Table of Contents Table of Contents
Previous Page  7 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 7 / 48 Next Page
Page Background

7

Pobjeda

Nedjelja, 11. mart 2018.

Društvo

STAV:

Predsjednik UBNOR-a i anfifašista Nikšića pozvao da se ne vade ratne sjekire iz Drugog svjetskog rata

Mirjačić: Poigravanje

istorijomi kostima

Pitanje jame u šumama iznad Gornjeg Polja treba prepustiti državnimorganima, institucijama

i stručnjacima - kazao je SlobodanMirjačić. Naglašava da ukoliko se istinski želi pomirenje,

prekrajanje istorije nije pravi put jer je ,,sigurno da Crna Gora nikada neće biti Ravna gora“

Kao primjer istinskog pomirenja, čak i u najmučnijim

momentima, Mirjačić navodi gest istaknutog Crnogorca

Dimitrija Bojovića, čijeg su sina ubili župski četnici.

- On je dočekao grupu partizana, drugova njegovog pogi-

nulog sina. Donijeli sumu podugačak spisak župskih čet-

nika i onih koji su prošpijali gdje se krio njegov sin Danilo

sa grupom ilegalaca na Konjsku 1943. godine. Dimitrije je

spisak dva puta pročitao, zgužvao i bacio u razgorelu vatru

na ognjištu. Začuđeni su ga pogledali i upitali: ,,Što uradi,

čika Dimitrije“. Odgovorio im je da ne želi da ostatak familije

zna ko su ubice, već da želi da nastave da žive sa djecom tih

ljudi u dobrimodnosima, bez zle krvi – navodi Mirjačić.

KakojeBojovićispisao

praviprimjerpomirenja

NIKŠIĆ

-Neutemeljeno li-

citiranje sabrojemžrtava

koje su, navodno, komuni-

sti bacili u jamunapodruč-

juGornjegPoljakodNikši-

ćanemožebiti doprinos

otkrivanju istine, kako se

toželi prikazati u javnosti,

već je riječounošenjune-

mirameđugrađane i vađe-

nja ratnih sjekira zakopa-

nihprijevišeod sedam

decenija - ocijenio jepred-

sjednikUBNOR-a i atifaši-

staNikšićaSlobodanBato

Mirjačić.

OnjeurazgovoruzaPobjedu

kazao da pitanje jame u šu-

mama iznad Gornjeg Polja

treba prepustiti državnim

organima, institucijama i

stručnjacima, ane crkvi i lju-

dima koji niti pamte taj peri-

od niti imaju dobre namjere,

već im je glavni cilj, kako je

kazao, da ocrne Narod-

nooslobodilački pokret i iz-

jednače poziciju i ulogu sna-

ga koje se ne mogu staviti u

istu ravan.

ZamjenateZa

Mirjačić ocjenjuje da je

pritom veoma teško iz da-

našnjeperspektivepobrojati

sve zulume koje pamti taj

kraj, počev od crnogor-

sko-turskih ratova, preko

okupacije Austrougara, zlo-

čina srpskih žandarma i

odmazde prema komitama,

brutalnog prolaza njemačke

SS divizije u Drugom svjets-

kom ratu i mnogih drugih…

Pa je, smatra, opasnokalemi-

tipričesadnevno-političkim

dometomi brojiti kosti u ,,ja-

mi bezdanici“.

- Priča o jami iznenadila je

mještane Gornjeg Polja, ali i

građane Nikšića. Otkud

p r i č a o ko s t i ma 3 0 0

nedužnih građana koje su,

navodno, poubijali komunis-

ti i partizani do1943. godine i

bacili u jamu. Odgovor je, po

meni, lako naći kada se na

čelu istraživanja nalazi pop

Srpske pravoslavne crkve.

Nastoji se time uporno

nametnuti teza da su četnici

bili dobrotvori crnogorskog

naroda, a ne partizani. Oni

hoće da podižu spomenike

izdajnicima i da tako grade

pomirenje–navodiMirjačić.

Prema njegovim riječima,

nijedna opština u bivšoj Ju-

goslavijinijenatakocjeloviti

sveobuhvatannačinsagleda-

la ratni period kao što je to

Nikšić.

-To je urađeno i kroz naučne

diskusije publikovane u ne-

Mirjačić ističe da niko ne može da ospori

postojanje ,,lijevih grešaka“, ali je, dodaje, neu-

temeljeno partizanima pripisivati ,,potpis“ koji

je bio karakterističan za četnike, a među njima

i ljudima umantijama.

- Poznato je da je prijeki partizanski sud dono-

sio smrtne presude, ali mi nije poznato da

su ikada macomubijani osuđenici i bacani u

jame. Nesporno da je u NOB-u bilo takozva-

nih ,,lijevih grešaka“, koje je vojno i partijsko

rukovodstvo javno osudilo. Po ubijanju

macom i kamompoznati su četnici i čak neki

popovi koji su na taj način uzimali živote. Oni

nijesu ubijali samo protivnike već i nedužne

žene. Skoro sampročitao knjigu ,,Dželat sa

oreolom sveca“ u čijempodnaslovu je ,,Pop

Maca i devet pljevaljskih žena“, koji svjedoče o

takvimprimjerima – navodi Mirjačić.

