Table of Contents Table of Contents
Previous Page  7 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 7 / 52 Next Page
Page Background

7

Pobjeda

Petak, 16. mart 2018.

Društvo

VladeMilutin Simović

POGORICA

Vlada je juče

utvrdilaPrijedlog zakonao

izmjenama i dopunamaZa-

konaozdravstvenoj zaštiti,

kojimjepredviđenoda se rok

zapodnošenje zahtjeva za iz-

davanje licenci za radzdrav-

stvenimradnicimakojima je

izdata licencapopropisima

važećimdo stupanjana sna-

guovogZakona, produžava

do30. septembra.

- Dopunama se propisuje oba-

veza zdravstvenih radnika koji

su zahtjev za izdavanje licence

za rad podnijeli Ljekarskoj ko-

mori, a o kojima nije odlučeno

dodanastupanjanasnaguovog

Zakona, da zahtjev za izdava-

nje licencepodnesuKomori do

30.septembraovegodine–piše

uVladinomdokumentu.

Urađena je i dopuna Zakona u

odnosu na izdavanje licence za

rad zdravstvenim radnicima

koji su stekli obrazovanje na

Medicinskomfakultetu i nepo-

sredno obavljaju zdravstvenu

djelatnost na osnovu rješenja

Ministarstva zdravlja kojim je

utvrđenodaispunjavajuuslove

za obavljanje te djelatnosti.

K.J.

PODGORICA

MrDejanLučićnijevi-

šedirektorKomunikacijskog i PRcen-

traUniverzitetaCrneGore i glavni PR

menadžer tevisokoškolskeustanove.

Lučić je na ovoj funkciji bio od januara

2016. godine i bio je dio tima smijenjene

rektorke Radmile Vojvodić. Prije anga-

žmana na Univerzitetu Crne Gore, radio je

dužeod20godinaumedijima, auPobjedi

je bio novinar i urednik rubrike druš-

tvo.

N.K.

PODGORICA

Jednaod

ključnih stvari nakojima će

seuoblasti zaštite i spašava-

nja raditi unarednomperio-

du je stvaranjeuslova za for-

miranjenacionalnog

trening centra.

Vlada je jučerazmatrala izvje-

štaj Ministarstva unutrašnjih

poslova o stanju sistema zašti-

te i spašavanjaunašoj zemlji u

kojem je zaključeno da je ne-

dostatak trening centra veliki

problem.

Funkcionisanje sistema zašti-

te i spašavanja u našoj zemlji,

kako je, između ostalog, napi-

sano u izvještaju, može se

smatrati uspješnim.

- Uprkos nepovoljnom eko-

nomskom ambijentu i nedo-

statku finansijskih sredstava

za razvoj sistema, učinjen je

značajannapredaknaunapre-

đenju sistema zaštite i spaša-

vanja i stvaranju uslova za efi-

k a s n o k o o r d i n i r a n j e ,

planiranje, pripremanje i jača-

nje ljudskih i materijalnih re-

sursa – istaknuto je u izvješta-

juMUP-a.

Sdrugestrane, uočenesu i, ka-

ko je napisano, određene sla-

bosti sistemazaštite i spašava-

nja, i to tokompožarne sezone

prošle godine.

-Tosubilepoteškoćeposebno

prilikom angažovanja resursa

lokalne samouprave radi pru-

žanja pomoći drugimugrože-

nim opštinama, nepostojanje

formiranih opštinskih timova

zazaštitui spašavanje, a i tamo

gdje su formirani timovi nije-

ona

rane

čen je uvoz i

ošiljki hrane - naveo

Izvršna direktorica CEMI-

ja Nikoleta Đukanović

kazala je da su potrošač-

ka prava i politike velika

nepoznanica za većinu

crnogorskih građana.

- Najčešći problemi koji

se javljaju u ovoj oblasti,

a što su pokazale i mno-

gobrojne prijave građana,

su nizak nivo svijesti gra-

đana o pitanjima zaštite

potrošača, nemogućnost

razumijevanja ugovor-

nih odredbi, naročito u

oblasti telekomunika-

cija, inansijskih usluga,

energetike, zatimnepo-

stojanje ili neadekvatno

označavanje cijena i

dodatnih troškova, kao i

nepotpuno označavanje

proizvoda - navela je

Đukanović.

