Previous Page  3 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 3 / 48 Next Page
Page Background

3

Pobjeda

Ponedjeljak, 12. februar 2018.

Politika

Priroda kolumnističkog posla podrazumijeva informisanost,

obrazovanost i duhovitost. Obrazovanost znači da poznaješ

i razumiješ ono o čemu pišeš, a informisanost da si u toku

sa aktuelnimdogađajima vezanim za temu koju si odabrao.

Duhovitost smanjuje dosadu tvojih eksplikacija, a duhovite

stilske igure omogućavaju cjelovitost iskazane misli na ogra-

ničenomprostoru kolumne. Inače bi morali pisati eseje koji

podnose svu dosadu iscrpnihmudrovanja. Da, kolumna traži

i pametnog i duhovitog čitaoca; ima ihmnogo i čestome pre-

znoji pomisao na njih kadmudrujemnešto.

Nakupio sam i dovoljno obrazovanja i iskustva, ali me ubi

informisanost. Naime, ako želiš da ti kolumna izlazi na nekoj od

prve tri strane onda pretežni dio tvog opusa mora biti političke

prirode, a biti politički informisan znači čitati izjave političara

na vlasti i agresivnih pretendenata na vlast; pa onda njihovih

štabova i uvlakača (čitaj: simpatizera) i avansno plaćenih

medijskih propagandista i mahalskih novinara istraživača. Koli-

ko tu ima laži i istine, pameti i endemske gluposti, dobra i zla,

može znati samo onaj ko je po službenoj dužnosti to čitao.

No, niko nije od toga pravio dramu dok Donald Tramp - zbog

ograničenih kognitivnih kapaciteta - nije pukao u pokušaju da

bude u toku i u sedlu, a onda je cijeli svijet slijedbenički za njim

počeo ponavljati uzvik, fake news (lažne vijesti). I naši medijski

analitičari počeli su dramatičnomozgati o tome, kao da je to

nešto novo, kao da se tu ne radi samo o dobroj staroj propa-

gandi koja postoji od kad je svijeta i vijeka i politike.

Ne, medijski „nezavisni i istraživački“ goniči i poenteri su se

re leksno uživili u ulogu nedužnih i uzvišenih proroka i misi-

onara, pa su impočele nadolaziti fake minds (pokvarene,

prevarantske misli) da oni lažu i obmanjuju humanije i u ime

uzvišenijih demokratskih ideala od konkurencije. To je u njiho-

vimmedijima odmah i to s pravedničkim žarompretvoreno u

masu bombastičnih shit news. Shit znači, da prostite, govno,

ali zbogmlađih od šesnaest godina to se obično prevodi kao

smeće. U udarnim člancima i tok šou emisijama to često prera-

sta u permanentni bullshiting, što se prevodi kao proseravanje.

Sve bi ovo bilo beznačajno, poput toga za koji klub navijaš, da

nije nastupila kriza i disfunkcija demokratije. I to ne samo kod

nas već u gotovo cijelom svijetu. A demokratija sve rješava

pomoću većine, a naš Njegoš pjesnički nježno kaže: Većina je

stoka jedna grdna/dobre volje kad joj rebra puču. E tu stoku

pameću, informacijama i stavovima snabdijeva uglavnompro-

dani, trivijalni i polupismeni novinarluk.

Zbog toga demokratija uspijeva samo u razdobljima pros-

periteta, dok može da tovi i timari većinu. Čimnastupe veliki

sistemski problemi i kon likti, demokratija je nemoćna i na

scenu izlaze razne diktature koje nasiljem rješavaju nastale

antagonizme. I, što je interesantno, diktatori često demokratski

dođu na vlast, poput Slobodana ili „mladih lijepih i pametnih“

na primjer. A stoka sama skače u bezdan. Onda obično u trećoj

ili četvrtoj diktatorskoj generaciji ili mandatu dođe neko pame-

ti, te sa njim krene razdoblje prosvećenog apsolutizma koje

donese prosperitet i uređen poredak. Poslije određenog perio-

da razvoja, ona ista stoka pomisli da su blagostanje i napredak

imanentni i stoci, te uvede demokratiju koja vlada dok opet sve

ne potroši i uprska.

Možda su ovi ciklusi istorijska ili evolucijska neminovnost i

možda ih se ne može izbjeći, ali se sigurnomože smanjiti dubi-

na propadanja i žestina sukoba i destrukcije.

