Table of Contents Table of Contents
Previous Page  8 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 8 / 48 Next Page
Page Background

8

Pobjeda

Nedjelja, 4. mart 2018.

Društvo

PODGORICA

–Zakono re-

gistrovanomili građanskom

partnerstvu, koji jeu izradi i

koji sebavi pravima istopol-

nihparova, neće zahtijevati

promjenuUstava, a radna

grupa ćepokušati, takođe,

da izbjegnepotrebukorigo-

vanjaostalihzakona, rekla je

zaPobjedupomoćnicamini-

stra za ljudskapravaBlanka

Radošević-Marović.

Ona je u sastavu radne grupe

koja je formirana početkom

ovegodine,akojaima17člano-

vameđukojimasupredstavni-

ci ministarstava, nevladinih

organizacija, skupštinskog

Odbora za ljudska prava,

ombudsmana, međunarodnih

organizacija. Strateška doku-

menta i pregovaračka poglav-

lja za ulazak u Evropsku uniju

obavezuju Crnu Goru, kako je

pojasnila pomoćnica ministra

za ljudskaprava, daovaj zakon

usvoje do kraja 2018. godine.

- U februaru smo imali prvi

sastanak. U pripremi je drugi.

Intenzivno će se susreti odvi-

jati. Zahuktava se rad – istakla

jeRadošević-Marović.

Plan

Uovaj zakonpokušaće da uvr-

ste sva prava predviđena za

istopolneparovekakobi izbje-

glipotrebudasedodatnomije-

njaju ili dopunjavaju neki dru-

gi akti. Ukoliko to uspiju, kako

je pojasnila pomoćnica mini-

stra, zakon će moći da se pri-

mjenjuje odmah nakon usva-

janja. Zbog toga članovi radne

grupe analiziraju zakone koji,

izmeđuostalog, uređujuporo-

dične i obligacione odnose,

svojinsko-pravne odnose, na-

sljeđivanje, socijalnu zaštitu,

zdravstveno i penzijsko osigu-

ranje, te će ponuditi na usvaja-

nje rješenje koje će biti u skla-

du sa pravnimporetkomCrne

Gore.

- Imajući u vidu praksu zema-

lja iz okruženja shvatili smo,

takođe, da nije potrebnomije-

njati ni Ustav zato što reguliše

brak kao zajednicumuškarca i

žene, a to načelo nas u ovom

slučaju ne tangira, jer ovo na

čemu radimo nije brak – ista-

kla jeRadošević-Marović.

Kada su se pripremali za ovaj

posao, kako je ispričala, prošli

su, izmeđuostalog, obuke koje

se tiču prakse Evropskog suda

za ljudska prava, te su sagleda-

vali i modele zakona koji po-

stoje u razvijenim zemljama

Evrope, kao i regionu. Upravo

jemodel zakona koji bi trebalo

da se nađe u crnogorskom za-

konodavsvu za sada podijelio

radnu grupu jer Radošević-

Marović kaže da nijesu sagla-

sni oko pitanja da li treba da

otvorenog tipa.

- Nemam jasnu predstavu

zbog čega se insistira na gra-

đanskom partnerstvu otvore-

nom za sve. Ostaje da vidimo

šta će radna grupa o tome na

kraju reći. Još ćemo razgova-

rati o tome - navela je ona.

Istakla je i da jeHrvatska prije

dvije godine usvojila zakon o

registrovanom partnerstvu,

koji im je uzor, jer se tamošnji

pravni poredakumnogimtač-

kamapoklapasacrnogorskim.

Osim toga, na stolu ove radne

grupe se, takođe, nalazi anali-

za modela o registrovanom

partnersvukoju jeuradiloMi-

nistarstvo za ljudska i manjin-

skaprava, kao i predlognacrta

ovogzakonasaširimnazivom:

,,Mogućnost pravnog prepo-

znavanja i zaštite zajednica

partnera istog pola upravnom

sistemu Crne Gore“, koju je

pripremio Institut za pravne

studijekrajem2016.godine,ali

Radošević-Marović kaže da je

još rano govoriti o preciznom

obimu prava koji će predložiti

radna grupa konačnim nacr-

tomzakona.

