Table of Contents Table of Contents
Previous Page  9 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 9 / 48 Next Page
Page Background

9

Pobjeda

Ponedjeljak, 12. mart 2018.

Društvo

poslanika koji odluče da za-

stupaju inicijativu), prije ne-

koliko godina, značilo je

ograničavanje građanskog

aktivizma. Vujović smatrada

su te izmjene bile posljedica

nekolikouspješnih akcija.

- To je nanijelo veliku štetu

glasu građana, odnosno

funkcionisanju demokratije

– kategorična je Vujović, jer

su se peticije, kaže ona, pre-

puštene poslanicima, preda-

vale njihovoj svojevrsnoj sa-

movolji.

EPILOG

Predsjednik Advokatske ko-

moreZdravkoBegovićnaveo

je, kao primjer, peticiju koju

su inicirali advokati, koja se

tiče zakona o amnestiji.

- Grupa građana dostavila je

Skupštini prijedlog za dono-

šenje zakona o amnestiji sa

višeod17.000potpisa. Iako je

ova peticija ispunila sve for-

malne uslove, još je u zakon-

skoj proceduri – rekao je Be-

gović.

Prema njegovim riječima,

ova peticija izazvala je „bur-

na negodovanja kod određe-

nog dijela predstavnika sud-

stva, pa čak i tužilaštva“.

-Peticijemogubiti samoafir-

mativne i pozitivne i mogu

državnim organima samo

dati finu inicijativu ka kvali-

tetnom rješenju određenog

problema – istakao je Bego-

vić.

Sdruge strane, kako jekazao,

određene peticije znaju biti i

subjektivne, odnosno kada

određena grupa građana po-

kušava da izmijeni neku

odredbu, kakobi, zahvaljuju-

ći jednoj takvoj izmjeni, ima-

la nekih ličnih koristi ili inte-

resa.

- Nijesmo pretjerano prepo-

znati kao društvo u kojem

takve inicijative mijenjaju

svijet.Nažalost,mogućedaje

to zbog toga što još nema svi-

jesti u društvu ili zbog toga

što nema dobre volje kod

onihkoji odlučujuo timpeti-

cijama – rekao jeBegović.

Onnaglašavadaukolikopeti-

cija suštinski ima „obilježje

nečeg pozitivnog, moralnog,

časnog i progresivnog treba

joj dati šansu“.

J. BEHAROVIĆ

PODGORICA

-Objedinja-

vanjempravnihpravila i

normi kojeuređujuugovor-

na, porodična, nasljedna i

druga građanskaprava,

obezbijediće sevećapravna

sigurnost građana i privre-

de, ocijenio jepotpredsjed-

nikVladeZoranPažin.

Komisija za izradu građan-

skog zakonika počela je sa ra-

dom.

- Izradomgrađanskogzakoni-

kaonemogućićemobilokakvu

proizvoljnost ili nedosljed-

nost u tumačenju različitih

propisa, osigurati jasnu i po-

uzdanu pravnu bazu za razvoj

domaće privrede i strana ula-

ganja i modernizovati naš

pravni sistempo najvišimme-

đunarodnim pravnim stan-

dardima -kazao jePažinagen-

cijiMina.

BOGIŠIĆ

Podsjetio je da se ove godine

obilježava 130 godina od do-

nošenja Opšteg imovinskog

zakonika za Knjaževinu Crnu

Goru, velikog pravnika, prav-

nog istoričara, enciklopediste,

etnografa i sociologa Valtaza-

raBogišića.

Premanjegovimriječima,ovaj

nesumnjivi spomenik crno-

gorske i evropske pravne kul-

ture sa kraja 19. vijeka pred-

stavljao je odgovor društva na

onovremene izazove i tada,

kao i danas, mlade crnogorske

države, tek deceniju nakon

Berlinskog kongresa.

- I tada kao i danas, kodifikaci-

ja građanskog prava, odnosno

izrada sveobuhvatnog skupa

pravila i principa društvenog

života, nije bila ništa drugo do

nastojanje pravne struke da

zadovolji potrebu snažnije i

pouzdanije zaštite pravde i

ljudskogdostojanstva,kaodva

najveća ideala prava - kazao je

Pažin.