Kako to postići? Iako svi znamo da se vlast mora mijenjati u

demokratiji i da se i našoj trenutnoj vlasti primakao kraj, ne hrli-

te za pretendentima na vlast koji vas pomoću svojih plaćenih

medijskih promotera ubjeđuju da je sve bolje od ovoga. Tim

riječima – sve je bolje od ovoga što imamo - počinje novi tota-

litarizam. Ovo nije moja mudrolija već umovanje Hane Arent,

jednog od najvećih ilosofa XX vijeka, Jevrejke koja je bila svje-

dok demokratskog dolaska Hitlera na vlast.

Idite za pretendentima koji vamnude nešto realno konkretno

i u razumnom vremenskom roku. Ili pravo u bezdan krvavih

nacionalističkih i klasnih sukoba. Tamo vas čekaju one iste

političke harizmate i njihovi obogaćeni medijski promoteri sa

novim fake, shit i bullshit vijestima. Probajte da mislite „Razu-

mno i čovječno“. Ili vas već nose „Pobjede a ne podjele“ ili „MI

ili On“ ili neka slična isprazna budaleština. Nego, kad su već

dobili i ruske pare, kako li se ono na ruskom kaže - fake news?

Medijski Armagedon

»

Piše:

MiloradPUSTAHIJA

KOMENTAR

Iako svi znamoda se vlastmoramijenjati

udemokratiji i da se i našoj trenutnoj

vlasti primakao kraj, ne hrlite za

pretendentima na vlast koji vas pomoću

svojihplaćenihmedijskihpromotera

ubjeđujuda je sve bolje odovoga

ih donosi. Tako je to u među-

narodnim odnosima. Iako

JunkerstojiizaStrategijesvo-

jim autoritetom, nije je pred-

ložio a da nije konsultovao

najuticajnije političke aktere

uEU. Vjerujte da sumnogi od

njih tražili strožije uslove za

ulazak novih članica nego što

to sada piše u Strategiji i Jun-

kernijeadresazakritike.Pod-

sjetiću da je bilo članica EU

koje su tražile da se u svakoj

od zemalja raspiše referen-

dum za ulazak nove članice.

Toliko je nezadovoljstvo na-

raslo u starim članicama EU

dasuonepostaleveomaopre-

zneiJunkerjemoraosavlada-

ti veliki broj prepreka. Znači,

Crna Gora mora tu biti opre-

zna i mora komunicirati ne

samo sa Briselom, već i sa ne-

kimdrugimgradovimaUnije.

POBJEDA:

Ubriselskim

krugovima semogločiti da

je lobiranjeSrbijena evrop-

skomputubilo jačenego lo-

biranjeCrneGore, ima li u

tome istine?

PICULA:

Moji kontakti sa cr-

nogorskomdiplomatijomme

uvjeravaju da se radi o veoma

kompetentnimljudima, ali ne

možete nadvladati jednuper-

cepciju o Srbiji koja već dugo

vremena postoji u Evropskoj

uniji - štosi veći problem, tosi

značajniji. Imaona stara izre-

kada je „majstor onaj koji vla-

stite slabosti pretvara u vrli-

nu“. CrnaGora imadrugi put.

Članica je NATO-a, ušla je u

otežanim uslovima i dobro

pregovara sa EU. Sada bi bilo

najgorepokleknuti.Trebagu-

rati dalje, a kako će se drugi

nositi sa njihovim slabostima

Podgoricune treba da brine.

POBJEDA:

Kako jeodjed-

nomsavladan taj veliki ot-

porproširenju?Doprijene-

kolikogodinanikonije

pominjaonove članice?

PICULA:

Kolale su mnoge

informacije da taj dokument

nije lako sastaviti i to iz više

razloga. Postojeozbiljni poli-

tički otpori procesu prošire-

nja Evropske unije iz same

Unije, pogotovo što se u po-

sljednjih par godina EU suo-

čava sa krizom. Ovdje govo-

rim o zemljama starih i

stabilnih demokratija, koje

su suočene sa porastom po-

pulizma i široko rasprostra-

njenimosjećajemnesigurno-

sti svojih građana, naravno

ne samo zbog finansijske kri-

ze 2008. godine, nego prije

svega proširenjem 2004. i

2007. godine, koja su bila za-

mišljena da se prekinu poli-

tičke podjele na evropskom

kontinentu od Jalte na ova-

mo. Međutim, taj projekat je

postao poprilično nepregle-

dan i građani su počeli da se

pitaju koliko se Evropska

unija može širiti u budućno-

sti na istok, prije svega. Ono

što je posebno doprinijelo

nesigurnosti su i teroristički

napadi imigrantski val koji je

pogodio Evropu, pojačan sa

sukobom u Ukrajini, ali i ne-

kim tendencijama u Poljskoj,

Mađarskoj i Češkoj, koje su

se skoropriključileEU, a vrlo

snažno agituju za odluke

ustavnih sudova koje suu su-

protnosti sa temeljnim vri-

jednostima Evropske unije.