„Lijevegreške“nesporne,alikama

imacanijesupartizanskipotpis

koliko knjiga. One se temelje

na stavovima i podacima prik-

upljenih od boraca, nosilaca

spomenice, generala, ali i is-

toričara. Teško da bi neko

mogao prenebreći takav ma-

sakr, posebno ako se zna da su

tokomDrugog svjetskog rata

partizanibilinajvišerigorozni

upravo prema pojedincima iz

svojih redova čak i kada bi se

ogriješili o nečiju imovinu,

voćnjake, a kamoli ljude – tvr-

diMirjačić.

trajanje stradanja

Sagovornikističeda jeopitan-

ju jame razgovarao i sa Gorn-

jepoljanima, ali i članovima

organizacije UBNOR-a i anti-

fašistaNikšića.

-Trojica mještana saopštila su

da ne žele da javnoulaze upo-

lemike sa ,,ljudima koji vode“

takvu kampanju jer su sa nji-

hovimočevima bili prijatelji.

Drugi sumi rekli da je nespor-

no kraj šuma Gornjeg Polja

bilo čestih bitaka i bojeva, još

iz vemena ratova sa Turcima.

Tuda je bio put preko Duge i

Presjeke, ko zna koliko su

Crnogorci presjekli turskih

karavana. Bog zna sami đe su

ti leševi završavali. U Prvom

svjetskom ratu neprijatelj je

čuda činio od našeg življa, a i

h a r a l a j e e p i d e m i j a

,,španjolice

. Nakon austri-

jske okupacije, zavladala je i

s t r a h o v l a d a s r p s k i h

žandarma i vojnika. To je pe-

riod od 1918. do 1929. godine

kada su mlađi i hrabriji

Crnogorci bježali u planine i

otuda se borili za pravo, čast i

sloboduCrneGoreodnamet-

nute vlasti i potiranja imena i

identiteta. U tom periodu,

zna se, poginulo je više od

5.000komita iukupno10.000

stanovnikaCrneGore–pods-

jeća on.

KakokažeMirjačić, neki su iz

togperiodanestali i nezna im

seni grobanimramora, aneki

su pobjegli u druge države,

sve doArgentine.

- U tim borbama bačen je u

jamu na Trebjesi poznati ma-

jor crnogorske vojske Šćepan

Mijušković. U Drugom sv-

jetskom ratu je preko tih

prostora prošla ozloglašena

njemaška SS divizija princ

Eugen, koja je za sobom os-

tavila pustoš. Ona je u crno

zavila Gornje Polje. Treba

podsjetiti da su partizani na

Javorku 1. maja 1943. godine

do nogu potukli italijanske i

četničke jedinice i da ta

kasapnica nije bila daleko od

tepomenutejame.Tadajepo-

ginulo više od 670 Italijana i

200 četnika. Gdje su ti leševi

sahranjeni –pita seMirjačić.

Kojimputem

On naglašava da ako zaista

ima želje za pomirenjem, on-

da prekrajanje istorije nije

praviput jer ,,sigurnodanika-

da Crna Gora neće biti Ravna

gora“.

- Sa četničkim sinovima, koji

ne mogu odgovarati za zvjer-

stva svojih očeva, mi smo se

davno u nikšićkom kraju

pomirili. Svakome je jasno da

su u našem gradu na najod-

govornijimmjestima u opšti-

ni i u privredi radili ljudi sa

tamnom mrljom njihovih

roditelja, pa to nije uticalo na

njihove pozicije. Naprotiv,

svojim su radom i ponašan-

jemzadobili simpatije i istak-

nutih nikšićkih revoluciona-

ra –kažeMirjačić.

I.PERIĆ

Podatak iz obrazloženja odluke o upućivanju pripadnika VCG umisiju KFOR na Kosovu

Gotovočetvrtinavojnikabilaumisijama

PODGORICA

-Umeđun-

arodnimmisijamabilo je

angažovanooko24odsto

pripadnikaVojskeCrne

Gore što je, kako seocjenju-

je, doprinijelodaproces

dostizanja interoperabilno-

sti i razvoja sposobnosti

budebrži i efikasniji.

To se navodi u obrazloženju

odluke o upućivanju pripad-

nika VCG u misiju KFOR na

Kosovu, koju treba da verifi-

kuje crnogorski parlament.

Za pripadnike VCG učešće u

međunarodnim misijama

predstavijaprofesionalni iza-

zov, priiku da se pripremaju

za rad u multinacionalnom

okruženju i u realnimuslovi-

ma i razmjenjuju iskustva sa

kolegama iz oružanih snaga

drugihdržava.

Kako se navodi, nakon prikl-

jučenja Crne Gore Sjever-

noatlantskoj alijansi stekli su

se uslovi da se pojača vojno

prisustvo Crne Gore na

međunarodnomplanu, što je

u skladu sa očekivanjima os-

talih članicaNATOsaveza.

-Ministarstvoodbrane iGen-

eralštab VCG su izvršili anal-

izu i procjenu mogućnosti

angažovanja pripadnika Vo-

jskeumisijiKFORi zaključili

da, u skladu sa trenutnim

kapacitetima i obimom

preuzetih međunarodnih

obaveza, može učestvovati u

misiji KFOR angažovanjem

dva štabna oficira - kaže se u

obrazloženju.

MisijaKFOR realizuje se, ka-

ko se ocjenjuje, u povoljnom

bezbjednosnom okruženju

gdjebi setroškoviMinistarst-

va odbrane odnosili na pri-

padajuće dnevnice za an-

gažovana lica.

- Za Crnu Goru učešće u

misijama znači kredibilitet u

međunarodnoj zajednici jer

aktivnimučešćem i doprino-

som, pokazuje odgovornost i

svijest o potrebi očuvanja

bezbjednosti u svijetu - kaže

se uobrazloženjuodluke.

r. p.

SlobodanBatoMirjačić

Crnogorski vojnici