Previous Page  5 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 5 / 48 Next Page
Page Background

5

Pobjeda

suverenostimorazaprivredni

razvoj i državuznači puno. To

znači utvrđivanje, saglasno

unutrašnjim morskim voda-

ma, i teritorijalnogmoraod 12

morskihmilja. Ta spoljna lini-

janakraju12morskihmilja,sa

stanovišta suverenosti je

identična državnoj granici na

kopnu. U članu 2. Konvencije

o pravumora stoji da se suve-

renost pomorske državeCrne

Gore proteže preko njenog

kontinentalnog dijela, unu-

trašnjihmorskih voda, terito-

rijalnogmora,vazdušnogpro-

stora iznad mora, na morsko

dnoipodzemljemora.Tozna-

či oko 22 kilometra širine sa

stanovišta suverenosti iden-

tična kontinentalnom dijelu

Crne Gore - objašnjavaMiću-

nović.

SPOLJNALINIJA

Nekadašnja SFRJ je, podsjeća

on, razgraničila i odredila

spoljnu liniju epikontinental-

nogpojasasaItalijomiodredi-

la granicu tog pojasa u moru

na 70morskihmilja i donijela

jeZakonoepikontinentalnom

pojasu 1972.

-CrnaGora trebadasepozove

na taj zakon i sa Italijom raz-

govara i ratifikuje taj zakon.

Kad ga ratifikuje, Crna Gora

stiče pravo da osnuje isključi-

vuprivrednuzonumorauepi-

kontinentalnompojasu širine

70 morskih milja - od obale u

pravcu otvorenog mora oko

130kilometara i dagaprivred-

no iskorišćava. To je ogromni

prostorodprivrednogznačaja

zaCrnuGoru. Tomi, nažalost,

nemamo razgraničeno sa Ita-

lijom. Zakon omoruCrneGo-

re iz 2007. nije donijet sagla-

sno i on kao takav nije pravno

validan. Bitno je da Crna Gora

razgovara sa Italijom i veoma

lako će da ga ratifikuje - kaže

Mićunović i dodaje da su svi

ovi djelovi izvan poluostrva

Luštica iPrevlake inemanika-

kvogmeđudržavnogkonflikta

interesa.

Ne samo sa Italijomnego i Al-

banijom nemamo problem,

ističe Mićunović, zato što u

Konvenciji UN o pravu mora

postoji razgraničenost sa dr-

žavama sa kojima je obala Cr-

neGoresuprotna ili sedodiru-

je.

On podsjeća na član 16. Kon-

vencije UN o pravu mora da

Crna Gora pomorsku kartu o

suverenom razgraničenju sa

Hrvatskom, Italijom i Albani-

jom, dostavlja na čuvanje ge-

neralnomsekretaruUN.

-Tada, izmeđuostalog, nemo-

že doći do spora je li neki stra-

ni brod uplovio u teritorijalno

more ili unutrašnje morske

vode jer se to može vidjeti na

kartiUN-objašnjavaMićuno-

vić.

M.P.M.

Povodi

Ponedjeljak, 12. februar 2018.

STAV:

Mr VojislavMićunović, bivši ministar pomorstva i saobraćaja

Boljeda sePodgorica i Zagreb

dogovoreokoPrevlake

PODGORICA

Razgrani-

čenje izmeđuCrneGore i

Hrvatske treba riješiti tako

štobi seod mjesta gdjena

more izlazi državna granič-

na linijanaPrevlaci povu-

kla linijaupravcuotvore-

nogmora. Okokopnene

državnegranicenaPrevlaci

ne trebada imanikakvog

spora jer jeona avnojevska,

aonenijesumijenjane. Ta-

kobi jedanmali diomora

pripaoHrvatskoj, čimebi

ona, siguran sam, bila zado-

voljna. CioulazuBokoko-

torski zalivostaobi Crnoj

Gori, aostrvoLastavica -

MamulapopropisimaUNo

pravumora, inače, nikako

nemogupripastiHrvatskoj

- saopštio jePobjedi svoj

stavmrVojislavMićunović,

bivšiministarpomorstva i

saobraćajaCrneGore i au-

tor knjige „Primjenapropi-

saKonvencijeUjedinjenih

nacijaopravumorana raz-

graničenje suverenostimo-

ra i razvoj pomorstvaCrne

Gore“.

On kaže da bi to za obje drža-

ve bio bolji predlog od pri-

mjene člana 15. Konvencije

UN o pravu mora, koji bi u

slučaju da se dvije države ne

dogovorevjerovatnoprimije-

nioMeđunarodni sud za pra-

vomora.

-Počlanu15. nijednaoddrža-

va nije nadležna da proširi

svoju graničnu liniju izvan

polazne linije koja se povlači

tačno sredinom na ulazu iz-

među poluostrva Luštica i

Prevlake, a državna granica

na kopnu na Prevlaci nije baš

naulazunegounutra. I tajdio

se dijeli na polovinu što ne

odgovaraniCrnojGoriniHr-

vatskoj - kažeMićunović.

Podsjetimo da je između Cr-

ne Gore i Hrvatske na snazi

privremeni sporazum iz

2002, koji do

sada nijedna zemlja nije krši-

la.

