Table of Contents Table of Contents
Previous Page  11 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 11 / 48 Next Page
Page Background

11

Pobjeda

Nedjelja, 4. mart 2018.

Intervju

k izaziva reakcije

listomneprijatelja.

FRLJIĆ:

Točno. Prosvjedi

protiv mene kao tadašnjeg

ravnatelja HNK ,,Ivan pl.

Zajec“ u Rijeci konstantno su

organizirani od strane HDZ-a,

Katoličke crkve i svega što je

radikalno desno i što se u tu

svrhu dalomobilizirati. Štome

nije začudilo. Naime, znam

tkomi je ideološki a tko klasni

neprijatelj, i ne pada mi na

pamet to zaboraviti samo zato

što sa tim ljudima dijelim isti

teritorij. Za koji mi se usput j...!

Jer, granice ovih bananolikih

državica nastalih rušenjem

SFRJ mogu izgledati ovako

ili onako; ipak, idiot je svatko

onaj kome padne na pamet da

za kvadratni centimetar bilo

kojeg teritorija gine ili šalje

nekoga u smrt.

POBJEDA: Neki od likova iz

Vaše posljednje predstave

pojavili su se, vidjela sam, na

zato što je završio veliki posao

za Tomislava Karamarka i za

HDZ.

POBJEDA: Kakav posao?

FRLJIĆ:

Bujanec javno tagre-

tira ,,izdajnike“ u hrvatskom

društvu, ispisujući za njima

otrovne medijske potjernice.

Naravno, i sam sambio jedna

od Bujančevihmeta.

POBJEDA: Ne samoBujanče-

va! Već stemi se pohvalili

POBJEDA: Ovogmarta

navršava se petnaest godina

odubistva premijera Srbije i

predsjednikaDemokratske

stranke ZoranaĐinđića. U

beogradskomAteljeu 212

te 2012. godine režirali ste

predstavu ,,ZoranĐinđić“.

FRLJIĆ:

Ta je predstava dobila

brojne nagrade, pa i Grand

Prix BITEF-a, imala međuna-

rodna gostovanja, do posljed-

nje izvedbe za nju je postojalo

veliko interesovanje… Ipak,

nakon nje se beogradsko trži-

šte za mene zatvorilo.

POBJEDA: Zašto se zatvo-

rilo?

FRLJIĆ:

Zato što pitanja koja

bih kao reditelj htio otvarati

očito nisu zanimljiva onima

koji imajumoć na različitim

razinama.

POBJEDA: Beogradskimste

pozorištima tada ponudili

da bez honorara režirate

predstavuoAleksandru

Vučiću. Što ste htjeli?

FRLJIĆ:

Htio sampokazati da

se srpsko društvo izborom

Vučića i podrškom kojumu

pruža na neki način želi amne-

stirati od vlastite odgovorno-

sti za sve ono što se događalo

devedesetih na prostoru bivše

Jugoslavije. Što je žalosno.

Sa druge strane, zanimljiv mi

je Vučićev odnos spram Zora-

na Đinđića: riječ je o čovjeku

koji je stvarao društvenu

klimu u kojoj se mogao dogo-

diti atentat na tadašnjeg pre-

mijera Srbije, a koji se danas

predstavlja kao branitelj

Đinđićevog lika i djela, te kao

nastavljač njegove politike.

POBJEDA: Znate da preds-

jednikaVučića danas snaž-

nopodržavajunekadašnji

bliski saradnici Zorana

Đinđića?

FRLJIĆ:

Znam. Đinđića se naj-

prije odrekla njegova Demo-

kratska stranka - ,,deklaracija

o dva bola“, koju je Boris Tadić

potpisao sa IvicomDačićem,

s jedne je strane predstavljala

političku rehabilitaciju Slo-

bodana Miloševića, dok je s

druge strane politički inkrimi-

nirala samog Zorana Đinđića.

Da se razumijemo: Đinđić nije

bio savršen, daleko od toga;

ipak, usprkos okolnostima i

opasnompolitičkomnasleđu

zaostalom iz prethodnog

vremena, usudio se isporučiti

Miloševića Hagu i započeti

proces modernizacije Srbije.

Ma koliko se trudio dokazati

suprotno, Vučić nema Đinđi-

ćev politički kapacitet i ne

može dovesti do korjenitih

društvenih promjena. Sve

Vučićeve retoričke dimne

bombe doista uspiju na kratko

zamagliti realnost. Međutim,

čim se dim raziđe, ljudi će

shvatiti da su im te godine

ponovo pojeli skakavci.

