Table of Contents Table of Contents
Previous Page  11 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 11 / 48 Next Page
Page Background

11

Pobjeda

Nedjelja, 18. februar 2018.

Kultura

BAR

Pretposljednji febru-

arski programzimske scene

Barskog ljetopisabila je

izložba slikaErvinaĆatovi-

ćakoja jeotvorenauDvorcu

kraljaNikole, uprisustvuve-

likogbroja ljubitelja likovne

umjetnosti i poštovalaca ra-

daovog regionalnoprizna-

tog i uspješnog stvaraoca.

Ambijent saleDvorcaunared-

nihmjesec dana, koliko će po-

stavka moći da se obiđe, upot-

punioje21radvelikogformata,

upečatljivog kolorita i smjele i

slobodne forme, po kojima je

Ćatović inače prepoznatljiv.

SNAGA

PromišljajućiĆatovićevostva-

ralaštvo, kritika ističe snagu i

predanost kojom osvaja bijelo

platno, sa koga beskompromi-

snomogu da se iščitaju njegov

likovni stav i misao. Ovaj

umjetnikrođenje1966.godine

u Prištini, gdje se i školovao.

Nosilac je zvanja profesora na

nekoliko univerziteta u regio-

nu. Veliki je značaj koji ima za

savremenu likovnu scenu na-

šihprostora.

-Možemo reći daErvinaĆato-

vića doživljavamo i kao doma-

ćeg umjetnika s ovih prostora,

s obzirom na to da je već treći

put u Baru. I, kao što znamo, a

vrijednojepomenuti-onjesin

čuvenog, nažalost pokojnog,

slikaraHilmijeĆatovića.Mož-

da se i nešto od očevog uticaja

osjeća u njegovim radovima,

alineštoštojezaistakarakteri-

stičnozaErvinajejednapiktu-

ralnasaga,jakokoloritnogtka-

nja, čak i asocijativnih formi.

Prosto, on je slikar koji priča

bojom- kazala je selektorka li-

kovne scene Barskog ljetopisa

drAnastazijaMiranović.

Otvarajući izložbu, ona je ista-

kla da Ćatović „ne pravi razli-

ku između osjećanja koje ima

o životu, svijetu, prirodi i nači-

nuna koji ih izražava“.

-Otuda preplitanje i prožima-

nje čitavih pigmentnih linear-

nih kolopleta, furioznih, u da-

h u n a n e s e n i h p o t e z a ,

dramatičnog gesta i istovre-

mene, smirajemobojene sjete,

plime, maestrala koji se začas

pretvaraju u neverine crvene,

žute, plave, zelene boje, koji

nose sve pred sobom. Ćatovi-

ćevi znaci, boje imajudušuko-

ja usrećuje, odbija ili podstiče

–naglasila jeMiranović.

JUBILEJ

Prema riječima Ćatovića, čak i

u ranijim likovnim fazama i

projektimaukojimajeučestvo-

vao, kolor je biodominantan.

- Nekako boju samuvijek ose-

ćao. Nije uvijek pejzaž tema.

Neki put je i asocijacija na pej-

zaž, bespredmetni pejzaž, koji

na neki način koketira sa ap-

strakcijom. Ali, kolor je taj koji

uvijek spaja sve moje likovne

cikluse. On ispoljavanekomo-

je unutrašnje raspoloženje -

kazao jeĆatović.

IzložbauDvorcukraljaNikole

jenjegovotrećepredstavljanje

barskoj publici, ali ujedno i ju-

bilarna, pedeseta samostalna

postavka. U nastavku posjete

Crnoj Gori, njegove radove

moći da vidi i publika u Bije-

lomPolju.

Sljedeći program zimske sce-

ne Barskog ljetopisa „Četvrt-

kom u Dvorcu“, zakazan je za

22. februar. Biće to predstava

zagrebačkog Exit teatra, „Ka-

ko misliš mene nema“, autor-

ski projekat rediteljke Ivice

Boban. Karte za ovo igranje,

kako najavljuju iz direkcije

Ljetopisa, već su rasprodate.

V. K. V.

Saotvaranja izložbeu

DvorcukraljaNikoleuBaru

STUDIO PETOVIĆ

Izložba slika Ervina Ćatovića na zimskoj sceni Barskog ljetopisa

Platna slobodne

i smjele forme

Karakteristika

stvaralaštva ovog

umjetnika je

pikturalna saga, jako

koloritnog tkanja, čak

i asocijativnih formi.

On je slikar koji priča

bojom - kazala je dr

AnastazijaMiranović

CETINJE

U Kraljevskompozorištu Zetski dom večeras u 20 sati

biće izvedena predstava „Sin“ koju je po tekstu Mirjane Medojević

režirao Mirko Radonjić.