- Regulisaćemo njihova imo-

vinskaprava,socijalnuzaštitu,

penzijsko osiguranje, nasljed-

no pravo, prava iz oblasti

zdravstvenog osiguranja,

zdravstvene zaštite, prava pa-

cijenata... Iskristalisaćemo u

nacrtuzakonakojasutoprava,

a koje obaveze istopolnih pa-

rova - istakla je ona.

Djeca

Ono što je za sada, prema nje-

nim riječima, sigurno jeste da

će se građansko ili registrova-

no partnerstvo sklapati kod

matičara gdje će, takođe, kao

prilikom sklapanja braka, biti

potrebna dva svjedoka. U

ovom slučaju, kako je precizi-

rala, postojaće poseban regi-

star gdje će seunositi podaci o

sklopljenimpartnerstvima.

-Zakonćedetaljnijeregulisati

proces i prestankaregistracije

partnerstava - kazala je Rado-

šević-Marović.

Ova zajednica se, izričita je

ona, nikako ne može izjedna-

čiti sa bračnom koja, između

ostalog, ima znatno veći obim

prava kada su u pitanju poro-

dični odnosi, posebnopotom-

stvo. Istopolnim parovima,

kako je istakla, neće biti omo-

gućeno da usvajaju djecu, niti

mogudabudunjihovi starate-

lji ili hranitelji.

- Nevladine organizacije to i

ne traže. Saglasni su sa timda

u ovim zajednicama nema

usvajanja djece. Zakon to ne

predviđa kao opciju, a neće

postojati ni mogućnost da

imaju djecu putem vještačke

oplodnje u okviru registrova-

nog ili građanskog partner-

stva. Porodica se definiše kao

zajednica roditelja, odnosno

bračnihpartnera i djece, što je

jasnodefinisanoUstavom,Po-

rodičnim zakonom i drugim

zakonimakojiregulišupitanja

iz porodičnog života. Proširi-

vanjem obima prava na djecu

izjednačilibismopartnerstvoi

brak, što nam nije namjera –

istakla je ona.

Zakonom o registrovanom ili

građanskom partnerstvu će,

međutim, kako dodaje, morati

da regulišu status djece iz

prethodnihvezapartnera, od-

nosnoroditeljakoji želidauđe

uovunovuzajednicu.Radoše-

vić-Marović ističe da mogu i

oba partnera/ke „donijeti“ u

vezu djecu. UHrvatskoj su se,

prema njenim riječima, deša-

vali ovakvi primjeri.

- To je nešto što je naša obave-

za i zakonom moramo to da

regulišemo. Registrovano ili

građansko partnerstvo moći

će da bude sklopljeno u sluča-

ju kada jedan od partnera ima

djecu iz prethodne veze ili

braka – zaključila je ona i do-

dala da će se strogo poštovati

zakonsko načelo „najboljeg

interesa djeteta“.

Kada radna grupa sačini nacrt

zakonaočekuje ihgotovodvo-

mjesečna javnarasprava, apo-

tommišljenja resornih mini-

starstava. Nakon utvrđivanja

prijedloga zakona mišljenje o

usaglašenosti sa međunarod-

nimpravnimstandardimatre-

ba da da i Evropska komisija.

Tek nakon toga zakon će upu-

titi u skupštinskuproceduru.

n. Đ.

Radnagrupapočeladapriprema zakono registrovanomili građanskompartnerstvu

Zbog istopolnihparova

nijepotrebna izmjenaUstava

U radnoj grupi

za sada nijesmo

saglasni oko

pitanja da li treba

da imamo zakon

o registrovanom

ili građanskom

partnerstvu. Naša

je ideja da imamo

registrovano, koje

bi važilo samo

za istopolne

parove, a NVO

želi pravni akt

otvorenog tipa,

koji bi važio i za

heteroseksualne

parove koji ne

žele da uđu u

brak. Nemam

jasnu predstavu

zbog čega se

insistira na

tome - rekla

je za Pobjedu

pomoćnica

ministra

za ljudska

prava Blanka

Radošević-

Marović

Radošević-Marović je

najavila da će na slje-

dećem sastanku radne

grupe zatražiti od članova

nevladinih organizacija da

imdostave orijentacioni

broj osoba koje bi sklopile

partnerstvo kada se usvoji

zakon jer im je taj podatak

potreban kako bi pred-

vidjeli u kojoj mjeri će to

uticati na budžet.

