Previous Page  8 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 8 / 48 Next Page
Page Background

8

Pobjeda

Srijeda, 21. mart 2018.

Društvo

PODGORICA

–Uništavanje

životne sredine, zajedno sa

klimatskimpromjenamapo-

krećukrize širomsvijeta,

koje seodnosenavode - po-

plave, suše i zagađenjepo-

goršavaju situacijudegradi-

rajući vegetaciju, zemljište,

rijeke i jezera, upozorio je

direktorZavoda zahidro-

meteorologiju i seizmologi-

juLukaMitrović.

Povodom Svjetskog dana vo-

da, koji seobilježava sjutra, 22.

marta,Mitrovićističedarješe-

nja izprirode imajupotencijal

da odgonetnu mnoge izazove

uoblasti voda.

-Moramouraditidalekovišeu

oblasti „zelene“ infrastruktu-

re i uskladiti je sa „sivom“ in-

frastrukturom, tamo gdje je to

moguće. Pošumljavanje, defi-

nisanje plavnih zona i obnova

močvara će dovesti do reba-

lansavodenogciklusaipobolj-

šati ljudsko zdravlje i životne

uslove - poručio jeMitrović.

Koliko je voda važan resurs o

kome treba brinuti govori po-

datak da će do 2050. godine

svjetska populacija porasti za

dvije milijarde ljudi, što znači

daćeglobalnapotražnjazavo-

dom mogla biti i do 30 odsto

veća negodanas.

Danas, čak 2,1 milijarda ljudi

nema pristuppijaćoj vodi.

REBALANS

Ovogodišnja tema Svjetskog

dana voda je ,,Priroda za vo-

du“ i ona istražuje na prirodi

bazirana rješenja (nature ba-

sed solutions –NBS) za izazo-

ve sa kojima se srijećemo u

XXI vijeku.

- Pošumljavanje, definisanje

riječnihplavnihzona i obnova

močvarapredstavljajuodrživi

isplativ način rebalansa vode-

nogciklusa,ublažavajuuticaje

klimatskih promjena i pobolj-

šavaju ljudsko zdravlje i život-

neuslove.Upotrebomrješenja

kojasenalazeuprirodi, poma-

žemo u zaštiti životne sredine

i smanjenju zagađenja – što

predstavlja ključne smjernice

ciljašestOdrživograzvoja,ko-

ji jeposvećenobezbjeđivanjui

održivomupravljanjuvodomi

sanitacijom za sve ljude do

2030. godine - kazao jeMitro-

vić.

Kako on navodi, danas više od

1,9 milijardi ljudi živi u po-

dručjima koja oskudijevaju

vodom. Do 2050. godine ovaj

broj bi mogao porasti na oko

trimilijarde.

-Procjenjujesedaćebroj ljudi

izloženih riziku od poplava

porasti sa 1,2 milijarde, koliko

broji danas, na više od 1,6mili-

jardi u 2050. godini - skoro 20

odsto svjetske populacije. Da-

nas je oko 1,8 milijardi ljudi

pogođeno degradacijom ze-

mljištaidezertifikacijom.Naj-

manje 65 odsto pošumljenog

zemljišta je u degradiranom

stanju - kazao jeMitrović.

Ondodajedaseprocjenjujeda

je 64 do 71 odsto prirodnih

močvara nestalo od 1900. go-

dine kao rezultat ljudske ak-

tivnosti.

- Erozija tla poljoprivrednih

površinaodnosi 25do40mili-

jardi tona površinskog sloja

zemljišta svake godine, zna-

čajno smanjujući prinose

usjeva i sposobnost zemljišta

da reguliše vodu, ugljenik i

hranljive materije. Oticanje,

koje sadrži velike količine

azotaifosfora,takođejeglavni

doprinos zagađenjuvode - ka-

zao jeMitrović.

NBS

Rješenje je, navodi on, obnav-

ljanje šuma, travnjaka i prirod-

nihmočvara, definisanje plav-

nihzona,uspostavljanjebiljnih

barijera uz vodne tokove.

