Table of Contents Table of Contents
Previous Page  10 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 10 / 48 Next Page
Page Background

10

Pobjeda

Ponedjeljak, 26. mart 2018.

CrnomGorom

HERCEGNOVI –

Stari ka-

meni Vladičinmost, koji se

nalazi naToploj, jepao jer

mu jepopustiooslonac. Dio

luka jeukomadupaouLjuti

potok i ostao je čitav, pa

stručnjaci smatrajuda se

moževratiti na autentičnu

poziciju. Ostatakmostabi

trebalo restaurirati.

Vladičin most građen je za

vrijeme francuske uprave

Herceg Novim i jedan je od

dvadesetakkamenihmostova

u hercegnovskoj opštini sta-

rih između80 i 200godina.

EKSPERTIZA

Prije dvije godine urađena je

ekspertiza stanja kamenih i

željeznih mostova u herce-

gnovskoj opštini, koju su

obavili profesori i asistenti sa

novosadskogtehničkogfakul-

teta, departmana za građevi-

narstvo i geodeziju, dok je

timom rukovodila Novljanka

mrOliveraDoklestić.

Ekspertiza je urađena za

Matkovića most, most kneza

KosteRašovića,uSasovićima,

dvosvodni most na rijeci Su-

torini, uz magistralu, dvo-

svodni most na Babinom po-

toku u Igalu, uz plažu hotela

„Igalo“, most u Vali bijelskoj,

kod Crkve Rize Presvjete Bo-

gorodice imostvladikeLjubi-

bratića.

Još tada je ocijenjeno da je

starost tih mostova teško

utvrditi, davećinadatira iz 18.

ili 19. vijeka, pojedini s počet-

ka 20. Jedan od najljepših je

upravo Vladičinmost na Lju-

tompotokunaToploj.

Svodtogmostanijeni elipsast

PODGORICA–

Ekoatlas, in-

teraktivnaonlajnplatforma

zapošumljavanje, geolocira-

nje imapiranjeposađenog

drveća i evidentiranjeposto-

jećeg stanjaudrvnomfondu,

te registracije šteteusljed

požara, neplanske ili ilegalne

sječe, bićedostupna sredi-

nomaprila. Riječ jeonovom

projektunevladineorgani-

zacijeEko lodžik.

AleksandarNovović iz teNVO

kaže da je ideja nastala 2016.

godine. Tada je na Marezi po-

čeladevastacijatopoleivrbove

šume, neplanska i ilegalna sje-

ča.

- Počela su nestajati stabla vi-

soka 30 metara. To je bio mo-

menatkadasmoreklidamora-

mo nešto da radimo i damo

odgovor na tu negativnu poja-

vu, da je registrujemo i udari-

mokontru–danasvakoposje-

čeno drvo odgovorimo sa dva

posađena –pričaNovović.

Ideja je, kako je objasnio, još

godinu„sazrijevala“, aonda su

se desili devastirajući požari

prošlog ljeta, koji su „proguta-

li

“ogromnepovršinešuma.To

jebila još jednakapuprepunoj

čaši, koja je dovela do toga da

projektomkonkurišu u okviru

konkursa Telekoma „Za svako

dobro“ –kazao jeNovović.

Nijesu željeli da naprave samo

onlajn servis ,,zato što je to pa-

sivno“.

- Pokušavamo da razradimo

cijeli sistem. Prošle godine

smo eksperimentisali sa stva-

ranjem rasadnika hrastova, a

ove imamo mali inkubator te

vrste. Nadamo se broju od

1.000 posijanih hrastova, što

znači da ćemo za tri godine

imati 1.000 stasalih sadnica –

istakao jeNovović.

Eko lodžiknaMareziuPodgo-

rici održava Baštu ekologiku.

Novović objašnjava kako im je

želja da idu „duplim kolosije-

kom“.

- Da konstantno proizvodimo

sadnice, kreiramo i iniciramo

ne samo sadržaje pošumljava-

nja, nego i preventive odpoža-

ra, da kad se posadi određena

lokacija, da je posjetimo, oči-

stimo, zalivamo i slično. Da

gradimo održivi sistem – na-

glasio jeNovović.

IdejaNVOEko lodžik je da sa-

vremene tehnologije iskoriste

korišćenjem takozvanog in-

stagramrefleksa.