-CrnaGora seneplaši primje-

ne propisa UN o pravu mora,

ali je iz više razloga bolje da se

dvije države dogovore i ne idu

na međunarodni sud ili arbi-

tražu. Za rješavanje međudr-

žavnih sporova na moru nad-

ležan je Međunarodni sud za

pravo mora u Hamburgu. Za

rješavanje međudržavnih

sporova na kopnu Međuna-

rodni sud pravde uHagu. Ako

se zemlje nemogu dogovoriti,

onda je bolje da se ide naMe-

đunarodni sud za pravo mora

nego na arbitražu. Zato što u

Međunarodnom arbitražnom

sudu može biti sudija držav-

ljanin države u sporu, a uMe-

đunarodnom sudu za pravo

mora nemože - kažeMićuno-

vić i podsjećadaHrvatska ima

stručnjaka za međunarodno

pomorstvo i akademika, a Cr-

na Gora, nažalost, nema niko-

ga.

PRAGMATIČNI RAZLOZI

Privremeni sporazum o Pre-

vlaci je potpisan iz pragmatič-

nih razloga – jer je od koristi i

jednojidrugojdržavi,alionne

smije negativno da utiče na

definitivno razgraničenje.

- Ako je privremeni sporazum

dobar za obje države, onemo-

gu da se dogovore da bude de-

finitivanzarazgraničenjeteri-

torijalnog mora između

poluostrva Luštice i Prevlake.

Akou razumnomrokunemo-

guda sedogovore, objedržave

imaju pravo da pokrenu po-

stupakkodmeđunarodnihsu-

dova. Ali bi za obje države bilo

mnogo bolje da se dogovore o

razgraničenju zbog velikih

sudskih troškova zato što se

radi o ogromnom prostoru. I

ne samozbog toga. Ako sedvi-

jedržavenedogovore, ondaće

vjerovatnoMeđunarodni sud

zapravomorapri-

mijeniti član 15. Konvencije

UN o pravu mora, odnosno

povlačenju srednje linije oko-

joj samgovorio, štoneodgova-

ra ni Crnoj Gori ni Hrvatskoj

– smatra bivšiministar.

Za razgraničenje suverenosti

mora Crne Gore ne samo sa

Hrvatskom, nego i Italijom i

Albanijom,sakojimanemamo

spora nego samo formalno ni-

je završeno, predlažem, kaže

Mićunović, primjenu propisa

Konvencije UN o pravumora.

Toznačidasesaglasnorazgra-

ničimo.

- Potrebno jeda se

formira međudr-

žavna ekspertska

komisija koja će,

na osnovu propi-

sa Konvencije

UN, da utvrdi

pravo mora, po-

jedine djelove

mora, unutraš-

nje morske vo-

de, teritorijalno

more, spoljni

po j a s mo r a ,

epikontinen-

talni pojas u

moru i pr i -

vredne zone

moraCrneGo-

re. Saglasno

razgraničenju

Mićunović kaže da

Kosovo treba da prihvati

crnogorski prijedlog o

razgraničenju, odnosno

određivanju državne gra-

nične linije jer je to u inte-

resu njihovih građana.

- Crna Gora nema šta da

izgubi. Ona treba da se

ponaša kao suverena

država. I nije to demar-

kacija, kako se često

navodi umedijima i jav-

nosti, nego je to državna

granična linija suverene

države Crne Gore sa

Kosovom - koje nije

suverena država jer nije

članica UN. Crna Gora je

priznala državu Kosovo

i sasvim je jasno da se

ne radi o demarkacio-

noj liniji, nego državnoj

graničnoj liniji između

suverene države Crne

Gore i Kosova. Ako dvije

države ne mogu da se

dogovore u razumnom

roku i odrede državnu

graničnu liniju, postoji

Međunarodni sud pravde

koji to rješava. Ali pošto

Kosovo još nije suverena

država, odnosno članica

UN, ona nema pravo da

ide na Međunarodni sud

pravde za razgraničenje.

Zato ja smatramda Koso-

vo treba ozbiljno da shva-

ti razgraničenje državne

granične linije sa Crnom

Gorom - kaže Mićunović.

Crna Gora je Sporazumo

razgraničenju, odnosno

državnoj graničnoj liniji

sa Kosovom rati ikovala

u parlamentu.

- EU hoće da pomogne

u ovom razgraničenju.

Kosovo treba ozbiljno to

da shvati i da zaborave

međustranačke politič-

ke interese i dobijanje

poena – upozorava bivši

ministar pomorstva i sao-

braćaja.

Uinteresu

Kosovaje

daprihvati

crnogorski

prijedlog

razgraničenja

GeografskakartaCrne

Goreudijelumora

Prevlaka

VojislavMićunović

Spor na Prevlaci treba riješiti dogovorom - povlačenjem

linije ka otvorenommoru od izlaza kopnene granice koja

je avnojevska i nesporna. To je za Crnu Goru i Hrvatsku

bolje od „srednje linije“ iz člana 15. Konvencije UN o pravu

mora, koji bi, u slučaju da se dvije države ne dogovore,

vjerovatno primijenioMeđunarodni sud za pravomora