- NBS (nature based solutions

- na prirodi bazirana rješenja)

nije opšti lijek za rješavanje

kritičnih izazova u vezi sa vo-

dom sa kojima se suočavamo

kako globalno stanovništvo

raste, ali može pružiti inova-

tivne i isplative opcije za po-

boljšavanje nedovoljne ili za-

starjele vodne infrastrukture

- kazao jeMitrović.

Kao primjer on navodi dostu-

pnost i snabdijevanje vodom,

skladištenje vode putem pri-

rodnihmočvara, vlažnosti ze-

mljišta i/ili podzemnih voda

može biti održivije i ekono-

mičnije od ,,sive infrastruktu-

re“, kao što subrane.

- Zagađenje nastalo iz poljo-

privrede može se drastično

smanjiti NBS-om, kao što je

konzervacija zemljištakakobi

se zaštitila od erozije ili obalni

nasipi i zone zemljišta duž vo-

denih tokova sa zasađenim

drvećem i grmovima - istakao

jeMitrović.

On navodi i to da se efekti kli-

matskih promjena, kao što su

česte ekstremne poplave, mo-

gu ublažiti nizomNBS rješe-

nja, kao što su obalni nasipi ili

definisanje plavnihzona.

- Na primjer, izgrađena mo-

čvara koja se koristi za

prečišćavanje otpadnih voda

može obezbijediti biomasuza

proizvodnju energije, pobolj-

šati biodiverzitet i stvoriti re-

kreativni prostor i slične upo-

trebe - kazao jeMitrović.

N.KOVAČEVIĆ

PODGORICA

–Prošle godi-

ne četvorodjecenapuštilo je

Dječji dom ,,Mladost“uBije-

loj nakon što suzavršili

srednju školu, poslije čega

su iminstitucijeobezbijedi-

le ilimogućnost studiranja

ili posao.

SERVISI

Na konferenciji „Standardi u

radu sa djecom i mladima koji

napuštaju institucionalni

smještaj“, održanoj juče u

Podgorici, predstavnica doma

uBijelojMarelaSavićkazalaje

da ova ustanova čini sve što je

u njihovoj moći da osnaže di-

jete kako bi moglo da nastavi

samostalan život. Djeca se,

podsjetila je, smještaju u ovu

ustanovu nakon što centri za

socijalni rad iscrpe sve mo-

gućnosti da ona ostanu u bio-

loškoj ili hraniteljskoj porodi-

ci ili da buduusvojena.

Istakla je da djecu kroz razne

servise poput ,,prelazne stam-

bene zajednice“, takođe, pri-

premaju za život nakondoma.

Pojasnila je da se taj servis od-

vija u jednom stambenom

prostoru u kojemse nalazi sve

što je potrebnoporodici.

– U tom servisu su trenutno

dvije djevojčice, a vaspitačice

brinu o njima. Podstiču ih i

razgovaraju, a to znači da sve

funkcioniše tako da se djeca

osnažujudasamostalnodono-

se odluku, da savladajuosnov-

ne životne vještine u smislu

kuvanja, pranja i peglanja svo-

je garderobe, održavanja svog

prostora... Raspolažu, takođe,

kućnim budžetom. Imaju no-

vac koji dobijaju sedmično i u

dogovoru sa vaspitačicomod-

laze u prodavnicu, kupuju na-

mirnice– istakla jeona i doda-

la da servis uspješno funkcio-

niše, te da iskustva pokazuju

da je potrebandjeci.

Savić je ispričala i da štićenici

koji žele da studiraju, između

ostalog, od 2016. godine imaju

besplatno korišćenje jednog

stana u Podgorici koji im je

ustupio Univerzitet Crne Go-

re. To se, kaže ona, pokazalo

kao izvrsno rješenje.

BUDŽET

- Stan je bio prazan i opremili

smoga.Tusadaboravetrimla-

deosobe.Dvijedjevojkestudi-

raju,atrećapohađaakademiju

za frizera. One su pod našim

nadzorom. Stručni radnici ih

često obilaze i sve funkcioniše

kako treba, a djeci to puno

znači – rekla je ona.