Istorijski gledano, smatra on,

ovapotrebajeuvijekbilanaro-

čito izražena udruštvima koja

se nalaze na prekretnicama u

svom razvoju, u međunarod-

nim i unutrašnjim okolnosti-

ma koje pozivaju na snaženje

nacionalnog jedinstva, jačanje

sinergije države i društva i po-

trebu snažnog ekonomskog

razvoja na temelju veće prav-

ne sigurnosti.

-UdanašnjojCrnojGori, uko-

joj smonakonobnovedržavne

nezavisnosti nepovratno ve-

zali svoju bezbjednosnu i ra-

zvojnu perspektivu za vrijed-

nosti zajednice zapadnih

demokratija, nalazimo se u ta-

kvom društvenom trenutku –

kada su nacionalno jedinstvo,

snaga i kredibilitet državnih

institucija i pouzdan pravni

ambijentzaekonomskinapre-

dak nasušne razvojne potrebe

našeg društva - rekao jePažin.

PRAVNASIGURNOST

On je ocijenioda je kodifikaci-

ja crnogorskog građanskog

prava – nesumnjivo najzah-

tjevniji pravnički posaoodob-

nove državne nezavisnosti.

Kako je naveo, objedinjava-

njem pravnih pravila i normi

koje uređuju ugovorna, poro-

dična, nasljedna i druga gra-

đanska prava, obezbijediće se

većapravnasigurnostgrađana

i privrede.

- Izradomgrađanskogzakoni-

kaonemogućićemobilokakvu

proizvoljnost ili nedosljed-

nost u tumačenju različitih

propisa, osigurati jasnu i po-

uzdanu pravnu bazu za razvoj

domaće privrede i strana ula-

ganja i modernizovati naš

pravni sistempo najvišimme-

đunarodnim pravnim stan-

dardima - kazao je potpred-

sjednikVlade.

On je rekao da ovaj zahtjevni

pravnički posao ne bi bio mo-

guć bez naprednih akadem-

skih i praktičnih znanja veli-

kog broja istaknutih pravnih

eksperata.

-Zbog toga izražavamduboku

zahvalnost timu eminentnih

profesora i stručnjaka koji su

posljednjih mjeseci radili na

različitim aspektima ovog

projekta, a prije svihCrnogor-

skoj akademiji nauka i umjet-

nosti, čija napredna akadem-

ska znanja ovoj važnoj misiji

daju neophodno teorijsko

usmjerenje i utemeljenje - re-

kao jePažin.

R.D.

PODGORICA

–Odbor za

politički sistem, pravosuđe i

upravuutvrdićedanas listu

kandidata za izbor četiri čla-

naTužilačkog savjetakoji su

ugledni pravnici.

Kako je navedeno u saopšte-

nju, kandidat pored opštih

uslova za rad u državnom or-

ganu, mora da ima najmanje

deset godina radnog iskustva

na pravnim poslovima i da

uživa lični i profesionalni

ugled.

Mandat člana Tužilačkog sa-

vjeta iz reda uglednih pravni-

kaječetirigodine,aovojetreći

javnipotivza izborčetiri člana

Tužilačkog savjeta koji su

ugledni pravnici.

Na prvomjavnompozivu, ras-

pisanom u novembru prošle

godine, prijavilo se šest kandi-

data, ali nijesu izabrana četiri

člana Tužilačkog savjeta na

sjednici Odbora za politički

sistem.

Nadrugomkonkursu,raspisa-

nom krajem prošle godine,

prijavilo se 16 kandidata.

ČlanoviOdborazapolitički si-

stempravosuđeiupravuodža-

li su konsultativno saslušanje

15kandidata, anakondva kru-

ga glasanja potrebnu većinu

dobila je samoAneta Spaić.

