Table of Contents Table of Contents
Previous Page  6 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 6 / 48 Next Page
Page Background

6

Pobjeda

Ponedjeljak, 19. februar 2018.

Hronika

PODGORICA

-Nedavni slu-

čaj brutalnoubijenogpetnae-

stomjesečnogdječakauka-

zao jenakrupnenedostatke

u sistemskomodgovoruna

nasilje– ispostavilo seda gra-

đani u21. vijeku i dalje ćute i

neprijavljujunasilje, institu-

cije ihneohrabrujuda se

drugačijeponašaju iako ih

istraživanjaopominjuda to

čine, aborba se svodi nakam-

panjekoje suuglavnomkrat-

kogdaha...

Doda li se tome statistika koja

ukazuje da je prošle godine

policija zabilježila povećanje

broja povratnika izvršilaca

krivičnih djela sa elementima

nasilja u porodici, odnosno da

se taj broj skoro udvostručio,

onda su to podaci koji traže

odgovor.

Nasilju se hitno mora stati na

put i iz UNDP su već preduzeli

određene mjere u tom pravcu.

KaćaĐuričkovićizovemeđun-

arodne organizacije podsjetila

je za Pobjedu da istraživanja

koja su radili ranije pokazuju

da polovina građana ne bi pri-

javila nasilje, čak i kada su u pi-

tanju njihovi najbliži članovi

porodice.

- Bili smo svjedoci tragičnog

slučaja (ubijenog dječaka).

Nasilje je fenomen koji se

događa u svim društvima, ali u

malojsredinikaoštojeCrnaGo-

ra, gdje vjerujemo da brinemo

jedni od drugima, odnosno da

smo solidarno društvo, zapravo

potvrđujemo da je drugačije.

Vrlo smo konzervativni i

okrećemoleđaproblemima,čak

i najbližih–istakla jeona.

TRAŽEPROMJENE

Kako bi poboljšali stanje

Đuričković kaže da su, prije

svega, u saradnji sa pred-

stavnicima tužilaštva, sudstva i

civilnog sektora pripremili

amandmane za izmjenu Zako-

na o zaštiti od nasilja u porodi-

ci, jer smatraju da akt nije do-

bar zato što treba da ima strože

kaznene mjere. Oni su, kako je

ispričala, uputili inicijativu

Ministarstvupravde da ove go-

dine jasno uvrsti taj zakon u

proceduru za unapređenje.

- U prekršajnoj normi u Za-

konu o zaštiti od nasilja u po-

rodici imate sankciju od 150

eura. Treba odrediti raspon

(novčanekazne)ipovećatinivo

sankcija. Evo da napravim

paralelu koja će reći jasno o ka-

kvom se nonsensu radi. Reci-

mo, u Zakonu o rodnoj ravno-

pravnosti imate sankciju za

neupotrebu rodnosenzitivnog

jezika u visini od 500 eura - is-

takla je ona.

Smatraju i da mogućnost izri-

canja policijske naredbe udal-

jenjanasilnika iz stana trebada

bude aktivnija jer je veoma

značajna za žrtvu. O setu ovih

mjerarazgovaralisupretprošle

sedmice na koordinacionom

sastanku gdje su bili pred-

stavnici tužilaštva, sudstva,

nevladinih organizacija, Mini-

starstvarada,Ministarstvapra-

vde, te je Đuričković uvjerena

da će seovapitanja riješiti u što

skorijemroku.

- Pričali smo i želimo da se mi-

jenja zakon i da tomora postati

prioritet – istakla je ona.

Zakoni, ponovila jeona,moraju

eksplicitno da propišu strože

kazne,,takodaneostajenasudi-

jama da na osnovu sudske

prakse i nekih ličnih percepcija

procjenjujukoja i kakva sankci-

jatrebadabude“.Negodovalaje

štonjihovaistraživanjapokazu-

juda u više od 60 odsto slučaje-

va sudije izričuuslovneosude.

- Sudovi kad cijene, cijene uk-

upnu kompleksnost, okolnosti

u porodici, da li lice koje je

počinilo djelo nasilja izdržava

porodicu, te su često skloni

sagledavajući sve aspekte da

dođudo toga da treba da sman-

juju kaznu. Ako nemate adek-

vatnu sankcionu politiku, ako

nemateadekvatnupodrškupo-

rodici,preventivnemjere,onda

se dolazi do ponovnog nasilja

što je opet problem. Problemje

i činjenica da u porodicama u

kojima ima nasilja djeca, to su

istraživanja pokazala, ili posta-

ju nasilnici ili trpe nasilje. To je

nekako začarani krug – priča

Đuričković.

Ona je istakla i da ih zbog ne-

dovoljno snažne kazne koje iz-

riču sudovi ne iznenađuje što

se povećava broj povratnika

počinilaca nasilja.

- Posebno nas brine način na

koji se institucije, odnosno

policija i tužilaštvo opredjelju-

ju da određeno djelo kvalifiku-

ju kao krivicu ili prekršaj... Na-

jveći broj predmeta nasilja

upravo potpada pod prekršaje,

anepodkrivicu– istakla jeona.

