Table of Contents Table of Contents
Previous Page  7 / 56 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 7 / 56 Next Page
Page Background

7

Pobjeda

Ekonomija

Petak, 30. mart 2018.

Saradnjana izgradnji autoputaPožega - Boljare

MemorandumVlade Srbije i kineske kompanije CCCC

PODGORICA/BEOGRAD

Ministar-

ka građevinarstva Zorana Mihajlović

potpisala je juče sa kineskom kompa-

nijomCCCCmemorandumo saradnji

na izgradnji autoputa Beograd-Južni

Jadran, za dionicu Požega - Boljare.

Autoput od Požege do Boljara, na granici

sa CrnomGorom, u dužini od 107 kilome-

tara, posljednja je neugovorena dionica

autoputa E 763 na teritoriji Srbije, a

Mihajlović je istakla da je to za izgradnju

najteži dio Koridora 11 u Srbiji.

- Dogovorili smo da će CRBC, kćerka

irma CCCC, raditi projektno - tehničku

dokumentaciju zajedno sa našimprojek-

tantima - rekla je Mihajlović nakon potpi-

sivanja memoranduma. Ona je objasnila

da je vrijednost projektno-tehničke

dokumentacije 50miliona eura, a da će

izgradnja autoputa od Požege do Boljara

koštati 1,5 milijardi eura. Dodala je da će

CRBC ponuditi različite načine inansira-

nja, tako da neće biti razmatrano samo

zaduživanje putem kredita.

Memorandum je u ime kineske strane,

potpisao izvršni predsjednik CCCC Inter-

nešnl Du Fej, a prisustvovao je i ambasa-

dor Kine u Srbiji Li Mančang.

Kompanija CRBC gradi najzahtjevniju

dionicu na autoputu Bar – Boljare od

Smokovca do Mateševa, koja će koštati

809miliona eura i njeni predstavnici su

sa VladomCrne Gore potpisali memo-

randumo gradnji još dvije dionice

autoputa, kojima bi Kolašin bio spojen sa

Boljarima.

R. E.

Sa poslovnog ručka Američke privredne komore poručeno

Zakono radubiznis barijera

PODGORICA

Visoknivo

sive ekonomije, nacrt zako-

nao radukoji seuodređe-

nimdjelovimamože sma-

trati biznis barijeromi

birokratija su segmenti koje

trebamijenjati uCrnoj Go-

ri, ocijenjeno jenaposlov-

nomručkuAmeričkepri-

vrednekomore, čiji gost je

bila ambasadorkaSADu

PodgoriciMargaretEnUe-

hara.

Ambasadorka je kazala da su

američki investitori zaintere-

sovani za dolazak u Crnu Go-

ru, uprkos tome što jemalo tr-

žište i naglasila da se poslovni

ambijent treba unapređivati.

- Siva ekonomija je izazov ko-

jim treba da se pozabavite.

Znamo da postoji, imamo

osjećaj da je velika, ali ne zna-

mo tačno kolika. Oni koji u

njoj rade imaju interes da se

sakriju. ZatoVlada i poslovna

zajednica treba da sarađuju i

razmišljaju u širim okvirima

da vide šta bi moglo biti dru-

gačije - kazala je Uehara i na-

glasila da treba smanjiti broj

neregistrovanih kompanija i

ojačati kontrolunagraničnim

prelazima, za šta je potrebna

koordinacija sa međunarod-

nomzajednicom.

Crna Gora je, ocijenila je am-

basadorka, obećavajuća de-

stinacija za investitore, jer je

članicaNATOinaputukaEU.

- Amerikanci su zainteresova-

ni za turizam, nekretnine,

Američka ambasadorka

je ocijenila da je Crna

Gora učlanjenjemu NATO

postala ne samo članica

jedne bezbjednosne orga-

nizacije već i porodice 29

zemalja prijatelja koji će

biti uz nju kada joj bude

najpotrebnije, a i napredak

Crne Gore ka EU je uspje-

šan.

- Iza obje organizacije stoje

ključne vrijednosti – vla-

davina prava, transparen-

tnost, dobro upravljanje,

demokratija, učestvovanje

u donošenju odluka, na to

treba da budete ponosni -

kazala je Uehara.

NATO

ćebitiuz

CrnuGoru

kadje

najteže

energiju, obnovljive izvore,

poljoprivredu. Ako poljopri-

vredu spojite sa turizmom

imateogromni potencijal - ka-

zala je ona i dodala da je Ame-

rička privredna komora zain-

teresovana da bude uključena

u pravljenje zakona o radu,

kojeg u ovoj komori smatraju

biznis barijerom, a da smatra

daproblemaima isabirokrati-

jom.

- Uvijek treba čekati da neki

šefsavrhadoneseodluku.Ako

smanjimo birokratiju i damo

ovlašćenja ljudima da donose

odluke na srednjem nivou

očuvaćemodinamičnuekono-

miju - rekla je Uehara. Pred-

sjednica AmChamMontene-

gro Katarina Bulatović je

saopštila da je njihov prioritet

uraduuovojgodiniborbapro-

tiv sive ekonomije.

- Potreban je veći stepen ko-

ordinacije između nadležnih

organa kako bi se uspostavio

adekvatanmodel zamjerenje

obimasiveekonomije,kaoiza

efikasnije suzbijanje nelegal-

Američka ambasadorkaMargaret En

Uehara je kazala da su američki investitori

zainteresovani za dolazak u Crnu Goru, ali

da treba unaprijediti poslovni ambijent

nog poslovanja - objasnila je

ona.

