Previous Page  19 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 19 / 48 Next Page
Page Background

19

Pobjeda

Nedjelja, 11. februar 2018.

Feljton

SEDAMDESET PET GODINAOD SLAVNE BITKE NANERETVI

2

ZaSavuKovačevićanema

neprelaznihprepreka

»

Piše:

SlobodanSIMOVIĆ

Operacija Vajs 1 je priprema-

na u najvećoj tajnosti i o njoj

se nije znalo sve dok neprija-

telj nije krenuo na oslobođe-

nu teritoriju. Vrhovni štab

Narodno-oslobodilačke voj-

ske Jugoslavije (NOVJ) se

ovako snažnom i do zuba na-

oružanom neprijatelju su-

protstavio sa oko 20.000 voj-

nika, pretežno naoružanih

pješadijskim naoružanjem.

Manevarsku sposobnost i

pokretljivost jedinica NOVJ

usporavala je Centralna bol-

nica sa oko 3.500 ranjenika i

bolesnika, kao i zbjegovi na-

roda koje je branila i štitila

vojskaNOP-a.Vrhovništabje

još prilikom formiranja divi-

zija i korpusa (novembar

1942) ukazao na način vođe-

nja borbi, da se izbjegavaju

krutifrontovikojiodgovaraju

neprijatelju, a da se primje-

njujeaktivnaodbranakombi-

novana s partizanskom takti-

kom. Slobodnu teritoriju ne

treba braniti po svaku cijenu

iako ona pružamogućnost za

popunu jedinica, stvaranje

novih i za obezbjeđenje ma-

terijalnih sredstava. Ali gubi-

takslobodneteritorijenajed-

nompodručju, obavezivalo je

na stvaranje nove slobodne

teritorije na drugom prosto-

ru, još veće i važnije. Poslije

skoro jednomjesečnih borbi

operacija Vajs 1 je završena.

Neprijateljnijepostigaoglav-

nicilj,nijerazbioGlavnuope-

rativnu grupu, zbog energič-

nog otpora njenih jedinica.

PRODOR

Bez obzira na neprijateljsku

ofanzivu, do tada najvećih

razmjera,VrhovništabNOVJ

nije ispuštao inicijativu iz

svojih ruku. Preduzimanje

vlastitih napadnih dejstava

tamo đe je neprijatelj najsla-

biji, bio jenajbolji odgovor na

neprijateljsku ofanzivu. U

skladu sa svojom strategij-

skomkoncepcijomoprodoru

ka jugoistoku Vrhovni štab je

odlučio da između 27-29. ja-

nuara preduzme ofanzivu u

dolini Neretve i Rame. O od-

lučnosti u sprovođenju na-

značene strategijske zamisli

Tito je rekao: “Naša ideja da

Autor ispred Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore,

čiji je potpredsjednik, podsjeća na dramatične dane s kraja februara

i početkamarta 1943. godine, kada je Narodnooslobodilačka vojska

odoljela višestruko brojnijemneprijatelju i izvojevala veliku pobjedu

nad kvislinzima i slugama okupatora

idemopremaCrnojGori odpo-

četka bila je u prvom planu i

njoj je bilo sve podređeno”. Vr-

hovni štab je na sastanku u

Duvnu(8.februara1943.)sako-

mandantima divizija donio na-

ređenje da 1, 2. i 3. divizija (ko-

mandanti: Koča Popović, Peko

Dapčević i Pero Ćetković) pre-

đuunapadirazbijuneprijatelja

na prostoru Drežnica – Prozor

– Ivan Sedlo –Konjic – Jablani-

ca i ovladaju prozorskomkotli-

nom. Istovremeno su sve jedi-

nice i svi NOP odredi dobili

zadatak da pojačaju napad u ci-

lju jedinstvenog operativno-

strategijskog plana i povezano-

sti borbenihdejstava.

,,PROZORMORAPASTI“

Oslobođenje Prozora je ocije-

njeno kao jedan od najvažnijih

događaja u napadnim dejstvi-

ma Glavne operativne grupe.

Zaštita ranjenika i otvaranje

puta ka jugoistoku bili su do-

voljni razlozi zaTitovo naređe-

nje “Prozor mora pasti” (bilo je

ovodrugoTitovonaređenjeove

vrste, prvo seodnosilonaLivno

u decembru 1942). Ovo strateš-

ki važno mjesto je branila itali-

janskadivizija“Murđe”.Italija-

ni su inače važili kao odlični

organizatori odbrane gradova.

Odbrana Prozora je izgledala:

prvo bunkeri, pa ispred njih ro-

vovi, pa ispred rovova bodljika-

va čelična žica sa po nekoliko

redova na betonskom kolju.