- Tomoramo da znamo

jer će zakon pokrivati

mnoge oblasti koje se

odnose na nasljeđivanje,

penzijsko osiguranje,

zdravstveno osiguranje,

socijalna davanja... Treba

što preciznije predvidjeti

uticaj na budžet Crne

Gore – istakla je ona.

Podsjetila je da iskustva

zemalja koje su usvojile

ovakav zakon govore da

su najviše sklapana par-

tnerstva nakon donošenja

zakona.

- To je zato što su svi oni

koji su živjeli zajedno

odmah registrovali par-

tnerstvo kada se usvoji

zakon. U Hrvatskoj je, reci-

mo, odmah nakon dono-

šenja zakona registrova-

no 108 parova, a potom

je krenulo drugačije, te je

prošle godine registrova-

no 46 - kazala je ona.

Što se tiče ostalih zemalja

u regionu, Radošević-

Marović je kazala da ovaj

zakon nemaju Srbija niti

Bosna i Hercegovina, ali

da intenzivno rade na

izradi nacrta akta.

Uticajna

crnogorski

budžet

Osimpomoćnice ministra za ljudska prava Blanke Rado-

šević-Marović, u radnoj grupu iz ovog resora su i Biljana

Pejović, Tatjana Radulovć, Ranko Andrijašević i Aleksandra

Popović. Tu je i nekoliko službenika ispred Ministarstva rada

i socijalnog staranja kojima koordinira pomoćnik ministra

Goran Kuševija. U radnoj grupi je i Milanka Baković iz Mini-

starstva unutrašnjih poslova, Senka Klikovac iz Ministarstva

zdravlja, Nataša Novaković u ime Ministarstva pravde, te

Ivan Radulović iz Ministarstva finansija. Predstavnica Mini-

starstva evropskih poslova bila je Marina Vujačić, ali pošto

je podnijela ostavku u tom resoru čeka se odgovor ko će da

je zamijeniti.

Članica radne grupe je i poslanica Nada Drobnjak, koja je

predstavnica Odbora za ljudska prava i slobode, kao i Boja-

na Jokić iz Foruma ,,Progres“, Jelena Čolaković iz Juventasa,

Danijel Kalezić iz crnogorske LGBTIQ asocijacije „Queer

Montenegro“. Kao posmatrači rada ove grupe su Dina

Knežević iz kancelarije ombudsmana i Barbara Rotovnik iz

Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Kosučlanovi radnegrupe

Registrovano ili

građansko partnerstvo

moći će da bude sklo-

pljenou slučaju kada

jedanodpartnera ima

djecu iz prethodne veze

ili braka

Istopolnimparovima

neće biti omogućeno

da usvajajudjecu, niti

moguda budunjihovi

staratelji ili hranitelji.

Neće postojati ni

mogućnost da imaju

djecuputemvještačke

oplodnje

ZAKONTREBADAUSVOJEDOKRAJAGODINE:

BlankaRadošević-Marović

imamozakonoregistrovanom

ili građanskompartnerstvu.

- Naša je ideja da po ugledu na

mnoge evropske zemlje i ze-

mlje u regionu imamo regi-

strovano partnerstvo koje bi

važilosamoza istopolneparo-

ve.Nevladineorganizacijeko-

je učestvuju u radu su jedin-

stvene u tome da žele zakon o

građanskom partnerstvu, od-

nosno pravni akt otvorenog

tipa, koji bi važio ne samo za

istopolne osobe, nego i za he-

teroseksualne.Toznači daho-

će da omoguće muškarcima i

ženama koji ne žele da uđu u

brak da sklope građansko par-

tnerstvo kao novi oblik, zako-

nomregulisanog, zajedničkog

života bilo heteroseksualnih

bilo homoseksualnih parova -

pojasnila je ona.

Mnoge evropske zemlje, kako

je dodala, imaju registrovano

partnerstvo, a vrlo mali broj

njih prihvatio je zajednicu