Napomenulajedadom,takođe,

uvijek pronađe način da finan-

sijski pomogne djeci koja žele

da studiraju ili da se zaposle.

- Tako se ponašamo i ako žele

da pođu u zemlje okruženja.

Prije neki dan dobili smo jako

dobru vijest. Jedna naša bivša

štićenica koja je kao mala

smještenakodnas, studirala je

na Filozofskom fakultetu u

Banjaluci i proglašena je za

najboljeg studenta na fakulte-

tu. Ponosimo se. Ona je, u sva-

komslučaju, našedijete– ista-

kla je Savić.

Tokomdiskusijepojediniuče-

snici su ukazali i na problem

što su pojedini poslodavci

iskorišćavali štićenike koji su

našli posaokodnjihnakonna-

puštanja doma tako što im ni-

jesu isplaćivali zaradu.

Istakli su, takođe, da se dešava

čestodadjeca, kakobi izbjegla

bilo kakvu vrstu etiketiranja,

mole posrednike koji im po-

mažuuzaposlenjudanegovo-

re da su boravili u domu, jer

svojim radom žele da steknu

povjerenje i uvažavanje.

I socijalna radnica u NVO Ju-

ventas Nina Šćepanović je na

okruglom stolu istakla da sam

proces deinstitucionalizacije

može dodatno ugroziti dijete

ukoliko je tranzicija brza i

ukoliko se, kako je pojasnila,

potrebedjecene smatrajupri-

oritetima.

N.Đ.

Konferencija o podršci djeci koja napušte Dječji dom ,,Mladost“ u Bijeloj

Predrasudepreprekazaosamostaljenje

Potrebna institucionalnapodrška

Reforma

Pomoćnikministra rada Goran Kuševija kazao je da je jedna

od ključnih promjena kojoj se teži smanjenje broja korisnika

usluga smještaja, odnosno transformacija ustanova za smje-

štaj kroz razvoj alternativnihoblikasocijalne i dječijezaštite.

-Krajnjiishodreformetrebadabudeprelazaksainstitucional-

nogsmještajakorisnikanavaninstitucionalnioblikzaštite.Taj

prelazak je dug proces koji podrazumijeva razvoj i održivost

uslugausistemusocijalne i dječijezaštite - rekao jeKuševija.

Ovogodišnji moto Svjetskog dana voda je traženje rješenja baziranih na prirodi

Zelena infrastruktura

šansazačovječanstvo

Zagađenja

Kako navodi Mitrović,

procijenjeno je da 1,8mili-

jardi ljudi koristi neobez-

bijeđene (u smislu zona

sanitarne zaštite) izvore

vode za piće, bez zaštite

od zagađenja od fekalija.

- Globalno, više od 80

odsto otpadnih voda koje

generiše ljudsko druš-

tvo vraća se u životnu

sredinu bez prethodnog

tretiranja ili prečišćavanja

- kazao je Mitrović.

Upoljoprivredi sekoristi

70odstoglobalnevode

Kako ističe Mitrović, u poljoprivredi se sada koristi

70 odsto globalne vode, uglavnom za navodnja-

vanje.

- Ovaj broj se povećava u područjima gdje potre-

be za vodomprevazilaze raspoložive količine

tokomodređenog perioda u godini i gustinom

naseljenosti. Industrija uzima 20 odsto od

ukupnog broja, gdje dominira energetika

i proizvodnja. Preostalih 10 odsto koriste

domaćinstva - udio koji se koristi za vodu

za piće je mnogomanji od jedan odsto -

kazao je Mitrović.

a

e

LukaMitrović

Pošumljavanje,

de nisanje rječnih

plavnih zona i

obnovamočvara

predstavljaju održiv

i isplativ način

rebalansa vodenog

ciklusa – kazao je

LukaMitrović

SUZAEVROPE:

RijekaTara