PONAVLJANJENASILJA

StatistikaUpravepolicijepoka-

zujeda jeuposljednjedvije go-

dine došlo do povećanja broja

povratnikakoji supočinili kriv-

ična djela nasilje uporodici.

Prošlegodinesuregistrovali42

povratnika, a pretprošle 25.

Povećan je i broj prekršaja iz

oveoblastikojesankcionišeZa-

konozaštitiodnasiljauporodi-

ci. Tako su prošle godine evi-

dentirana 203 povratnika, a

2016. ih jebilo 175koji supono-

vili prekršaj.

Viša policijska inspektorka za

suzbijanje maloljetničke

delinkvencijeinasiljauporodi-

ci u Sektoru kriminalističke

policije Snežana Vujović rekla

je za Pobjedu da su prošle go-

Problemnasilja u porodici nije adekvatno sankcionisan, stručnjaci traže promjenu zakona

Broj povratnika

skoroudvostručen

Uprava policije prošle

godine je podnijela 1.272

prekršajne prijave zbog

izvršenih 1.392 prekršaja iz

Zakona o zaštiti od nasilja

u porodici. Prekršaje je

počinilo 1.403 osobe, 1.105

muškog pola, a 298 žen-

skog pola.

-Žrtve prekršaja su 1.524

osobe, od kojih je 605

muškog, a 919 ženskog

pola. Od ukupnog broja

žrtava izvršenih prekršaja,

180 sumaloljetna lica (117

muškog i 63 ženskog pola)

– kazala je viša policijska

inspektorka za suzbijanje

maloljetničke delinkvenci-

je i nasilja u porodici Sne-

žana Vujović.

Prema njenim riječima,

pretprošle godine podni-

jeto je neštomanje prijava

-1.335, zbog 1.458 prekršaja

iz Zakona o zaštiti od nasi-

lja u porodici. Prekršaj su

počinila 1.479 izvršilaca, od

kojih je 1.218muškog pola,

a 261 ženskog pola.

Prekršaji su počinjeni nad

1.560 lica, od kojih je 600

muškog, a 960 ženskog

pola. Bilo je 149maloljet-

nika (78muškog i 71 žen-

skog pola) – istakla je ona.

Prekršajna

statistika

Kaća Đuričković iz UNDP-a je

istakla da u slučaju nasilja u

porodici mora da postoji e i-

kasna zaštita, odnosno koor-

dinacija među institucijama

sistema koja uključuje centre

za socijalni rad, zdravstvene

institucije i policiju.

- Mi to nemamo. Često od insti-

tucija čujemo kako postoje

multidisciplinarni timovi, ali šta

nama znači tim koji se sastane

jednomu nekolikomjeseci,

ako se ikada sastane – nego-

dovala je ona.

Radiće, najavila je, na novom

protokolu koji će reformisati

načine na koji institucije među-

sobno sarađuju i postupaju.

Počeli su da pripremaju izradu

protokola.

- Dogovoreno je sa ministrom

rada i socijalnog staranja, sa

ministromunutrašnjih poslo-

va, sa drugim institucijama u

sistemu da će taj novi protokol

ne samo da uveže institucije

da zajedno i koordinirano

postupaju, već i da među-

sobno razmjenjuju podatke

kako bi se formirala konačno

jedinstvena baza o broju pred-

meta i broju slučajeva nasilja u

porodici, jer mi ni to nemamo.

To nam je jedan od zahtjeva u

procesu evropskih integracija

- da imamo bazu podataka.

Radićemo na tome tokomove

godine, to nam je zadatak –

istakla je ona.

Dogovorili su, kako je precizi-

rala, sa Ministarstvom rada i

socijlnog staranja da protokol

o postupanju u predmetima

slučajeva nasilja u porodici

bude gotov u trećem kvartalu

ove godine, a u četvrtom treba

da imamo jedinstvenu bazu.

- Jedinstvena baza podrazu-

mijeva da konačno imamo

isti broj predmeta, usklađenu

metodologiju prikupljanja

podataka i isti broj predmeta

slučajeva nasilja kod policije i

kod centara za socijalni rad. U

ovom trenutku stanje je takvo

da imate 1.500 predmeta kod

policije, a recimo kod centra za

socijalni rad 600 od kojih polo-

vinu čine djeca - kazala je ona.

NemamobazupodatakaiakojetouslovEvropskeunije

SnežanaVujović

KaćaĐuričković

Upravapolicije

200

krivičnihdjela iz člana

220 zabilježeno je

prošle godine

Naosnovuodluke

tužioca da li se

radi o krivičnom

djelu ili ne, za-

visi i dalja proce-

dura postupanja

policije, odnosno

da li će biti pod-

nijeta krivična ili

prekršajna prijava

Uprekršajnoj normi u Zakonu o zaštiti od

nasilja u porodici stoji kazna od 150 eura,

dok je sankcija za nekorišćenje rodno-

senzitivnog jezika 500 eura. Paralela

pokazuje o kakvomse nonsensu radi -

upozorava Kaća Đuričković iz UNDP-a

Nasilje najčešće

prijavljuju same

žrtve, a nerijetko se

dešava da nasilje

prijavi neka odnev-

ladinihorganizaci-

ja, komšije, zdravst-

vene ustanove