Kada je riječ o Đinđićevim

nekadašnjim suradnicima,

mislite da su se oni promijenili

ili smomi imali krivu procje-

nu?

POBJEDA: ŠtoVimislite?

FRLJIĆ:

Mislimda je pola-pola.

Ljudi se mijenjaju, ganjaju

svoje interese… Danas je doi-

sta malo onih koji se nisu poli-

tički korumpirali i prodali.

Kada, nadajmo se, jednoga

dana Vučić ipak padne sa vla-

sti, ne bih volio da se ponovi

ono što smo vidjeli nakon

pada Miloševića: ispalo je da

za Miloševića nitko zapravo

nije ni glasao. Pa, tko ga je,

dođavola, onda održavao na

vlasti sve te godine?!

Vučićnemožedovestidokorjenitihdruštvenihpromjena

Suvremeni europski fašizam, uključujući ovaj u

Njemačkoj, posljedica je činjenice da demokratija

nije pronašalamehanizme koji bi ga zaustavili.

Mi smo veoma često, nekada i namjerno, brkali

pojmove sloboda govora i govormržnje i, pošto

su se te dvije kategorijemiješale, došli smou

situaciju gdje se govormržnjemaskirao pravom

na slobodu govora. Pokazalo se, takođe, da odgo-

vornost nije samona političarima, na političkim

elitama, njihovoj pokvarenosti, korumpiranosti

ili ideološkimskretanjima, nego i na onima koji te

elite biraju

orijentisanihučesnika

javnog životamogle proći

nezapaženo ili bez komen-

tara?

FRLJIĆ:

Nemam iluziju da

bi, baš kao što sugerirate u

svompitanju, u bilo kojem

od tih društava to prošlo bez

žestoke reakcije. Iskreno,

iznenađen samda nije bilo

prosvjeda ispred zagrebačk-

og Kerempuha, kao što ih je

svojedobno bilo u Splitu ili u

Sarajevu, kada smo na MESS-u

izveli predstavu ,,Naše nasilje

i vaše nasilje“. Takvi se prosv-

jedi teledirigiraju jer se vjeruje

da narod nije dovoljno inteli-

gentan sam ih organizirati.

Naprosto, netkomora pomoći

,,događanje naroda“.

POBJEDA: Da li se neka-

da umorite od svih tih

,,događanja naroda“, od

otvaranja takozvanihbolnih

tema – rata, zločina, nasilja,

netrpeljivosti, revizije istori-

je... Pomislite li nekad –ma,

dosta je?

FRLJIĆ:

Pomislim i sebi

obećamda ću ova društva

pustiti da idu tamo gdje su i

krenula, što vjerojatno znači

– dođavola. Sebi obećam i da

neću otvarati ,,bolne teme“, da

ću poput većine svojih kolega

ići raditi lijepe predstave o -

ničemu.

POBJEDA: I? NeštoVam

očitone damira. Što?

FRLJIĆ:

Ne da mi mira nev-

jerojatna glupost naroda

koji žive na prostoru bivše

Jugoslavije, njihova kratkoća

pamćenja, neka vrsta moralne

tuposti, olako prelaženje

preko važnih događaja i poja-

va… Najzad, ne zaboravite da

sam i samdio tih društava

- odavde sampotekao - pa ni

zbog sebe ne mogu pristati

ćutati na to što rade pojedinci,

neke partije ili društvene

grupe.

POBJEDA: UBerlinu radite

novupredstavu. Očemu je

riječ?

FRLJIĆ:

Predstava ,,GORKI

– Alternative fur Deutsch-

land?“ bavi se usponom

Alternative za Njemačku

(AfD), koja je, kao ekstremno

desna stranka, sada ne više

treća, nego druga najjača

partija u Njemačkoj. Pretekli

su SPD.

POBJEDA: Dakle, Vaša

tema?

FRLJIĆ:

Točno. Od tih se

tema očito ne mogu otkači-

ti. Doduše, tko zna jesam

li doista to ikada iskreno

i pokušao… Kroz priču o

usponu AfD-a otvaram i

pitanje rapidne fašizacije

Europe, odnosno prihvatan-

ja ultradesnog diskursa.

