Table of Contents Table of Contents
Previous Page  9 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 9 / 48 Next Page
Page Background

9

Pobjeda

Ponedjeljak, 5. mart 2018.

Društvo

PODGORICA

– Izmjenama

raznihzakonaUpravni sud

prošle godine „zatrpan“ je

hiljadamapredmeta, apro-

cjenjuje seda ćenjihovbroj

samo rasti, zbog čega je

predsjednicaovog suda

BrankaLakočevićprijeoko

četirimjesecauputila inici-

jativuSudskomsavjetuda

imodobrepovećanjebroja

sudija.

Ona i njenekolegepribojavaju

se da, kako sada stvari stoje,

mogu doći u situaciju da u ne-

kim sporovima koji se vode

pred ovimsudomdođu u situ-

aciju da bude ugrožen institut

pravana suđenjeu razumnom

roku.

PREDMETI

- Ima nas malo za ovoliki broj

predmeta – 13 sudija, plus

predsjednica suda. Lani smo

imali višeod15.000predmeta.

Još u junuprošle godine traži-

la sam od Sudskog savjeta po-

većanje broja sudija za četvo-

ro. Nijesu postupili po tom

zahtjevu. Onda samu oktobru

podnijela novu inicijativu i

tražilašest sudija.Ninanju još

nijesmo dobili odgovor – ka-

zala je zaPobjeduLakočević.

Uobrazloženjuovogzahtjeva,

pored ostalog, je navela da su-

dije suda na čijem je čelu neće

uspjeti da postignu ažurnost i

da će veliki broj predmeta

ostati nezavršen.

- Naše sudije prošle godine su

imale najveći broj predmeta u

radu. Imali smo i najveći priliv

predmeta.Kodnasjejedansu-

dija imao čak oko 1.400 pred-

meta u radu, a sudija Osnov-

nog suda u Podgorici, suda

koji se smatra najopterećeni-

jim, uprosjekuoko850.Todo-

voljno govori o neophodnosti

povećanjabrojasudijakodnas

– ističeLakočević.

Sud na čijem je čelu lani su

najviše opteretili sporovi ve-

zani za zakone o „majkama sa

troje djece“.

- Zbog tih zakona i odluke

Ustavnogsuda, kako jekoja fa-

zanailazila imali smo različite

vrste predmeta. Dok je važio

zakon sve žene čiji su zahtjevi

odbijeni podnijele su tužbu,

kada je izmijenjen zakon i

smanjenenaknade sve tekori-

snice nama su podnijele tuž-

bu, a kada je Ustavni sud ogla-

sio neustavnim odredbe

zakona, opet su sve te tužbe

završile kod nas… Čak 50 od-

sto predmeta koji su bili priliv

prošle godine upravo su ti

predmeti – objašnjava Lako-

čević.

No, bez obzira na „zakone o

majkama“, Upravni sud iz go-

dine u godinu dobija sve više

predmeta.

- Sve je više i više propisa koji-

ma se omogućava pokretanje

upravnog spora protiv odre-

đenihakata.ZakonoSudskom

savjetu i sudijama - protiv svih

odlukaSavjeta, osimuslučaje-

vima disciplinske odgovorno-

sti, vodi se upravni spor - ocje-

n j i van j e , i zbo r s ud i j a ,

premještanje...Istijeslučajisa

Tužilačkim savjetom. Pred

Predsjednica Upravnog suda Branka Lakočević upozorava da tomsudu fali sudija

Institut suđenjau

razumnomroku

možebiti ugrožen

Kako bi se upoznali sa prak-

som kolega iz regiona, prošle

godine u Crnoj Gori organi-

zovana je radionica za sudije

upravnih sudova Slovenije,

Hrvatske, Bosne i Hercegovi-

ne i Srbije. Branka Lakočević

ističe kako je konstatovano

da se svi suočavaju sa sličnim

problemima.

- Imamo iste dileme i izazove.

Vrlomalo se i kod njih i kod

nas zna o nadležnostima i

značaju upravnog suda. On

je uvijek po strani. Svi se više

bave krivicom, građanskim

sporovima, pa čak i kada su u

pitanju obuke. A u razvijenim

državama upravni sudovi čak

su i posebna grana i imaju

i vrhovni upravni sud. Nas

ovdje prepoznaju samo ako

je u pitanju neki medijski inte-

resantan predmet – prenosi

Lakočević neke od zaključa-

ka radionice.

A problemne samo naših,

već i sudija u regionu je meri-

torno odlučivanje u sporu

pune jurisdikcije, kada oni

moraju da donesu odluku

umjesto upravnog organa.

- To znači da mi umjesto da

ispitujemo zakonitost tog

akta, odnosno poništavamo i

vraćamo na ponovno odluči-

vanje, preuzmemo ulogu tog

organa i donosimo odluku.

Problematično je i malo nez-

godno jer u timpredmetima

mi dajemo građevinske

dozvole, treba da izračunava-

mo penziju... Do sada u praksi

nijesmo imali mnogo takvih

slučajeva – kaže Lakočević.

Regionmučeistiproblemi

Iako su uveli i

prekovremeni

rad, predmete

iz 2017. očekuju

da će uspjeti

da završe

tek u prvom

kvartalu 2019.

godine. Zatražili

su i pomoć

Vrhovnog suda,

ne bi li zajednički

našli rješenje da

završe što više

predmeta

našim sudom završavaju i

predmeti u slučajevima odbi-

janja besplatne pravne pomo-

ći, zaštita prava stranaca, izvr-

šenje kazni zatvora...

