Previous Page  3 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 3 / 52 Next Page
Page Background

3

Pobjeda

Petak, 9. mart 2018.

Politika

Dugotrajno odgađanje rati ikacije Sporazuma o razgraničenju

Crne Gore i Kosova u kosovskoj Skupštini izazvalo je novi talas

napada Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i njenih politič-

kih saveznika na crnogorsku vlast. Jedna od tvrdnji ovih snaga

je da je crnogorska vlast ovim Sporazumom izdala metohijsko

nasljeđe kralja Nikole, pa se traži da Crna Gora ekspresno

povuče priznanje države Kosovo i da se, sljedstveno toj ideji,

Crna Gora uključi u borbu da se Kosovo vrati Srbiji.

Istorijska dešavanja daju drugačije zaključke od ove teze. Crna

Gora je 1912. godine oslobodila Metohiju od osmanske vlasti i

važno je istaći da Crna Gora tada nije vodila rat protiv Albana-

ca.

No, proces integracije Metohije u Crnu Gora je ubrzo prekinut

jer je 1918. godine Crna Gora nasilno pripojena Srbiji i Kraljevini

SHS. Crna Gora je u tu državu unijela svoju teritoriju uključujući

i Metohiju. Kraljevina SHS je na Metohiji i prema tamošnjim

Albancima vodila manje tolerantnu politiku od one koju je de i-

nisala Crna Gora. Kada je 1945. godine formirana socijalistička

Jugoslavija i kada su određivane republičke granice, Crna Gora

je imala puno istorijsko i državno pravo na Metohiju, jer su joj

Velike sile to pravo priznale 1912. godine. Ipak, Crna Gora se

1945. godine tog prava odrekla, žrtvovala je to pravo u korist

Srbije. Ova žrtva je bila u rangu žrtvovanja Crne Gore u bitki na

Mojkovcu 1916. godine.

Zato danas niko nema moralno pravo da Crnoj Gori prigovara

zbog Sporazuma o demarkaciji, niti tumože biti govora o bilo

kakvoj izdaji crnogorske vlasti. I sadašnji problem Srbije i Koso-

va nema veze sa CrnomGorom i politikom crnogorske vlasti.

Iako je imala gotovo čitav vijek da na Kosovu demokratski rije-

ši glavni problem, Srbija u tome nije uspjela. Pogrešna politika

vlasti Srbije je dovela do rata 1999. godine. Tada je vlast Srbije

uz podršku njenih saveznika u Crnoj Gori pokušala da Crnu

Goru uvuče u taj sukob kako bi Crnu Goru još jednom žrtvovali

svojim ciljevima. To su spriječili odgovorna crnogorska vlast

predvođena DPS-om, i poručeno je, jasno i glasno, da je dosta

žrtvovanja Crne Gore i crnogorskih građana za tuđe interese.

Crna Gora se tada de initivno oslobodila okova kosovske mito-

manije.

Kosovski zavjet i kosovska nacionalna mitomanija su za Crnu

Goru dio prošlosti i iz te istorije većinska Crna Gora je izvukla

valjane pouke. Ne smije više biti žrtava za ciljeve kobnog i

prevaziđenog kosovskog zavjeta. Aktuelna vlast i država Crna

Gora jedino imaju zakonsku, političku i moralnu obavezu da

vode racionalnu i realnu crnogorsku politiku. Rezultati te politi-

ke su, između ostalog, nastojanje da se svi odnosi sa Kosovom

urede onako kako to rade sve civilizovane države.

Propaganda SPC, odnosno visokog sveštenstva Mitropolije

crnogorsko-primorske o navodnoj izdaji Metohije nema ute-

meljenje u istoriji, već je to politički manevar da Crnu Goru još

jednom žrtvuju interesima Srbije na Kosovu. Tu propagandu

forsiraju četnici i pročetnici iz Demokratskog fronta, a slijede

je i nekolike partije koje i dalje baštine politiku Slobodana Milo-

ševića.