Uloge tumače: Srđan Grahovac, Maja Mojanović, Marija Đurić,

Senad Mehmetović i Omar Bajramspahić.

Ovaj komad ne bavi se temom rata, već onim što ostane u ljudi-

ma nakon njega. Iako ga na teritoriji Crne Gore nije bilo, mnogo

Crnogoraca učestvovalo je u njemu u susjednimdržavama. Neki

kao podsjetnik na ta vremena imaju rane na tijelu, neki na duši,

neki oboje. Reditelj Mirko Radonjić, i sam je dio generacije koja je

odrastala u tomdobu, a sada dovoljno sazrela da razumije negi-

ranje da se to vrijeme desilo, ne tako davno. Sa svojom ekipom,

u procesu je tragao za najboljimnačinomda se ključne teme

otvore, zaista otvore. Reditelj Radonjić potpisuje scenogra iju i

dizajn svjetla, a u autorskoj ekipi su još: Mirjana Medojević (tekst i

dramaturgija), Lina Leković (kostimogra kinja i saradnica na sce-

nogra iji) i Marija Backović (asistentkinja režije).

R. K.

„Sin“ na sceni

Zetskogdoma

PODGORICA

Balet „Pepelju-

ga” Sergeja Proko jeva u pro-

dukciji baletske škole „Princeza

Ksenija“ biće izveden večeras

na Velikoj sceni Crnogorskog

narodnog pozorišta u dva ter-

mina – od 17 i 20 sati.

Koreogra iju potpisuje Katia

Petrovska iz So ijske opere,

a pored velikog ansambla i

solista Škole iz Bara, Podgorice

i Nikšića u predstavi su anga-

žovani i solisti Državne akade-

mije baleta iz Kijeva, Galyna

Grynkiv i Fedir Zarodyshev za

uloge Pepeljuge i Princa.

R. K.

Balet

„Pepeljuga“

uCNP-u

D. MILJANIĆ

zejskih predmeta za koje se mi-

slilodasunestali.Naglašavamda

postupak revizije nije završen, i

da ga istovremeno prati istraži-

vački rad na utvrđivanju broja i

stanja pokretnih kulturnih do-

bara u vlasništvu Muzeja, kao i

da ćemo konačan ishod moći da

saopštimo nakon okončanja re-

vizije.

POBJEDA:

Šta je sa muzejima

čiji su osnivači opštine? U kom

smislu Ministarstvo kulture

može uticati na provjeru zako-

nitosti poslovanja u svim se-

gmentima muzejske djelatno-

sti u timustanovama?

BOGDANOVIĆ:

Većsmopokre-

nuli aktivnosti na izvršavanju

provjere uslova za obavljanje

muzejskedjelatnostiuustanova-

makulturečijijeosnivačopština,

Glavni grad ili Prijestonica.

Imajući u vidu evidentirane ne-

dostatke u zaštiti pokretnih kul-

turnih dobara, Ministar-

stvo je najprije izvršilo

kontroleunacionalnim

ustanovama i nastavlja sa utvrđi-

vanjem činjenica i kod drugih

ustanova,vlasnikapokretnihkul-

turnihdobara.Uskladusaobave-

zama i ovlašćenjima iz zakona,

Ministarstvo će izvršiti neposre-

dan uvid u dokumentaciju i uslo-

ve za obavljanjemuzejske djelat-

nosti, posebno obuhvatajući onaj

muzejski materijal koji je imao

status pokretno kulturno dobro

premaranijimpropisima, kakobi

utvrdilo stanje i broj kulturnih

dobara ili njihovih elemenata,

ukoliko se radi omuzejskimzbir-

kama. Napominjemo da ćemo u

što kraćem roku izvršiti nepo-

sredni uvid u svim ustanovama

koje obavljaju muzejsku djelat-

nostuCrnojGori,ioistomformi-

rati odgovarajuću dokumentaci-

ju i predložitimjere.

POBJEDA:

Kakokomentariše-

te ćutanje stručne javnosti u

odnosunabrojneneregularno-

sti u Narodnommuzeju, ali i u

drugimdržavnim i opštinskim

ustanovama, o čemu Pobjeda

argumentovano i dokumento-

vano piše već kroz dva serijala

istraživačkih tekstova?