Imajući u vidu da Odbor, u

skladu sa Zakonom o Držav-

nom tužilaštvu, bira četiri čla-

na Tužilačkog savjeta iz reda

uglednih pravnika, raspisan je

novi, treći, javni poziv.

K.J.

Odbor danasutvrđuje listu

kandidatazaTužilački savjet

ZoranPažin

Izradomgrađanskog zakonika onemogućićemo bilo kakvu

proizvoljnost ili nedosljednost u tumačenju različitih propisa,

osigurati jasnu i pouzdanu pravnu bazu za razvoj domaće privrede

i strana ulaganja i modernizovati naš pravni sistempo najvišim

međunarodnimpravnimstandardima - kazao je Zoran Pažin

Ministar pravde istakao je

da u kodi ikaciji građan-

skog zakonika naša zemlja

ima podršku stranih par-

tnera.

- U ovomposlu nijesmo

sami. Za dugogodišnju

partnersku podršku i

ekspertizu dugujemo veli-

ku zahvalnost AIRE centru

iz Londona i britanskoj

ambasadi u Podgorici.

Podrška

Ministar pravde o kodi kaciji građanskog prava

Onemogućiće se

proizvoljnost u

tumačenjupropisa

ešavanja

ji

Osvrćući se na posljednju peticiju „Pavlov zakon“, koju

je početkom februara pokrenula grupa građana inicira-

jući vraćanje doživotne zatvorske kazne za zločine nad

djecom, a nakon brutalnog ubistva petnaestomjesečnog

dječaka iz Podgorice, Zdravko Begović ističe da ova inici-

jativa ima apsolutnomoralno opravdanje, ali sve i da uspi-

je takva kazna neće biti primijenjena na osumnjičene za

ovo ubistvo. Zakon, objašnjava on, ne može retroaktivno

da se primjenjuje.

Petnaestomjesečnu bebu na smrt je pretukao državljanin

BiH Nermin Šišić, koji je živio sa dječakovommajkom

Jelenom Jovović. Tokom istrage ispostavilo se da je dijete

mjesecima prije smrti bilo žrtva brutalnog batinanja.

- Za izvršioce tog djela, ukoliko i budu pravosnažno osuđe-

ni, mora se primijeniti zakon koji je u vrijeme izvršenja kri-

vičnog djela važio. No, u dijelu izmjene Krivičnog zakonika

i člana koji se tiče teškog ubistva, posebno teškog ubistva

djeteta, peticija se može razmatrati – kazao je Begović.

U demokratskimdruštvima u regionu i Evropi, s druge

strane, naglasio je on, doživotna zatvorska kazna ne

postoji. Preovladava kazna zatvora do 40 godina za teška

krivična djela.

- Iz pravničkog ugla iskustvenomislim, uz dužno poštova-

nje i žaljenje zbog onog što se desilo, da takva inicijativa

neće moći da ima uspjeha, te da se Krivični zakonik u tom

dijelu u skorije vrijeme neće mijenjati – smatra Begović.

Peticija za izmjenu Krivičnog zakonika - „Pravda za Pavla“

predata je Skupštini 5. marta, a njom se traži i izricanje

doživotne kazne zatvora za Šišića i Jovović. Peticiju je svo-

jeručno potpisalo 6.349 građana, a u petak je razmatrana

na skupštinskomOdboru za politički sistem, pravosuđe i

upravu.

Poslanici su ocijenili da će razmotriti izmjene Krivičnog

zakonika u pogledu pooštravanja kaznene politike za

teške zločine prema djeci, te da će sa predstavnicima

Ministarstva pravde obraditi eventualne izmjene, oslanja-

jući se na praksu iz regiona.

Kako je za naš list prošle sedmice kazala jedna od organi-

zatorki peticije Valentina Vukotić, inicijativu su pokrenuli

da bi sačuvali djecu, „da ne prođu kroz pakao kroz koji je

prošao Pavle“.

- Ako sačuvamo i desetoro djece u Crnoj Gori da ne završe

kao on, uspjeli smo. I nećemo stati – poručila je Vukotić.

Pavlovzakon