Njih nije briga za Crnu Goru u razgraničenju s Kosovom. Njima

je isključivo bitno da razgraničenja ne bude jer bi se tako ova

granica uredila na prijateljski način, a odnosi između Crne Gore

i Kosova unaprijedili. Kleročetnicima odgovara neriješena gra-

nica jer na taj način žele da ovo pitanje iskoriste kao izgovor

da se Crna Gora u iščekivanom trenutku uključi u novi srpski

rat za Kosovo. Suština ove kleročetničke politike je: Ako Srbija

strada, neka Crna Gora nastrada, ako Srbija gine, neka Crna

Gora pogine!

Da je njihova zabrinutost za crnogorsku teritoriju u ovom raz-

graničenju neiskrena, svjedoče dešavanja prilikom spora oko

Sutorine tokom razgraničenja Crne Gore s Bosnom i Hercego-

vinom. Za pripajanje Sutorine BiH bila je SPC, odnosno episkop

zahumsko-hercegovački Grigorije. Tada arhijereji, eparhije SPC

i njihovi politički saveznici u Crnoj Gori nijesu kritikovali ove

nasrtaje na Crnu Goru. Nijesu reagovali da se zaštiti crnogorski

teritorijalni integritet i suverenitet jer su se nadali da će Sutori-

na pripasti BiH, odnosno Republici Srpskoj. Sutorina je i danas

u crkvenoj nadležnosti Eparhije zahumsko-hercegovačke.

Očito je: kleročetnička politika isključivo želi da ukine crno-

gorsku nezavisnost i crnogorsku naciju, a da crnogorsku

teritoriju rasparča u korist njenih nacionalističkih interesa.

To je krajnji cilj ove politike, a njeno aktuelno djelovanje

je samo kreiranje strategija i taktika kako da se to ostvari.

Država Crna Gora mora koristiti sva demokratska sredstva

da politički porazi ove snage.

DragutinPAPOVIĆ

(autor je istoričar i poslanikDPS-a)

Propaganda SPC, odnosnovisokog sveštenstva

Mitropolije crnogorsko-primorske onavodnoj

izdaji Metohije nema utemeljenje u istoriji,

već je topolitičkimanevar daCrnuGoru još

jednomžrtvuju interesima Srbije naKosovu

Kleročetničkeporuke

STAV

Piše:

DragutinPAPOVIĆ

- Goran Danilović je istaknuti

opozicionar, ali kao lidermanje

opozicionepartijenijeprihvat-

ljiv kao zajedničko rješenje, jer

prosto nije nestranački kandi-

dat.Ukolikoseodlučimozapo-

drškunekomod lideraopozici-

onih stranaka logičnija opcija

bi bila lider Demokratske Crne

Gore Aleksa Bečič, zajednički

je stav više naših izvora iz opo-

zicije.

OBEĆANJE

Danilović je u proglasu obećao

da će podnijeti ostavku namje-

sto predsjednika Ujedinjene

Crne Gore ako uz podršku ko-

lega pobijedi na izborima, kako

ne bi osjetili konkurenciju

stranke čiji je predsjednik.

- Ako izgubim, čak i sa 49,9 od-

stoglasova,aliuzvašupodršku,

napustiću politički život jed-

nom zasvagda. Napustiću i za-

hvaliću vam. Dostaviću „Da-

nu“, već sjutra, tu vrstu javnog

ugovorakojimeobavezuje, jav-

no ga potpisujem - navodi Da-

nilović.

DajeDanilovićevakandidatura

neprihvatljiva za dio „građan-

ske opozicije“ juče je indirek-

tnosaopštioipredsjednikSoci-

jalitičke narodne partje

Vladimir Joković navodeći da

se traži nestranački kandidat.

-Jersmoupotpunostiubijeđeni

da je jedino nestranački kandi-

dat, koga će nesebično podržati

sve opozicione parlamentarne i

vanparlamentarne partije, jedi-

ni ključ za uspjeh na predsjed-

ničkimizborima-rekaojeJoko-

vić.