To je stvorilo veliku vrstu ot-

pora prema ideji proširenja

do te mjere da 2014. kada su

bili izbori za Evropski parla-

ment ( jasambiokandidat)ni

u jednomprogramu relevan-

tnih političkih skupina nije

spominjano proširenje. U

tommomentu proširenje ni-

je bilo popularno u Evropi i

ne treba se čuditi izjavi Jun-

kera 2014. u kojoj je rekao da

neće biti širenja u vrijeme

mandata njegove komisije.

To je izazvalo dosta uzbuđe-

nja na jugoistoku Evrope, ali

on to nije rekao da uznemiri

Balkan, već je to bila poruka

građanima Unije, pokušava-

jući da ih uvjeri da će se EU

pobrinuti da se konsoliduje, a

da onda eventualno u buduć-

nosti može da razmišlja o ne-

čemudrugom.AliJunkernije

računao na Bregzit, aneksiju

Krima, dolazak Trampa na

vlast, Erdoganovog hoda

unazad. Isvetoskupajestvo-

rilo jednu vrstu pritiska na

Brisel da će se, ukoliko se za-

postavi Balkan, desiti neki

procesi. To je glavni motiv

ovestrategijedauposljednjoj

godinimandataEvropskako-

misija ponudi perspektivu

zemljama koje pregovaraju,

kao okvir da se ti pregovori

ipak nekuda kreću i da će do

2025. godine te zemlje koje

pregovaraju završiti proces.

MarijaJOVIĆEVIĆ

azloga

voljna

širenja

Zagovornici koji ne

žele proširenje tvrde

da se previše obećalo

pogotovo rokdo2025.

godine, jer smatraju

da je svaka zemlja

Zapadnog Balkana

daleko odulaska

njica, Plav, Rožaje i Ulcinj)

nijesu usvojile budžet za

2018. Zbog toga su te opštine

donijele Odluku o visini

budžetskih sredstava za fi-

nansiranje redovnog radapo-

litičkih subjekata za period

januar-mart 2018. godine, u

skladu sa odlukama o privre-

menom finansiranju tih op-

ština shodno Zakonu o finan-

siranju lokalne samouprave,

navode izASK.

J.ĐURIŠIĆ

ToninoPicula

PODGORICA

–Mineuzima-

mo2025. kaodatumulaskau

EU,mi smotugodinui tada

shvatili

kaoperspektivu.To

podrazumijeva jedanvre-

menski rasponukojemmože-

teposaozavršiti i ranije–re-

kao jeministarevropskih

poslovaAleksandarPejović.

On je ovo kazao u emisiji „Živa

istina“, odgovarajući na pitanje

da li je Strategija pisana tako da

sakrije neraspoloženje javnosti

u državama EU za proširenje i

kako to da je 2025. za zvaničnu

Podgoricuambiciozanrok, ara-

nija Junkerova najava da do

2019. neće biti proširenja bila je

dočekanananož.

Pejovićjekomentarisaoikritike

Briselazbognespremnostidase

suočisačinjenicomdajenaBal-

kanu Evropa dobila konkuren-

cijuuRusiji,Turskoj iKini.

- Ja na priključivanje EU zaista

gledam kao na priključivanje

jednoj zajednici vrijednosti.

Akopođemoodpremisedajeto

nešto čemu težimo, EU nije

možda spremna da uloži koliko

Kina, nije efikasna kao Turska,

nije sposobna da rješava brzo

pitanja kao Rusija, ali EU nudi

jedanokvirkojemmizaistateži-

mo - rekao jePejović.

R.P.

Pejović: Neuzimamo

2025. kaodatumulaska

Ministar evropskih poslova o Strategiji

Aleksandar Pejović

stranicama obveznika, Agen-

cija je konstatovala da su Od-

luku o visini budžetskih sred-

stavazafinansiranjeredovnog

rada političkih subjekata u

propisanom roku (31. januara

tekuće godine) donijeli i obja-

vili: Ministarstvo finansija, 14

opštinaidvijeopštineuokviru

glavnog grada.

- Preostalih devet opština

(Andrijevica, Berane, Bijelo

Polje, Cetinje, Mojkovac, Pet-