

sija koje je nedavno saopštio

generalnidirektorDirektorata

za državni trezor Dragan Dar-

manović, sada iznosi 2,758mi-

lijardi eura ili 65,1 odsto BDP.

On je tada saopštio da će po

projekcijama ministarstva do

kraja tekuće godine dug pora-

sti na 70odsto.

U strategiji se objašnjava da je

plan da se hedžing zaključi na

period do 10 godina iz preven-

tivnih razloga.

- Realizacija ovakvog vida

transakcijenaduži periodzna-

čajno može povećati troškove

hedžing aranžmana - ocijenje-

no je uovomdokumentu.

Trenutno je samo 15,8 odsto

portfolija duga izraženo u

neeurskoj valuti.

- Najveća izloženost je u ame-

ričkim dolarima kroz razne

kreditne zajmove - do 13,8 od-

sto na kraju 2017. godine. To

uključuje kreditne aranžmane

odPariskogklubapovjerilaca,i

kineskeEksimbanke,zapotre-

beprvedioniceautoputa, što je

u najvećoj mjeri i doprinijelo

povećanjuduga i valutnogrizi-

ka, u periodu 2014-2015. Izlo-

ženost drugim stranim valuta-

ma - NOK, CHF, SDR je

relativnomali,iiznosisvega2,1

odstoportfolijadržavnogduga

- objašnjeno je u strategiji.

Ocijenjeno je takođedaserizik

refinansiranja smatra ključ-

nimrizikomportfolija duga.

- Rizik se odnosi na dospijeće

euroobveznica u 2019, 2020. i

2021. godini, a odgovor na ovaj

izazov predstavlja vitalni dio

strategije upravljanja dugom -

navedeno je udokumentu.

Povećanje državnog duga u

prethodnom periodu uglav-

nom je, kako se ističe u ovom

dokumentu, uslijedilo zbog

emitovanih euroobveznica u

2014, 2015. i 2016. godini, u

ukupnomiznosuod1,080mili-

jardi eura.

- Dug je takođe uvećan i zbog

kreditnog aranžmana sa kine-

skom Eksim bankom, za iz-

gradnju prve dionice autoputa

Bar-Boljare. U periodu 2014-

2016, domaći dug je oscilirao.

Nakon pada u 2015, u 2016. go-

dinidugjeuvećanzbogemisije

domaćih obveznica, u iznosu

od80,4milionaeura-objašnje-

no je u strategiji.

Za finansiranje dionice Smo-

kovac-Mateševo biće potreb-

no,podsjećaju,oko190miliona

eura u 2018, oko 203,7 miliona

u2019. što je obezbijeđeno.

U dokumentu su analizirani

razni scenariji upravljanja du-

gomi ekonomskog rasta.

- U slučaju scenarija nižeg eko-

nomskog rasta, otplata duga se

neće promijeniti u odnosu na

osnovni scenario, zato što su bu-

duća zaduženja planirana sa

grejs periodomdo četiri godine,

kako bi se izbjeglo opterećenje

budžeta u periodu otplate euro-

obveznica do 2021. Međutim,

potrebe za zaduženjem će biti

neštovišeunavedenomperiodu,

u prosjeku oko 40 miliona eura

godišnje, što će uticati i na rast

dugaunominalnomiznosu-oci-

jenjeno je u strategiji.

M.P.M.

PODGORICA

- Bankarski

ombudsmandrHalilKalač

kažedavaženjeZakonao

sporazumnomfinansijskom

restrukturiranjuduga treba

produžiti domajanaredne

godine.

Zakon, kako je zaMinu biznis

ocijenio, kvalitetno definiše

načinrješavanjaproblemane-

kvalitetnih hipotekarnih kre-

dita kod finansijskih instituci-

ja, građana i preduzeća.

I nacrt zakona predviđa pro-

dužetakroka, odmajaove (ka-

daističevažećizakon)domaja

naredne godine.

- Prema podacima CBCG, za-

ključnosafebruarom,restruk-

turirani krediti iznose23,7mi-

liona eura, od čega se na

preduzeća odnosi 22,6 milio-

na ili 95,4 odsto, a na građane

1,1milionili4,6odsto-kazaoje

Kalač.