Potpredsjednik Ure Neđeljko

Rudović kazao je da se Ura od

početka zalaže za jedinstvenog

vanstranačkog kadidata opozi-

cije.

POZIVZAZABAVU

- Jedino takav kandidat može

dapobijedi predstavnika vlasti.

Danilovićevi pozivi služe za

dnevnuzabavu, aoni koji seba-

ve politikom valjda treba da se

bave na odgovoran način - re-

kao jeRudović zaPobjedu.

I izvori našeg lista iz Fronta su

podsjetili da su u saopštenju

Predsjedništva od utorka jasno

naveli da Andrija Jovićević

odustaje u korist objedinjava-

nja opozicije oko zajedničkog

nestranačkog kandidata.

- Poslije tog jasnog zaključka

bilo bi neozbiljno da podržimo

lidera bilo koje druge političke

stranke - kazao je izvor Pobje-

de. Izvor jedodaodadosadaod

dijela „građanske opozicije“

nije bilo bilo kakvog konkretog

i zvaničnog prijedloga.

- Nemamo još bilo kakav pri-

jedlog. Po signalima koje dobi-

jamo očekujemo da bi nam do

kraja sedmice mogli ponuditi

Mladena Bojanića ili Momira

Đuovića - kazao je naš izvor iz

Fronta.

Onjedodaodasepolakoulaziu

cajtnont kada je u pitanju i

osmišljavanje i plan kampanje

potencijalnog zajedničkog

kandidata.

- Vremena nemamo previše i

sve bi trebalo da bude gotovo

narednih dana, zaključio je

izvor Pobjede.

N.ZEČEVIĆ

an prijedlog dijela „građanske opozicije“ o zajedničkomkandidatu

vatljiv, „građani“ još

anprijedlog zaDF

Predsjednički kandidat SDP-a Draginja

Vuksanović iz rodnog Bara juče je i

formalno krenula u kampanju za pred-

sjednicu Crne Gore.

Ona je poručila da promjene u svim

sferama društvenog života Crne

Gore dolaze nakon ovih predsjed-

ničkih izbora „u kojima Crna Gora

dobija svoju prvu predsjednicu u

istoriji“.

- Onog trenutka kada budempro-

glašena za predsjednicu države

daću ostavku na članstvo u SDP-u -

obećala je Draginja Vuksanović.

Vuksanovićkrenula

kampanjuizBara

uća koalicija ocjenjuje da je krivica na drugoj strani

ionekandidate

formiran.

Odbor koji bi, da je opozicija

predložila svoje predstavnike,

funkcionisaotokomkampanje

za predsjedničke izbore, treba

da ima deset članova, po pari-

tetnoj osnovi, što znači da pet

kandidata predlaže vladajuća

koalicija, a pet opozicija. DPS

je predložila da članovi odbo-

ra iz te partije budu Aleksan-

dra Vuković, MomčiloMarti-

nović, Danijel Živković i

RaduleNovović.Klubposlani-

kaSocijaldemokrata i Liberal-

ne partije predložio je Mića

Orlandića.

Zakon o izboru odbornika i

poslanika propisuje, u članu

64, da Skupština posebnom

odlukom obrazuje odbor za

praćenje primjene tog akta u

dijelukoji seodnosinamedije,

i to najkasnije deset dana od

raspisivanja izbora. Prijedlog

za imenovanje predsjednika,

njegovog zamjenika, kao i čla-

novaodboraSkupštinipodno-

si radno tijelo nadležno za iz-

bor i imenovanja, a to je

Administrativni odbor. Odbor

za medije bio bi nadležan da

prati i nadgleda primjenu

odredbi „krovnog“ izbornog

zakona koje se odnose na oba-

veze medija u predizbornoj

kampanji, i toodnjegovog for-

miranja do objavljivanja ko-

načnih rezultata izbora.