Službenici i namještenici za

zaštitu svih prava iz rada i po

osnovu rada sporove vode

pred našim sudom. Tu su i

predmeti izoblasti poreza, ca-

rina, različitih naknada, ek-

sproprijacije... sva socijalna

davanja, legalizacija objekata.

Nema oblasti u pravu u kojoj

mi nemamo predmeta. Tu su i

sve odluke koje donose regu-

latorna tijela – naglašava naša

sagovornica.

AŽURNOST

Zbogvelikogprilivapredmeta

ovaj sud neće postići ažurnost

iz ranijih godina. Sve predme-

te iz 2015. završili su do 1. jula

2016, a predmete iz 2016, do 1.

oktobra 2017. Sada, iako su

uveliiprekovremeniradpred-

mete iz 2017. očekuju da će

uspjeti da završe tek u prvom

kvartalu2019.godine.Lakoče-

vić naglašava da su zatražili i

pomoćVrhovnog suda, ne bi li

zajedničkinašlirješenjedaza-

vrše što više predmeta.

Povećanprilivpredmeta,osim

„zakona o majkama“, uslovio

je i novi Zakon o upravnom

postupkukojije,takođe,donio

nove „obaveze“ ovom sudu.

Lakočević kaže da su 2016.

primili više od 4.000 predme-

ta, a 2017, bez „majki“, više od

6.000.

- U našim predmetima odlu-

čuje se o životnim pitanjima.

Primjer je zahtjev za penziju

– ta osoba je bez primanja dok

mi ne odlučimo. Znači, naša

postupanja su ograničena

hitnimrokom, radi seohitnim

postupcima. Zbog toga je

veoma važno u kratkom roku

riješiti predmet. Osim toga, za

određenu vrstu predmeta

posebni zakoni su odredili

kratke rokove u kojima se

predmeti moraju završiti –

kažeLakočević.

Sudije ovog suda suočavaju se

i saproblemomdugog trajanja

upravnog postupka pred dru-

gim organima, zbog čega su

često u dilemi da li kao priori-

tet da uzmu takve predmete,

kako bi bili okončani u raz-

mnomroku.

- Suđenje u razumnom roku u

našim predmetima je od izu-

zetnog značaja jer baš ovdje

do izražaja dolazi izreka da je

sporapravdanepravda– ističe

Lakočević.

Prosjek trajanja suđenja pred

ovimsudomdoovegodinebio

je šest mjeseci. Kako sada

stvari stoje, ove će biti znatno

povećan.

K.KRSMANOVIĆ/

J.BEHAROVIĆ

BrankaLakočević

Upravni sud

PODGORICA

- Uvođenjem

alternativnog rješavanja spo-

rova u krivičnompostupku

rasterećuje se pravosuđe i

omogućava pravosudnim

institucijama da u značajnijoj

mjeri svoje kapacitete usmjere

na rješavanje komplikovanijih

krivičnih djela, ocijenjeno je

na sastanku Opšteg odbora za

pravosuđe, unutrašnja pitanja

i bezbjednosnu saradnju.

Poslanik Milorad Vuletić je na

sastanku u Sarajevu učestvo-

vao kao član stalne delegacije

Skupštine Crne Gore pri Parla-

mentarnoj skupštini Procesa

saradnje u Jugoistočnoj Evro-

pi (PS SEECP). Sastanku su

pored domaćina prisustvovali

i predstavnici parlamenata

Albanije, Hrvatske, Rumunije,

Slovenije, Srbije i Turske.

Kako je saopšteno iz Skupš-

tine, sastanku, koji je bio

posvećen alternativnom

načinu rješavanja sporova u

krivičnompostupku u regionu

Jugoistočne Evrope, prisus-

tvovali su poslanici iz osam

država učesnica SEECP.

- Zajednički je konstatovano

da se uvođenjem alternativ-

nog rješavanja sporova u kriv-

ičnompostupku rasterećuje

pravosuđe i omogućava pra-

vosudnim institucijama da u

značajnijoj mjeri svoje kapac-

itete usmjere na rješavanje

komplikovanijih krivičnih

djela, poput organizovanog

kriminala i korupcije, što su

izazovi svih zemalja Jugo-

istočne Evrope - kaže se u

saopštenju.

Vuletić je istakao da je nakon

obnove crnogorske nezavis-

nosti jedan od ciljeva sveo-

buhvatne reforme pravosuđa

bilo i uvođenje medijacije,

odnosno alternativnog rješa-

vanja sporova u pravni sistem

Crne Gore.

Kako je naveo, to je učinjeno

osnivanjemCentra za medi-

jaciju, u čiji je registar danas

upisano 55 posrednika u kriv-

ičnim stvarima.

Vuletić je naglasio da je posre-

dovanje alternativni, mirni

način rješavanja spora koji

nudi preuzimanje odgovorno-

sti za razumijevanje situacije i

onoga što je dovelo do spora,

napominjući da postupak

posredovanja teži popravljan-

ju ili nadoknadi nastale štete

i narušenihmeđuljudskih

odnosa.

R. P.

PoslanikMilorad Vuletić na sastankuOpšteg odbora za pravosuđe, unutrašnja pitanja i bezbjednost

Alternativno

rješavanje

sporova

rasteretiće

pravosuđe

Sa sastankauSarajevu