Table of Contents Table of Contents
Previous Page  12 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 12 / 48 Next Page
Page Background

12

Pobjeda

Utorak, 10. april 2018.

CrnomGorom

NIKŠIĆ

–Čimse sa širokog

magistralnogputaodNikši-

ćapremaRisnu i Trebinju,

nekolikakilometraposlije

Trubjele, skrene lijevo, pa

pređe zarasla željeznička

trasa, kojomjeprije42godi-

neposljednji put zabrektao

čuveni „Ćiro“, stiže seuBre-

stice.

Neupućenima, prvaasocijacija

na toselo jeazil zapsezbogko-

jeg je često spominjano. Vre-

mešniji i bolje informisani čuli

sui zaplaninuNenada,Crvenu

kitu iz čijih rudokopa je, prije

Drugog svjetskog rata, eksplo-

atisan boksit i izvožen upravo

uskimkolosijekom... Mnogi su

zaKobiljiDo čuli tekkad se za-

čula „Cucka jeka“, dok je Pusti

Lisac, kudikamo, poznatija

,,destinacija“, pa ipak, češće je

posjećuju stranci.

E, upravo ti zarasli makadam-

skiputevikojispajajuBrestice,

Jabuke, Trešnjevo, Trubjelu...

nekad su, istorija kaže, bili ki-

ridžijski, trgovački i carski

drumovi, a sad su „ni carski ni

spahijski“.

GRAD

Ekipa Pobjede, prije nekoliko

dana,uputilasekaBresticama.

Pošto prođosmo račvanje za

grahovski kraj, kao kolosije-

kom, kroz pedalj snijega, izlo-

kvanim tucanikom, spuštismo

se, aondapremastaroj kući, na

osami, novim putem uzbrdo.

Dok teško koračamo, pitamo

se kako li su tuda prolazili dok

nije stigla teška građevinska

mašina i kamene ploče poslo-

žila... Misli nam dobrodošli-

comprekida Peko Krivokapić.

Na pitanje kako da dođemo do

Perovića, jesu li Bigovići još

naprijed ili smo zalutali preki-

da nas riječima: ,,Na pravom

ste mjestu... Prvo da se popije

kavairakija,aoostalomećemo

uzgred“.

Uslijedilajeispovijestdomaći-

na:

– Radio sam tri decenije na Že-

ljeznici i sticajemokolnosti po-

stao tehnološki višak. Razmi-

šljao sam gdje i kako, djeca su

bilamanja, nijemi se radilo kod

privatnika i odlučio sam da se

vratim na đedovinu, pod stare

dane za započnem novi život.

ImovinuuBresticamaodržavao

sam i ranije, a tada nabavih ne-

kolikeovce i koze, imalopoma-

lo... zakrdilo se. Poslije nekoliko

godinaimaosamihvišeodstoti-

nu,uztrikonjakojasumislužila

zaizvlačenjedrva–pričaKrivo-

kapić.

Priznaje damu je žao što je gu-

biovrijemeugradu.

–Ne kajemse što samse vratio,

već što prije 30 godina nijesam

ostao u svoje selo, iako je be-

zvodno, bez dobrog puta... Vje-

rovatno, bih danas bio i veći do-

maćin, stvoriovišenegoštosam

radeći „državni posao“ – kaže

sjetnimglasomKrivokapić.

Priznaje Peko da ga sustižu go-

dine, pa je ove godine zazimio

samo70ovacaikoza.Daihimai

tri puta više ne bi imao proble-

ma sa plasmanom, jer u Bresti-

cama, gdje rijetko prođe i auto,

sve jeorgansko.

ZIMA

Nakonstatacijudazimanijebila

teška,uzvraćadajeza,,Katunja-

nezimanikadnijeteška,panida

jebilodvametra snijega“.

– Imamo sijena dovoljno, pro-

ljećesevećnajavilo, izdržaćese.

Ovdje je najveći problem be-

zvodnost.Misliosamdakonku-

rišemzavještačkuakumulaciju,

kakve su urađene u ovomkraju

nanekolikomjesta,aondaodlu-

čiodasebiolakšamusopstvenoj

režiji. Platio sam građevinsku

mašinu i udvije rupe izvadio lo-

kve, a onda kupio plastenički

najlon koji, kažu, mraz i sunce

može izdržati nekoliko godina.

Trebalobidasamsadmiran.As

-

falt nam je obećan do po sela i

čekamoga,akadčujemdajeput

besmisleno raditi tamo đe je

sveganekolikodomaćinanervi-

ram se, jer znam da je nekad u

Bresticamabilo97domovaioko

500 stanovnika. Ljeti ovdje svi

navraćaju, ali da je bolji put i da

imavode

,bilobipovratnika.Na

-

žalost, ljudi se najčešće vraćaju

na đedovinu kad uđu u godine -

kaže Peko Krivokapić koji nije

nabavljaomehanizaciju, ali ima

podrškuporodice,sinmudolazi

kadgodnijenaposlu.

RatkoPEROŠEVIĆ

ZABILJEŽENOUSPUT:

Kod Peka Krivokapića, povratnika u nikšićko selo Brestice

Nekajemse štosam

sevrationoštosam

ognjištenapuštao

BUDVA

-Opština jepripremila izmjenuodlukeo lokalnim

komunalnimtaksama zaparkiranje taksi automobila i za

taksi vozilakojakoriste elektromotor. Prema tomdoku-

mentuza parkiranje taksi automobila, prevoznikplaća lo-

kalnukomunalnu taksuod300eura godišnje, dok se za taksi

vozilakojakoriste elektromotor ta taksaneplaća.