- Ideja je da što više ljudi uče-

stvuje. Postoji opcija registro-

vanja fonda. Sjedite u bašti ka-

fića, imate aplikaciju i slikate

drveće pored sebe, ocrta vam

seGPSadresaidirektnounosi-

te u fond– objasnio jeNovović

kako funkcioniše aplikacija za

,,pošumljavanje“.

LEKSIKON

Novović otkriva da će na sajtu

postojati leksikon vrsta, u ko-

jem su evidentirane one koje

suznačajnezaPodgoricu i ko-

je bi mogle da budu dobre za

pošumljavanje. Na primjer,

hrast trojanac koji je otporan

na vjetrove i može da izdrži

ogromne temperature, zatim

murva, smokva, košćela, koja

raste iz golog kamena…

– Leksikon se za sada razvija i

biće unapređivan s vreme-

nom. Za sada smo unijeli oko

20-ak lišćara i 10-ak četinara i

tonamjepomoglodaPodgori-

cu vidimo kao mnogo bogatiji

grad nego što smomislili – re-

kao jeNovović.

Poenta je, kako je naglasio, da

u okvirumodeliranja urbanog

vrta ponude i određene „zele-

ne strategije“.

- Znamo da drvo može da se

koristi za sprečavanje suše i

požara. Tajna je u njegovom

korijenju i krošnji i onome što

drvo ostavlja ekosistemu –

podsjećaNovović.

Jedan od segmenata projekta

nakojemradi NVOEkolodžik

jeste revitalizacija ekosistema

i ekosistemskih servisa u gra-

du i njegovoj okolini.

- Razmišljamo o konceptu

agrošumarstva,tj.kombinova-

nju poljoprivrednih i šumar-

skih tehnika, što je budućnost

poljoprivrede i menadžmenta

zemljišta. Dobar je jer se stva-

raju biodinamički sistemi –

nemamo samo polje kukuru-

za, nego je polje kukuruza

išarano nekim drvećem, koje

može da služi i kao pojas koji

štiti od vjetra, ali i od snijega i

slično–opisao jeNovović.

Prema njegovim riječima, na

KOLAŠIN-

Viši sud naložio je

rukovodstvu Komunalnog pre-

duzeća da na posao vrati Lju-

bišu Rakočevića, nekadašnjeg

šefa naplate u tom kolektivu. I

Rakočević je, kaže, dobio poziv

da dođe na posao.

- Igor Tatić, koji je bio tehnički

direktor Komunalnog predu-

zeća, i ja dobili smo 21. marta

2016. otkaze i to bez valjanog

obrazloženja. Navodno nas

nije bilo u sistematizaciji, iako

sistematizacija nije bila urađena.

Činjenica da rješenja o našim

otkazima nije radila naša prav-

na služba, nego lokalna uprava,

potvrđuje da je odnos prema

nama bio politički revanšizam

novih struktura vlasti - ispričao

je Rakočević.

Nakon otkaza slučaj je dospio

na sud. Preduzeće je na svaku

presudu ulagalo žalbe zbog

čega se proces odugovlačio.

- U decembru prošle i januaru

ove godine dobijamo presude

od Višeg suda u BijelomPolju

da je rukovodstvo Komunalnog

preduzeća dužno da vrati na

posaomene i Igora Tatića i da

nas rasporedi na radne duž-

nosti prema školskoj spremi i

radnim sposobnostima. Takvu

odluku suda rukovodstvo nije

poštovalo u predviđenom roku,

sve dok prije nedjelju nijesam

dobio obavještenje da se vratim

na posao. Poslodavac mi je

predložio da me proglase teh-

nološkim viškom i da mi isplate

otpremninu. Takođe, treba da

me obeštete za vrijeme tokom

kojeg sam zbog otkaza bio bez

posla - kazao je Rakočević.

Dr. D.

HercegNovi:

Srušio se Vladičinmost na Toploj, zbog nemara ista sudbina čeka još desetak

Zubvremena

dokrajčio200

godina staru

građevinu

U izvještaju, kojeg su eksperti uradili prije dvije godine, konstatovano da jemost u

lošemstanju, zapušten, sa odvaljenimoporcima, odnešenimkamenimkomadima,

koji su nekada činili krunu i ogradu i samjestimično podlokanimstranama

Vladičinmost nosi ime po Savatiju Ljubibratiću, koji je

nakon spaljivanja Manastira Tvrdoš, kod Trebinja, i nakon

smjene otomanske uprave mletačkom, stigao u Herceg

Novi 1694. godine, a već 1713. je osveštao novi pravoslavni

hramna Toploj posvećen vaznesenju Hristovom ili Svetom

Spasu, ali i donio stolovanje mitropolije u Herceg Novi.