Prema posljed-

njimpodacima,

nekvalitetni

krediti na kra-

ju decembra

iznosili su 197

miliona i činili

su 7,3 odsto

ukupnih, što

je 20,8 odsto

manje nego u istom periodu

2016. godine.

- Svjetska banka, MMF,

Evropska komisija i Evropska

centralnabanka,uokviruBeč-

ke inicijative za koordinaciju

evropskihbanaka,osnovalesu

radnu grupu radi rješavanja

problemanekvalitetnihkredi-

ta. Radna grupa je 2012. godi-

ne sačinila preporuke za pre-

vazilaženje tog problema. Taj

dokument preporučuje veći

broj mjera i aktivnosti za rje-

šavanjepomenutogproblema,

a jedna od njih je i vansudsko,

odnosno dobrovoljno finan-

sijskorestrukturiranjedugova

kod finansijskih institucija. U

Crnoj Gori preporuke Bečke

inicijative implementirane su

kao takozvani „podgorički

model“ kroz usvojeni Zakono

sporazumnom finansijskom

restrukturiranju duga prema

finansijskim institucija-

ma - objasnio jeKalač.

On je dodao da je duž-

nicima na taj način

olakšana otplata kre-

dita kroz mogućnosti

produžetkarokaotpla-

te uz smanjenje mje-

sečnih rata, sniža-

vanja kamatne

stope i oslobo-

đenja dijela

kolaterala od

tereta hipo-

teke, fiduci-

je ili zaloge.

M.P.M.

PODGORICA

- Evropska

komisijapokrenula je istra-

guprotivSlovenije zbog

sumnji da je saniralaNLB

protivnopravilima i obave-

zamapreuzetimodEvrop-

skeunije. Odlukaootvara-

nju istrageobjavljena jeu

službenomlistuEU, prenosi

SEEbiz.

Prema odluci EK, Slovenija je

podistragomjerjemimodogo-

vora sa Briselom odustala od

prodaje NLB-a, jer je rok za

prodaju50odstobanke istekao

31. decembra prošle godine.

- Osim toga, Slovenija do 31.

novembra prošle godine nije

predložila povjerenika za pro-

dajuinostranihdruštavaNLB-

a na Balkanu - navela je EK,

koja će Sloveniju procesuirati

za kršenje odredbi ugovora

EUodržavnimpotporama.

Uodluci o otvaranju istrage su

pobrojene Vladine pomoći

NLB-u za koje Brisel sumnja

dasuprotivnepravilimaUnije,

ukupne vrijednosti 1,6milijar-

di eura. Ukoliko se ova sumnja

pokaže utemeljenom, NLB bi

morala da vrati primljeni no-

vac, štobi doveloupitanjenje-

zinu likvidnost.

PrijepetgodinaEKjeocijenila

da su sanacijske odluke slove-

načke vlade prema NLB-u

oblik državne potpore, ali ih

nije dovodila u pitanje jer je

Slovenija opravdala potrebu

sanacije banke njezinom važ-

nošćuzanacionalnuekonomi-

ju. Svoju ocjenu o usklađeno-

sti sanacije NLB-a s pravilima

održavnimpotporama,Komi-

sija je uslovila privatizacijom

dijela NLB-a i restrukturira-

njemposlovanja banke.

Minabiznis

PODGORICA

- Prijavepo-

rezanadobit zaprošlugo-

dinudo31.martapodnijelo

je 16.700poreskihobvezni-

ka, 9,3odsto ili 1.420višeu

odnosuna isti period2016,

saopšteno je izPoreske

uprave.

Predstavnici PU su kazali Mi-

ni biznis da je u istom roku

evidentirano 17.010 finansij-

skih iskaza.

PU će, na inicijativu računo-

vodstvenihasocijacijauCrnoj

Gori, a u nastojanju da proak-

tivnimpristupomporeskeob-

veznike podstakne na dobro-

voljno izmirivanje poreskih

obaveza, blagovremeno pod-

nijetim prijavama poreza na

dobit i finansijskim iskazima

smatrati prijave podnijete do

15. aprila.

-Nakontogaćesepreduzima-

ti zakonom propisane mjere

za obezbjeđenje nepodnijetih

prijava i sankcionisanje obve-

znikakojinijesuispunilinave-

denuobavezu - zaključili su iz

Poreske uprave.