BOGDANOVIĆ:

Udosadašnjim

aktivnostimapredstavnikaMini-

starstva, kontaktirajući sa struč-

njacima koji su zaposleni u usta-

novama iz oblasti kulturne

baštine, izražen je visok stepen

spremnosti da se dođe do rele-

vantnihčinjenica i da sezapočeti

procesi privedu kraju. Kao što

samrekao na početku, način evi-

dentiranjakulturnihdobarapre-

ma starimpropisima bitno se ra-

zlikovao od današnjeg, što je

sručnjacima u ovoj oblasti jako

dobro poznato. Želim da nagla-

simidajeovdjeriječoveomaslo-

ženim naučno-istraživačkim

poslovima, koji zahtijevajuvrije-

me i kompetencije. Zbog toga

iznošenje stavova nije relevan-

tno bez kompletne revizije i od-

govarajućih dokaza, što je vjero-

vatno i razlog za, kako kažete,

ćutanje stručne javnosti.

POBJEDA:

Kadaćetepredloži-

ti imenovanje novog direktora

Centrazakonzervacijuiarheo-

logiju, budući da se aktuelni vr-

šilac te dužnosti Aleksandar

Dajković nalazi i na čeluDirek-

torata za kulturnu baštinuMi-

nistarstvakulture?

BOGDANOVIĆ:

Pitanje imeno-

vanja direktora Centra za kon-

zervaciju i arheologiju smatram

izuzetno važnim, imajući u vidu

kompleksnost i značaj ove usta-

nove u sistemu zaštite kulturne

baštine Crne Gore. Uskoro će i

ovopitanjebiti nadnevnomredu

i uvjeren samda će kandidat ko-

jeg predložimo Vladi biti najbo-

lje rješenje za ovu instituciju.

Moram da napomenem i da je

Centar i u navedenim okolnosti-

ma nesmetano vršio poslove

konzervatorske djelatnosti, rea-

lizovaoznačajneprojekteiposti-

gao dobre rezultate u minulom

periodu.

POBJEDA:

Šta će biti ključne

izmjene u Zakonu o zaštiti kul-

turnihdobara?

BOGDANOVIĆ:

Zakonski pro-

pisi u kulturi se u kontinuitetu

usaglašavajusaevropskimpropi-

sima i praksom, ali i potrebama

našeg društva. Izmjenama i do-

punama Zakona o zaštiti kultur-

nih dobara izvršićemo usaglaša-

vanje sa direktivom Evropske

unijeopovraćajukulturnihpred-

meta nezakonito iznesenih s po-

dručja države članice, ali i preis-

pitati pojedina rješenja radi

stvaranja uslova da se na što cje-

lovitiji načinuredi zaštita kultur-

nihdobara.Takođe,nakonizmje-

ne ovog zakona preispitaćemo i

ostale propise iz oblasti kulturne

baštine i, ukoliko se za to ukaže

potreba, predložiti i njihove iz-

mjene.

JovanNIKITOVIĆ

rodnommuzeju i ostalimmuzejskimustanovama

Imajući u vidu evidentirane

nedostatke u zaštiti pokretnih

kulturnih dobara, Ministarstvo

je najprije izvršilo kontrole u

nacionalnimustanovama i

nastavlja sa utvrđivanjem

činjenica i kod drugih

ustanova, vlasnika

pokretnih kulturnih

dobara. U skladu

sa obavezama i

ovlašćenjima iz

zakona, Ministarstvo

će izvršiti neposredan

uvid u dokumentaciju

i uslove za obavljanje

muzejske djelatnosti

POBJEDA:

Na čeluNarodnogmuzeja trenutno

se nalazi Vjera Borozan koja, po sopstvenom

priznanju, naredne dvije godine po polamjeseca

nećemoći na boravi na svomradnommjestu na

Cetinju, već uČeškoj. Da li smatrate da ustanovu

sa ovakvimproblemima valjanomože da vodi

osoba sa tako kompleksnimradnimangažma-

nomu dvije države?

BOGDANOVIĆ:

Siguran samda je dr Vjeru Boro-

zan, istoričarku umjetnosti, za ovo radnomjesto

predložila najprije njena bogata biogra ija i znanje i

iskustvo koje je stekla u svojoj profesionalnoj karije-

ri. Imajući u vidu činjenicu da je u ovoj oblasti stekla

i pokazala znanje i iskustvo van granica Crne Gore,

istakla se u poslovima muzejske djelatnosti, kao i

da može prenijeti međunarodna znanja i iskustva i

time unaprijediti stanje umuzejskoj djelatnosti.

Smatramda povjereni posaomože valjano obavlja-

ti, ali za takvu vrstu angažmana koji jeste jako kom-

pleksan, neophodno je puno radno vrijeme. I to će

biti slučaj sa svim institucijama kulture.

Ponavljamda Ministarstvo kulture vrši kontrolu

nad obavljanjemposlova Muzeja, te da ćemo, ukoli-

ko evidentiramo probleme u radu i funkcionisanju,

nastale iz navedenih razloga, predložiti odgovara-

juća rješenja.

ZaposaodirektoraMuzeja

potrebnopunoradnovrijeme