Osveštan1713. godine

niti polukružni već ima tzv.

prelomljeni svod.

U izvještaju eksperata je kon-

statovano da je most u lošem

stanju, sasvim zapušten, sa

odvaljenim oporcima, odne-

šenim kamenim komadima

koji su nekada činili krunu i

ogradu i sa mjestimično pod-

lokanimstranama.

Da jemost prepuštennemaru

i zubu vremena, upozoravali

su prije desetak godina i iz

Mjesne zajedniceTopla.

SANACIJA

Na inicijativu Olivere Dokle-

stić prije mjesec je urađen

idejni projekat sanacije mo-

sta, čiji su autori, pored nje,

prof. dr Željka Radovanović

sa Građevinskog fakulteta u

Podgorici, ekspert za kamene

Nevladina organizacija Eko lodžik u novimprojektima koristi savremene tehnologije

Za svakoposječeno

drvoposadimodva

LjubišaRakočević

Kolašin

Komunalno

davrati na

posaošefa

naplate

Građani će aplikacijomeko-atlasmoći da pomognu formiranje baze

podataka o šumskom fondu ili njegovoj devastaciji. U leksikonu ćemoći

da saznaju sve o autohtonimvrstama u Podgorici

taj način, između ostalog, mo-

že da se upravlja poplavama i

sušama što bi bio „klimatski

koraknaprijed“.

Jedan od glavnih koncepata

kojim se Eko lodžik bavi jeste

koncept održivog grada.

- Grad postaje glavni admini-

strativni, kulturni, politički i

svaki drugi centar. Sa druge

strane, postaje i gabaritni pa-

razit, koji polako pravi demo-

grafski disbalans u zemlji, ne

samo u našoj, to je globalna

pojava. Gradovi kao sistemi u

tomsmislupostajupoprilično

neodrživi. Zbog toga i gleda-

mo kako kroz ekološku para-

digmuda sebavimo timdubo-

ko ukorijenjenimproblemom

– da pojedinca, ali i kolektiv

učinimo više održivim – na-

glasio jeNovović.

BAŠTA

Na Marezi postoji pet godina

Bašta ekologika, koju uzgaja

Eko lodžik.

–To jenašmali rančnakojem,

pored modeliranja urbanog

vrta ili baštenske zajednice iz

sociološkog aspekta, želimo

da kreiramo osnovni infra-

strukturni element budućeg

održivoggrada i da ga, kadpo-

stane održiv i reprezentati-

van, ,,prekopiramo“ u ostale

gradove–naglasio jeNovović.

Nakon ranča formirali su ba-

šte u tri škole i ponosno ističe

da je veliki broj đaka slušao

predavanja o održivom pona-

šanju.

- Više od 1.000 djece prošlo je

kroz naše časove, ali i mi kroz

njihove. To jenaduže staze si-

janje ekološke klice i informi-

sanje o tome što znači održivo

ponašanje – istakao je Novo-

vić.

JednaodosnivačaEkolodžika

KristinaŽugićkažeda sukroz

projekat školske bašte vidjeli

dadjecane znajuzašto jedrvo

ljudima značajno.

- Nemožemo očekivati od ge-

neracijakoje izudžbenikauče

da se od drveta pravi namje-

štaj da budu osviješćene, da

budu svjesne značaja samog

drveća– smatraŽugić.

Novi projekti, kao što je

vebsajt i aplikacija, smatra

ona, doprinijeće boljoj infor-

misanosti građana, više će na-

učiti o vrstama drveća, njiho-

vomnastanku…

J. BEHAROVIĆ

AleksandarNovović

KristinaŽugić

mostoveidrMirkoBalabušić.

Radnici Stambeno-komunal-

nog preduzeća prije dvamje-

seca most su očistili od zele-

nog rastinja, a Komunalna

policija je prije urušavanja

mostazabranilanjegovokori-

šćenje.

-Sadabitrebalouraditiizved-

beni projekat i početi radove

na sanaciji - kažeDoklestić.

Stručnjaci su konstatovali da

je nakon pada dio luka ostao

čitav i u komadu upao u Ljuti

potok,takodasemožeizvadi-

ti i vratiti na autentičnu pozi-

ciju, a ostatakmosta restauri-

rati.

Vladičin kao ni drugi kameni

mostovi na području Novog

nijesu na spisku zaštićenog

graditeljskog nasljeđa.

Ž. KONTIĆ