R.E.

PODGORICA

-Netodobit

ulcinjskogHTPVelikaplaža,

prošle godine je iznosila

17.080eura i bila je skoro šest

putavećanego2016.

Premapodacima iz izvještajao

poslovanju, objavljenogna saj-

tuMontenegroberze, poslovni

prihodi kompanije su na kraju

decembraiznosili318.400eura

i bili su 7,7 odsto veći nego u

uporednom periodu. Poslovni

rashodi su pali 21,3 odsto na

295.670 eura. Ukupna aktiva

Velikeplaženakrajuprošlego-

dine smanjena je 1,6 odsto na

2,28 milion eura. Neraspore-

đena dobit preduzeća iznosila

je 21.800 eura, a akumulirani

gubitak 58.770. Dugoročna re-

zervisanjaiobavezeiznosilesu

176.900 eura, a kratkoročna

111.300 eura. Prema podacima

Centralnedepozitarneagenci-

je, vlasnik 51,8 odsto akcija Ve-

like plaže je Milan Matović iz

Podgorice.

N.K.

naknade za tjelesno oštećenje

Tuđa pomoć i njega je od 38,6

do274,6eura.Dodataknaspo-

menicu se kreće od 50,6 do

441,5eura, anaknade invalidi-

ma radaod170,4do700,5eura

- kaže direktor FondaPIO.

Brojpenzionerakojiostvaruju

ovo pravo se smanjuje, što po-

tvrđuju podaci sa sajta Fonda

PIO. U januaru ove godine

pravo pod stavkom„ostale na-

knade“ imalo je ukupno 6.018

osoba, a u februaru 5.995.

Naknaduzatjelesnooštećenjeu

januaru je primalo 4.556 ljudi, a

u februaru 4.540, na tuđu po-

moć i njegu pravo je u januaru

imala 831 osoba, amjesec kasni-

je829,akorisnikanaknadeinva-

lidima u januaru bilo je 606, a u

februaru602. Smanjuje se i broj

onih koji primaju dodatak na

spomenicu sa 25, koliko ih je bi-

lou januaru, na 24u februaru.

Podsjetimo da je prosječna

penzija u Crnoj Gori ovog fe-

bruara bila 285,9 eura, a da je

godišnji budžet Fonda za ispla-

tupenzija 425.672.790 eura.

IzMMF i Svjetske banke suge-

rišu da se ograniči prijevreme-

no penzionisanje, formira po-

seban fond za finansiranje

prijevremenih penzija, revidi-

ra lista zanimanja sa subvenci-

jama i promoviše duži radni

vijek. Prema studiji Svjetske

banke, koja je predstavljena u

Podgorici u decembru prošle

godine, broj zaposlenih sa be-

neficiranim stažom bio je

8.400, a najviše ih je u vojsci i

policiji. Konsultanti Svjetske

banke su preporučili reviziju

liste uz učešće medicinskih

stručnjaka,kaoitransparentno

finansiranje prijevremenog

penzionisanja.Procenatradni-

kakoji imajupravonaprijevre-

meno penzionisanje, kako su

naveli, treba ograničiti na ma-

nje od dva odsto radne snage,

što znači da bi sadašnju listu

trebalo svesti na nešto više od

trećine. Da će revidiranje liste

biti komplikovan i osjetljiv po-

sao, tada je saopštio i ministar

rada i socijalnog staranja Ke-

mal Purišić. I direktor Fonda

PIO DušanPerović jekazaoda

su sva rješenja moguća, ali da

je ključna održivost.

M.P.M.

Bankarski ombudsman dr Halil Kalač

o restrukturiranju

Reprogramduga

produžiti domaja

Poslovanje HTP

Velika plaža

Dobit veća

šest puta

Slovenija pod istragomEvropske komisije

Pomogli NLBsa 1,6milijardi eura

Poreska uprava

Porez na dobit prijavilo

16,7 hiljada obveznika

Vlada objavila srednjoročnu strategiju upravljanja dugomdo 2020.

Hedžing saKinezima

planirajuna 10godina

Dušan

Perović

Poreskauprava

Halil Kalač

na

išnje