Bulatović je kazala da je ova

komora uključena u izradu

zakona o javnim nabavkama

koji, kako je ocijenila, ima

veliki značaj za poslovnu za-

jednicu, kao i unapređenje

efikasnosti državne admini-

stracije.

M.P.-M.

jemdo 2020.

g se

BDP

godine bio 2,7

o BDP. Re nansiranje

periodu. Planiran

-put

vić i dodao da Vlada ima na-

mjerudaproširi bazu investi-

t ora i sman j i r i z i k od

nemogućnosti obezbjeđenja

novca za finansiranje budže-

ta. Najavio je daMinistarstvo

finansija razmatra moguć-

nost refinansiranja postoje-

ćihobveznica, kako bi se pro-

dužila ročnost i smanjio

pritisak na otplatuduga una-

rednom trogodišnjem peri-

od.

Prijedlogomstrategijeuprav-

ljanja javnim dugom predvi-

đena je i zaštita od kursnih

razlika kroz zaključenje hed-

žing aranžmana sa bankama.

- Najveći valutni rizik je kod

kreditazaauto-putčijaotpla-

taglavnicepočinje2021.Prije

početka otplate trebalo bi da

bude zaključen hedžing

aranžmankako bi smanjili ri-

zik od promjene kursa valuta

- rekao jeDarmanović.

STRUKTURA

On jeobjasnio i strukturu jav-

nog duga na kraju prošle go-

dine.

- Državni dug je iznosio 62

odsto. Neto javni dug, uzima-

jućiuobzir idepozite, iznosio

je 63,45 odsto BDP, a bez de-

pozita 60,3 odsto - naveo je

Darmanović i dodao da se

dug2017. najvišeuvećaozbog

povlačenja 180 miliona eura

za autoput, dok je za finansi-

ranje budžeta pozajmljeno

190 miliona. Unutrašnji dug

sepovećaoza 13milionaeura,

najviše zbog finansiranja

budžeta. Garancije su pale na

7,4 odsto BDP-a. Otplaćeno je

rezidentima i nerezidentima

358miliona euraduga i 15mi-

liona devizne štednje.

M.P.-M.

zarazvojnepolitike.Tosupo-

zdravili Svjetska banka,

MMF i rejting agencije. Uko-

liko dođe do potresa na trži-

štu, novac će biti skuplji nego

sada - objasnio je Darmano-

IRF u januaru i februaru

Odobrili 26,8milionaeura

PODGORICA

IRF jeprva

dvamjesecaove godinepla-

sirao26,8miliona eurakre-

dita, što je 74odstovišeuod-

nosuna isti prošlogodišnji

period, saopšteno je izove

institucije.

-Najvećidiosudugoročnikre-

diti 20,8 miliona, a kratkoroč-

ni šest miliona. Preduzetnici-

ma je namijenjeno 21 odsto te

sume, malim i srednjim pre-

duzećima30odsto,zaunapre-

đenje likvidnosti 37, a za nove

investicije 12 odsto - objašnje-

no je iz fonda.

Predsjednik IRF-aZoranVuk-

čević kazao je da uspješne i

preduzetnike koji to nijesu ra-

zlikuje to što uspješni nikad

nijesuodustajaliodsvojeideje.

IRF je 2012. godine počeo sa-

radnju sa Evropskom investi-

cionom bankom. Do sada su

potpisana tri kreditna aran-

žmana u ukupnom iznosu od

220miliona,autokusuprego-

vori onovom.

- Potpisivanjem sporazuma o

kreditu sa Razvojnom ban-

kom Savjeta Evrope bićemo u

prilici da posebnu pažnju po-

svetimo socijalnompreduzet-

ništvu, tako štoćemoefikasni-

je podržati građane u statusu

socijalnog staranja, koji ne

mogu da obezbijede kredite

kod drugih finansijskih insti-

tucija - saopštili su iz IRF-a.

Timsredstvimapodržavajuse

krediti do 50 hiljada eura i to

za finansiranje klijenata u

ekonomskinerazvijenimregi-

onima, kao i za ekonomski

ugrožene grupe građana, po-

put tehnoloških viškova iz

procesa tranzicije, visokoško-

laca, žena i početnika u bizni-

su i malih poljoprivrednih

proizvođača.

M.P.-M.

Podaci AEM-a o distribuciji radio i TV programa putem različitih platformi

Priključakavišenegodomaćinstava

PODGORICA

Broj priklju-

čaka za distribuciju radio i

televizijskog programa putem

različitih platformi sa uslovnim

pristupomna kraju februara

je iznosio 202,46 hiljada, 0,43

odsto više u odnosu na kraj

decembra, saopšteno je iz

Agencije za elektronske medi-

je.

Na kraju februara, broj priklju-

čaka koji se odnose na građa-

ne je 0,93 odsto veći od broja

domaćinstava u Crnoj Gori. U

osnovnompaketu korisnicima

je dostupno, u prosjeku, 71 tele-

vizijski kanal.

Prosječna cijena osnovnog

paketa je iznosila 10,28 eura,

dok u odnosu na ukupan broj

prodatih osnovnih i dopunskih

paketa, domaćinstvo koje

koristi taj vid usluga, mjeseč-

no u prosjeku, za njih izdvaja

10,75 eura. U strukturi ponude

dopunskih paketa najzastuplje-

niji su sportski i ilmski sadržaji.

Najprodavaniji dopunski paketi

na teritoriji Crne Gore su HBO,

Pink i Arena.

S.P.

DuFej i ZoranaMihajlović

Saposlovnog ručka

ZoranVukčević