Iz Saveza slijepih saop-

štili su da pune četiri

godine vode mukotrpnu

borbu sa predstavnicima

trgovaca i nadležnim

institucijama, da se valja-

no sprovodi zakonska

odredba Zakona o zaštiti

potrošača. Podsjetili su

da je Pravilnik o listi i

načinu obilježavanja pro-

izvoda propisao obavezu

obilježavanja svega dva

proizvoda i to tečnog

deterdženta i šampona za

kosu Brajevimpismom.

Cemi:

Potrošačka

nepoznanica

zavećinu

građana

kla, kojesuobišli, ispunjavaju

evropske standarde, te da su

timekvalifikovani i zaEUpo-

trošače - naveo je Simović.

Simović je podsjetio da je EU

zakonodavstvo u oblasti be-

zbjednosti hrane posebno za-

htjevno, ali da je plan da se do

kraja godine završi usaglaša-

vanje propisa u skladu sa

usvojenomstrategijom.

S.P.

Univerzitet Crne Gore

Lučićnijevišedirektor

Komunikacijskogcentra

DejanLučić

Izvještaj MUP-a o stanju sistema zaštite i spašavanja

Prošlogodišnji požari su

ukazali na slabosti sistema

Održan skup potpisnika Peticije za vraćanje crkvene imovine državi

Utvrđene izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Ljekarimaprodužene licence

su funkcionisali u punom ka-

pacitetu, vrločestonerazumi-

jevajućisvojuulogu–navedeno

je u izvještaju.

Požarna sezona jepokazalada

se kapaciteti sistema zaštite i

spašavanja moraju dodatno

jačati.

Uočene slabosti u smislu pro-

cedura, obaveze izrade plan-

ske dokumentacije i dodatnog

opremanja sistema, navedeno

je, moraju se rješavati u što

kraćemroku.

- Zbog toga što klimatske pro-

mjene i ugroženost naše teri-

torijeodraznihvrstahazarda,

kao i dešavanja elementarnih

(prirodnih) nepogoda, teh-

ničko-tehnoloških i drugih

nesreća predstavljaju realnu

opasnost – poručili su iz

MUP-a.

J.B.

Vukotić: Želimoda

smosvoji na svome

PODGORICA

Peticija za

vraćenje crkvene imovinedr-

žavi Crnoj Gori je građanska

inicijativa, anemanipulacija

nekepartije i borba jekojom

sedovršavaobnova crnogor-

skenezavisnosti iz 2006. go-

dine, poručeno je sinoć iz

Podgorice sa skupapotpisni-

kapeticijekojomse traži da

seponište svi nezakoniti upi-

si Srpskepravoslavne crkve

nadcrnogorskimmanastiri-

ma i crkvama i da sevrateu

vlasništvodržavi Crnoj Gori.

Skupu nazvanomAmanet pri-

sustvovalo je između 500 i 600

osoba.

Predsjednica Savjeta za praće-

nje sprovođenja peticije, redi-

teljka Ana Vukotić naglasila je

da se ne radi o zahtjevu da se

crkve daju Crnogorskoj pravo-

slavnoj crkvi na upravljanje.

-Mnogi od nas intimno to želi-

mo. Zahtjev jeda sevrate stvar-

nomvlasniku,državiCrnojGo-

ri u čijem su vlasništvu bili svi

manastiri i crkve prije 1918. go-

dinekadasuneustavnoukinute

i crnogorska država i crkva –

poručila jeVukotić dodajući da

nema Crne Gore i njenog usta-

vom proklamovanog građan-

skog koncepta ako se ovo pita-

nje ne riješi.

AMANET

Ona je ocijenila da je to način i

da se u Crnoj Gori obezbijediti

princip odvojenosti crkve od

države, odnosno upliva crkve u

vođenje dnevne politike, kako

je rekla, takozvane sekulariza-

cije crkve.

- Želimo da živimo u svojoj ku-

ći, da budemo svoji na svome,

da ispunimo amanet svojih

predaka, da zaštitimo kulturno

nasljeđe Crne Gore da bi ga sa-

čuvanog predali u amanet bu-

dućim generacijama Crnogo-

raca. Amanet opominje. Ako je

sve bilo po zakonu ko bi bio

protiv da se sprovede kontrola

– istakla je ona.