Okosnicu spoljne odbrane či-

njeli su visoki bunkeri sa puš-

karnicama, u kojima su se nala-

zile stalne straže snadbjevene

spavaonama, kuhinjom, rezer-

vomu oružju, vodi, hrani i mu-

niciji. Usredištu odbrane je po-

dignut bunker – kula koja je

čitav odbrambeni sistem pove-

zivala u jednu cjelinu. Kada je

italijanska visoka vojna inspek-

cija pregledala odbrambeni si-

stemProzora izdala je saopšte-

nje u kome je navela da je

Prozorneosvojiv i za savreme-

no naoružanu i opremljenu

vojsku, a kamo li za slabo nao-

ružaneTitovepartizane.Bom-

baška odjeljenja nijesuuspjela

da naprave otvore u spoljnoj

odbrani i da uđu u grad, pa je

komandant Pete crnogorske

brigade (koja je bila na glav-

nompravcuudara) SavaKova-

čević došao na ideju da se

spoljnaodbranarazbijepomo-

ću topa koji je italijanskim

bunkerima primaknut na od-

stojanje od oko 80metara. Ni-

šaneći kroz cijev, snažnom to-

povskom vatrom srušena je

prva linija bunkera, i stvoreni

prolazi za prodor bombaških

odjeljenja i ostalih jedinica u

centar grada. Italijanski puk

crnokošuljaša (oko 1000 voj-

nika) je 17. februara napustio

Prozor koji se našao u parti-

zanskimrukama.

VAŽANDOGAĐAJ

Sava Kovačević je čestitao

svojim borcima koji su poka-

zali vještinu, sposobnost i ori-

ginalnost u osvajanju jednog

dobro utvrđenog i branjenog

grada. Oslobođenje Prozora

je jedan od najvažnijih doga-

đaja u napadnim dejstvima

Glavne operativne grupe koji

je omogućio 3. diviziji produ-

ženje napredovanja prema

Neretvi. Osim Pete crnogor-

ske brigade, u sastavu Treće

divizijesubilePrvadalmatin-

ska i Deseta hercegovačka

brigada. Po oslobođenju Pro-

zora “mi smo otvorili vrata za

produženje naših ofanzivnih

operacija na istok.” Tito je

svoj štab smjestio u Šćitu kod

Prozora. Centralna bolnica

(oko 3.500 ranjenika) se kre-

tala pravcem Glavne opera-

tivnegrupe, dabi se22. febru-

ara smjestila u prozorskoj

kotlini.

(Nastavljase)

Bombaška odjeljenja

nijesuuspjela da nap-

rave otvore u spoljnoj

odbrani Prozora, pa

je komandant Pete

crnogorske brigade Sava

Kovačević došaona

idejuda se spoljna od-

brana razbije pomoću

topa koji je italijanskim

bunkerima primaknut

na odstojanje odoko 80

metara. Snažnomtopo-

vskomvatromsrušena

je prva linija bunkera, i

stvoreni prolazi za pro-

dor bombaškihodjeljen-

ja i ostalih jedinica u

centar grada

Vrhovni štab je na sastankuuDuvnu8.

februara 1943. sa komandantima divizija

donionaređenje da Prva, Druga i Treća

divizija (komandanti: Koča Popović, Peko

Dapčević i PeroĆetković) pređuunapad i razbiju

neprijatelja na prostoruDrežnica – Prozor – Ivan Sedlo

– Konjic – Jablanica i ovladajuprozorskomkotlinom

Poslije skoro jednomjesečnih

borbi operacijaVajs 1 je završena.

Neprijatelj nije postigao glavni

cilj, nije razbioGlavnuoperativnu

grupu, zbog energičnog otpora jedinica

Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije.

Vrhovni štabNOVJ nije ispuštao inicijativu iz

svojih ruku. U skladu sa svojomstrategijskom

koncepcijomo prodoru ka jugoistoku, Vrhov-

ni štab je odlučioda između 27 29. januara

preduzme ofanzivuudolini Neretve i Rame

SavaKovačević

General Pekić, pukovnikBoban, poredoklopnog

automobilaCrne legije, okolinaProzora,mart 1943.godine

Četnici BajaStanišićauNikšiću, prilikomodlaskanaNeretvu, kraj januara 1943. godine

Četnici BajaStanišićanaželjezničkoj stanici uNikšiću,

prilikomodlaskanaNeretvu, kraj januara 1943. godine

Četnici udruštvu italijanskogo cirana

željezničkoj stanici uNikšiću, februar 1943. godine