-DonošenjemZakonaoprevozuudrumskomsaobraćaju, stekli

su se uslovi za precizne obaveze taksi automobila na teritoriji

opštine Budva za korišćenje taksi stajališta i uklanjanja biznis

barijerakoje suotežavaleuposlovanju. Lokalnaupravaćedava-

ti stimulans upotrebi „zelene“ tehnologije i podržati niskokar-

bonski turizam. Mjere za plaćanje lokalne komunalne takse za

korišćenjetaksistajalištazavozilanaelektričnipogondonosese

radipromovisanjaekološkesvijesti-navedenojeuobrazloženju

odluke.

Odlukao izmjeni odlukeo lokalnimkomunalnimtaksamanaći će

se na dnevnomredunaredne sjednice Skupštine opštine.

M.N.

ROŽAJE

–MladaRožajka

EmaLuboder inicirala je ak-

ciju„Darujte svojumatursku

haljinu“ kakobi djevojkeko-

jenijesuumogućnosti da se-

bi priušte svečanuodjećuna

maturskoj večeri izgledale

lijepo.

Ema je kazala da je na ideju

došla razgovarajući sa druga-

ricama koje su joj kazale da

imadjevojakakojeteškomogu

da kupematurskuhaljinu.

– Sigurna sam da mnoge od

njih imajuodjećukoju suobu-

kle samonamaturskoj večeri i

od tada im zauzima mjesto u

ormaru i sakuplja prašinu. Sa

druge strane ta odjeća bi do-

bro došla onima čiji roditelji

nemoguda impriuštebaš ono

što njihove kćerke žele – obja-

snila jeLuboder.

Onajeuvjerenadaćenjenaak-

cija uspjeti.

–Smatramdaimadostadjevo-

jaka koje će se pridružiti akciji

i na taj načinučiniti dobrodje-

lo, poklanjajući svoju matur-

sku haljinu budućoj maturan-

tkinji.Naravno,svjesnasamda

imadjevojaka koje svojuhalji-

nu čuvaju kao dragu uspome-

nu i da je ne žele pokloniti –

kazala jeEma.

Svikoji seželepridružitikam-

panji „Darujte svoju matur-

sku haljinu“ mogu to učiniti

putem istoimene Fejsbuk

stranice. Treba da pošalju fo-

tografiju haljine koju žele da

poklone kao i konfekcijski

broj, kako bi zainteresovane

djevojkemogle da pogledaju i

stupe u kontakt radi dogova-

ranja detalja.

F.KALIĆ

PODGORICA

– Crnogor-

ski elektrodistributivni si-

stemdanas nastavlja rado-

vezakvalitetnije i sigurnije

napajanje električnom

energijom u više opština.

Radove će izvoditi u Koto-

ru i Tivtu.

Kotor:

od deset do 12 sati

bez struje biti Muo i Do-

brota (Sveti Matija 9), a od

deset do 14 sati Gornji Mo-

rinj, Bakoči, Bunovići i Svr-

čak.

Tivat:

od deset do 12 sati,

bez struje ostati dio potro-

šačaŽupe iMarića.

I.T.

Taksisti ćeplaćati

300euragodišnje

BUDVA:

Izmijenjena odluka o komunalnim taksama

ROŽAJE:

Ema Luboder pokrenula humanitarnu akciju

„Poklonite svoju

maturskuhaljinu“

EmaLuboder

CEDIS

Radovi

uKotoru

i Tivtu

PekoKrivokapić

Ovdje je najveći problembezvodnost. Asfalt nam je obećan do po sela i

čekamo ga. Nekad je u Bresticama bilo 97 domova i oko 500 stanovnika. Ljeti

ovdje svi navraćaju, ali da je bolji put i da ima vode bilo bi povratnika. Nažalost,

ljudi se najčešće vraćaju na đedovinu kad uđu u godine - kaže Peko Krivokapić

Kuća Krivokapića je na

međi cetinjske i nikšićke

opštine, a Cuce su, sigur-

no, jedan od najnerazvi-

jenijih krajeva Crne Gore.

Peko kaže da je, možda,

neskroman kad tvrdi da su

Cuce kroz istoriju zaslužile

više od ove države.

– Imamo puteve prema

Trešnjevu, Grahovu, Tru-

bjeli... ali treba ihmoder-

nizovati. Grijeh bi bio da

ovo sve opusti – sjetno će

Krivokapić.

Na zidu porodične kuće

vise gusle i puška. Doma-

ćin namobjašnjava da je

to tradicija.

– E, to nam je tradicija.

Ove gusle su stare tačno

stotinu godina, a moj đed,

Ćetko Mitrov, rođen je u

pretprošlom vijeku, uče-

stvovao kao dobrovoljac

na Skadru, pa na Bregal-

nici. Sa Skadra je donio tu

pušku tzv. turskumauzer-

ku, koju čuvamo i danas

kao trofej. Našimprecima

je, osimporodice i čeljadi u

kući, država bila nešto naj-

svetije. Danas je sve malo

drugačije, neke su vještač-

ke podjele, ali mi se držimo

tradicije i ne odstupamo

od onoga što su đedovi

kroz vrijeme učinjeli za ovo

danas – zaključuje skro-

mno Peko Krivokapić, koji

penziju čeka na đedovom

ognjištu u Bresticama.

Đedovim

stopama

Našimprecima je,

osimporodice i

čeljadi u kući, država

bila neštonajsvetije.

Danas je svemalo

drugačije, neke su

vještačke podjele, ali

mi se držimo tradicije

i ne odstupamo od

onoga što suđedovi

učinjeli za ovodanas