Peticija je, kako je rekla, gra-

đanska inicijativa, a ne politič-

kamanipulacija neke partije.

- Ne radi se ni o nekom arbitri-

ranju u pogledu rješavanja cr-

kvenog pitanja i odnosa izme-

đu SPC i CPC, kome treba da

pripadnu crkve. Ne, ovdje gra-

đani traže da se crnogorska

kulturnabaštinavratiuvlasniš-

tvodržaviCrnojGori kakobi se

stvorili uslovi da se crkveno pi-

Želimo da

ispunimo

amanet predaka,

da zaštitimo

kulturno nasljeđe

Crne Gore da bi

ga sačuvanog

predali u amanet

budućim

generacijama

Crnogoraca –

poručila je Ana

Vukotić

tanje rješava po međunarod-

nim standardima u nekomna-

rednom koraku - naglasila je

ona.

Ona očekuje da će i političari

imati mudrosti da shvate da je

ova akcija motivisana isključi-

vo potrebom za pravdom i za

osnaživanjem vladavine prava

i zakonitosti, te da će dati puni

doprinos akciji.

Prof. dr Mihailo Burić podsje-

tio je da je „teokratska Crna

GorajedinazemljauOsmanlij-

skomcarstvu kartirana kao dr-

žava 1500. godine na mapi

Evrope“.

- Zato je i osnovna meta napa-

da, što nije slučajno, jer ako

uništite ono što je stvorilo dr-

žavu onda lakše dovodite u pi-

tanje i samu državu. Zato da-

našnja vlast nemože više da se

izmiče odove istine i ove sušti-

ne –poručio jeBurić.

On smatra i da treba povratiti

imovinuKraljevineCrneGore,

tražiti reparaciju za materijal-

ne štete i ljudske žrtve kao po-

sljedice događaja iz 1918. godi-

ne kada je pobijeno više od

5.000crnogorskihpatriotakoji

subranili sloboduCrneGore.

REPARACIJA

- Potrebno je povratiti i glavni-

nu ratne reparacije iz Prvog

svjetskog rata koja prema po-

dacima iznosi 723 miliona fra-

naka u zlatu i eksproprijaciju

svega onoga što je rađeno pod

bilo kojim oblikom okupacije

CrneGore – smatraBurić.

Prof. dr Milorad Nikčević član

Savjeta ispred dijaspore,

osnivač Crnogorske pravoslav-

ne crkve u Hrvatskoj sa sjedi-

štem u Osijeku sinoć nije mo-

gao doći u Podgoricu, ali je

zamolio da se pročita njegovo

pismoukojemjeporučiodaža-

li što Crna Gora danas nije dr-

žava „upunomkapacitetu“, jer,

kako je naveo, „da jeste, ne bi

bilo potrebe da se pokreće gra-

đanskapeticijaopitanjukojese

podrazumijeva u svakoj demo-

kratskoj državi“.

-Vidimnedoraslupolitičkueli-

tu koja je 2006. procijenila da

su svi poslovi gotovi i dana izli-

venim temeljima ne treba gra-

diti kuću. Vidim bahatu kvazi

elitunovihbogatašakojisuraz-

grabili društvenu imovinu, dr-

žavnu administraciju spremnu

da trguje sa temeljnim identi-

tetskim vrijednostima, vidim

da se ugađa i podilazi onima

koji Crnu Goru ne smatraju

svojom matičnom zemljom –

poručio je on.

N. KOVAČEVIĆ

Filmski reditelj i član Savjeta Branko Baletić poručio je da se

i dalje mora boriti za građansku Crnu Goru koja uključuje

pravo svakoga.

- Morate razgovarati sa svojomdjecom, sa mladim ljudima.

Ovaj potpis mora biti masovan. Moramo paziti da nam se ne

omakne ni riječ mržnje - poručio je Baletić.

On smatra i da se inicijativa mora internacionalizovati.

- Možda nećemo uspjeti ako zahtjev građanske Crne Gore ne

proširimo van granica – istakao je Baletić.

Internacionalizovati ideju

AMANETOPOMINJE:

AnaVukotićpozdravilapotpisnike

SVOJINASVOME:

Masovan

odzivpotpisnikapeticije

I. BOŽOVIĆ