To tijelo, shodno zakonu, raz-

matra prigovore na postupa-

nje medija i o njima zauzima

stavove i donosi zaključke, za-

tim upozorava medije za po-

stupanje u skladu sa zakonom

i otklanjanje eventualnih ne-

pravilnosti, objavljuje svoje

stavove i zaključke, kao i oba-

vještavaAgenciju za elektron-

ske medije i nadležne organe

medija o kršenju odredbi iz-

bornogzakonaodmedija, radi

preduzimanja mjera iz njiho-

ve nadležnosti prema mediju

kojipostupasuprotnozakonu.

Odbor odlučuje većinom gla-

sova svih članova.

Mediji su obavezni da odmah

objave nalaz i zaključak odbo-

ra kojim se konstatuje da je

određeni medij povrijedio

odredbe zakona. Na pitanja

radaodborakojanijesuuređe-

na članom64 zakona, primje-

njuje se Poslovnik Skupštine

CrneGore.

I.K.

PODGORICA

–Članpred-

sjedništvaDemokratskog

FrontaMilanKnežević juče je

iVišemsuduuložiožalbuna

presudukojomjeosuđenna

četirimjesecazatvorskeka-

znezbognapadanapolicajca

17. oktobra2015. godinetokom

razbijanjaprotestaFronta.

U žalbi je navedeno da bi odla-

skomKneževića na odsluženje

zatvorske kazne u vremenu tra-

janja izbornih procesa za pred-

sjedničke i lokalne izbore De-

mokratska narodna partija i DF

pretrpjeli značajnu i nenado-

knadivu političku i materijalnu

štetu.

- Taj vid uticaja na rezultat mo-

gao bi se odraziti na smanjenje

broja glasova predsjedničkom

kandidatu kog eventualno bude

predložioDFismanjenjepodrš-

kena lokalnimizborimau trina-

est opština izražene kroz sma-

njenje broja odborničkih

mandata, navodi se u žalbi koju

jeKneževićuputioVišemsudu.

Knežević je, prethodno, u srije-

du podnio i Ustavnu žalbu na

presudeVišegiOsnovnogsudau

Podgorici, kojom je tražio da do

izricanja konačne odluke,

Ustavni suddoneseprivremenu

mjeru odlaganja izvršenja za-

tvorske kazne. OdUstavnog su-

da je, takođe, tražio da utvrdi da

li su presudama Osnovnog i Vi-

šeg suda povrijeđena prava na

pravično suđenje i slobodumir-

nog okupljanja, te da ukine obje

presudeipredmetvratiprvoste-

penomsudunanovosuđenje.

- Ili da ukine samo drugostepe-

nu presudu i predmet vrati Vi-

šemsudu na novo odlučivanje o

žalbi koju je Knežević podnio

protiv presude Osnovnog suda

– navedeno je u ustavnoj žalbi,

kojujesačinioKneževićevadvo-

katPredragĆetković.

Podgorički Osnovni sudKneže-

vića je prvobitno osudio na se-

dam mjeseci zatvora, ali je tu

kaznuViši sudkasnijepreinačio

načetirimjeseca.

On je 26. februara Osnovnom

sudu uputio zahtjev za odlaga-

nje u kome se pozivao na povre-

du ramena i poslovne obaveze u

susret predsjedničkim i lokal-

nim izborima, ali je sud te navo-

de u ponedjeljak proglasio neo-

snovanim.

Đ.Ć.

Milan Knežević se žalio Višemsudu u nastojanjima

da ne ide na odsluženje zatvorske kazne

Tvrdi dabi odlazakuzatvor

oštetioDFna izborima

Ukoliko se odlučimo

za podrškunekom

od lidera opozicion-

ih stranaka logičnija

opcija bi bila lider

Demokratske Crne

GoreAleksa Bečič,

zajednički je stav

više naših izvora iz

opozicije

NEKIODNJIHSEJOŠNADAJU

ZAJEDNIČKOMKANDIDATU:

Sa jednogod ranijihsastanaka

tzv ,,građanskeopozicije“