Ako pogledamo Mađarsku,

Poljsku, Austriju, Češku ili

Hrvatsku, koja već duže

radi rehabilitaciju ustaške

Nezavisne države Hrvatske

– uostalom, pogledajte

što je rezultat rada takoz-

vanog Vladinog Vijeća za

suočavanje s posljedicama

vladavine nedemokratskih

režima - ako se sjetimo što se

umalo dogodilo Francuskoj

sa Marin le Pen, ili, ako van

EU pogledamo Srbiju u kojoj

je na vlasti balkanski Putin,

pokazuje se da je europsko

društvo na opasnoj prekret-

nici i da, zapravo, više nema

snaga koje bi bile u stanju

ove procese zaustaviti.

POBJEDA: Zašto ihnema?

FRLJIĆ:

Suvremeni europski

fašizam, uključujući ovaj

u Njemačkoj, posljedica je

činjenice da demokracija

nije pronašala mehanizme

koji bi ga zaustavili. Mi smo

veoma često, nekada i

namjerno, brkali pojmove

sloboda govora i govor

mržnje i, pošto su se te dvije

kategorije miješale, došli

smo u situaciju gdje se govor

mržnje maskirao pravomna

slobodu govora. Također,

pokazalo se da odgovornost

nije samo na političarima, na

političkim elitama, njihovoj

pokvarenosti, korumpirano-

sti ili ideološkim skretanjima,

nego i na onima koji te elite

biraju. U tom smislu, umjesto

o ekonomskoj krizi koja je

tridesetih godina prošloga

stoljeća pogodovala jačanju

fašizma, danas možemo

govoriti o krizi vrijednosti,

tj. o nepostojanju širokog

konsenzusa o tome koje

vrijednosti Europa zapravo

zastupa.

Deklaracije o osudi svih total-

itarizama koje su izglasavali

europski parlamentarci

pridonijele su diskreditaciji

lijeve ideje koja je, sviđalo se

to nekome ili ne, u Drugom

svjetskom ratu dovela do

pobjede nad fašizmom.

POBJEDA: Kakvu reakciju

njemačke publike očeku-

jete?

FRLJIĆ:

Umjetnost u

Njemačkoj još nije meta

napada desnice kao što je

to, primjerice u Poljskoj, gdje

ste, uoči izvođenja komada,

mogli vidjeti tri hiljade ljudi

koji ne dozvoljavaju drugima

ući u kazalište. Premijera

moje predstave je 15. marta,

pa…

POBJEDA: Samoda ne

bude prećutana, da ne

ostane bez reakcija.

FRLJIĆ:

Nekada je, za prom-

jenu, lijepo ostati i bez reakci-

je.

TamaraNIKČEVIĆ

Vašoj zagrebačkoj premijeri.

Kako su reagovali?

FRLJIĆ:

Znao samda Zlatko

Hasanbegović neće odoljeti ne

pogledati se umom kazališnom

ogledalu; timprije štomu nje-

gov lik, takav kakav je, može biti

dodatna motivacija da to zrcalo

razbije. Trebalo je vidjeti Hasa-

nbegovićev facijalni grč dok je

izlazio iz kazališta, koji je samo

potvrda onoga što smo napisali

u programu komada: fašizam

se, naime, sebi ne može smijati.

Jer, kada bi bio iole duhovit,

fašizambi shvatio koliko je

zapravo smiješan u svojoj mon-

struoznosti. Uostalom, to smo

imali priliku vidjeti devedesetih,

tijekom ratova na prostorima

bivše Jugoslavije.

Zanimljiva je bila interpretacija

moje predstave u hrvatskim

medijima…

POBJEDA: Pisalo se da ste

predstavom ,,Šest lica traži

autora“ pozivali na ubijanje

ljudi, da ste većinu likova

,,dehumanizirali“.

FRLJIĆ:

Dehumanizirao sam ih

tako što sam imna lica stavio

svinjske maske?! Da su korifeji

hrvatske desnice pročitali

makar Orvelovu ,,1984“, znali bi

da postoji nešto što se žanrovs-

ki može označiti kao politička

basna, te da je ta vrsta stilskih

igura odavno institucionalizira-

na. Nažalost, hrvatsko društvo

uporno reagira na ono što bi

u civiliziranom svijetu prošlo

gotovo nezamijećeno. Možda i

zato što u Hrvatskoj očito pos-

toji veliki strah od kritike, strah

od humora koji smijehu izvr-

gava nositelje realne političke

moći.

POBJEDA: Zar zaistamislite

da bi ubilo kojempostju-

goslovenskomdruštvu svin-

jskemaske na licima prom-

inentnih i ekstremnodesno

OliverFrljić